e-Privredni

A+ A A-

Digitalna konkurentnost - Ipak se kreće nabolje

Institut za razvoj poslovnog upravljanja (IMD) iz Lausanne, čiji je partner-institut Nacionalno vijeće za konkurentnost, nedavno je objavio rezultate izvješća IMD – Svjetska ljestvica digitalne konkurentnosti 2018. Hrvatska je u ovom izvješću zauzela 44. mjesto od ukupno 63 vodeće svjetske ekonomije što je poboljšanje za četiri mjesta u odnosu na prošlu godinu. Na vrhu ljestvice digitalne konkurentnosti je SAD, a slijede Kanada, Ujedinjeno Kraljevstvo, Australija, Južna Koreja, Tajvan, Njemačka, Japan, Francuska i Malezija.

“Konačno svjedočimo poboljšanju pozicije Hrvatske na svjetskoj ljestvici digitalne konkurentnosti. Rezultat je to i pozitivnih iskoraka koje je napravila Vlada u afirmaciji informacijskih tehnologija u javnom sektoru i obrazovanju te daljnjih pomaka u korištenju e-usluga. ICT je horizontalna industrija koja utječe i omogućava rast konkurentnosti i svih ostalih industrija, uključujući i javni sektor, te snažnijom primjenom ICT-a možemo omogućiti ubrzani razvoj i prosperitet Hrvatske. Kako bismo dosegli potrebne tehnološke standarde i značajnije pomake u ovom dijelu, moramo se još odlučnije postaviti na provođenje digitalne transformacije gospodarstva i društva. Ne smijemo odlagati promjene i usklađivanja strateškog i regulatornog okvira te donošenje odluka koje će podržati daljnji razvoj ICT infrastrukture”, izjavio je Ivica Mudrinić, predsjednik Nacionalnog vijeća za konkurentnost.

U pet godina skok za jedno mjesto

Krešimir Mlinarić, direktor tvrtke Adacta, kaže kada se generalno pogleda situacija s konkurentnošću Hrvatske, možemo biti sretni s pozitivnim pomakom. “Nažalost, više-manje već godinama stagniramo. Stoga je pozitivno vidjeti da se u odnosu na prošlu godinu Hrvatska popela za četiri mjesta u ukupnom poretku svjetske ljestvice digitalne konkurentnosti, ali teško da možemo biti zadovoljni s trenutačnim mjestom, posebice ako uzmemo u obzir činjenicu da smo u zadnjih pet godina sa 45. mjesta došli na ovo 44.”, naglašava on dodajući kako treba gledati pozitivno pa istaknuti kako je Hrvatska ove godine nešto konkurentnija na području znanja – skočili smo za sedam mjesta u odnosu na prethodnu godinu, što je priličan pomak. “Ovdje veću konkurentnost nosi dobar odnos broja učitelja po učeniku te broj žena s diplomama, kao i žena istraživača što je pohvalno. Za ozbiljniji iskorak bilo bi potrebno provesti obrazovne reforme o kojima već godinama samo govorimo i svi ih nestrpljivo iščekujemo i sustavno pristupiti poboljšanju konkurentnosti znanja djece, koju nužno treba pripremati za buduće tržište rada. Reforma obrazovanja je ključan čimbenik budućeg napretka hrvatskog društva. Uzimajući u obzir malo širi kontekst i potencijal Hrvatske na globalnom planu, obrazovanje mora biti jedan od strateških prioriteta i u njega, kao društvo, moramo što prije početi značajno ulagati”, objašnjava Mlinarić.

Na području tehnologije, nastavlja Mlinarić, nažalost, bilježimo pad za dva mjesta u odnosu na prošlu godinu te smo sada na 49. mjestu i time ne možemo nikako biti zadovoljni. “Konkurentsku prednost ovdje podižu telekomunikacije koje su na odličnom 4. mjestu. Nažalost, puno više nedostataka za područje tehnologije leži u nekim drugim sferama koje bi trebalo također adresirati, poput olakšavanja pristupa financijskim sredstvima, povećanja investicija u tehnologije, bolji i brži razvoj te primjene novih aplikacija i tehnoloških rješenja, fleksibilnije migracijske politike i općenito veće fleksibilnosti uvoza visokokvalificirane ICT radne snage koja kronično nedostaje. S obzirom na veliki potencijal u ovom području, a o kojem najbolje govore rezultati naših tvrtki iz tog segmenta, ovo je zasigurno tema koja zahtijeva da se njome svi malo ozbiljnije pozabavimo, pri čemu tu posebice mislim na državu koja uglavnom ignorira to pitanje i čini vrlo malo kako bi se stvari popravile”, smatra Mlinarić.

Poraditi na agilnosti poslovanja

Na području spremnosti za budućnost pak popeli smo se za dva mjesta u odnosu na prethodnu godinu. “To je dobar pokazatelj, no sigurno se može i bolje. U tom segmentu treba poraditi na boljoj agilnosti poslovanja, IT integraciji i stavovima prema globalizaciji. Zaključak je da se vide pozitivni pomaci u konkurentnosti koji su posljedica pozitivnih iskoraka napravljenih u zadnje vrijeme, ali i dalje smatram da je to premalo i da možemo i moramo puno bolje”, naglašava on napominjući kako su se tehnologije značajno infiltrirale u naše živote tako da nismo ni svjesni koliko o njima ovisimo. “No era tehnologije tek počinje i slijedi val značajnih tehnoloških promjena koje se često nazivaju i 4. industrijskom revolucijom u kojoj je digitalna transformacija glavni katalizator promjena, koja dovodi do golemih promjena, a neke od njih vode i do točke potpune neprepoznatljivosti nekih industrija, radnih mjesta i poslovnih modela koje danas poznajemo”, naglašava Mlinarić.

Marko Ignjatović, pomoćnik direktora sektora financija i logistike u tvrtki Libusoft Cicom, ocjenjuje poboljšanje digitalne konkurentnosti Hrvatske “dobrom viješću, iako bismo odmah mogli postaviti pitanje je li pomak za četiri mjesta na ljestvici hrvatski maksimum ili je moglo i bolje”. “No pozitivan rezultat razlog je za optimističan pogled i konstruktivno promišljanje o tome kako nastaviti s tim trendom i stoga je važno znati koje su aktivnosti i koji mehanizmi najviše pridonijeli ovom rastu. Smatram da razlog nije samo jedan i da se radi o kombiniranom učinku različitih faktora, ali mislim da ovaj put najveći udio pripada poboljšanju ekonomske klime u državi i privatnim investicijama, a odmah zatim i nekim potezima Vlade, snažnijem korištenju ICT-a, razvoju novih usluga, znanja… Angažirano i sve šire uvođenje informacijskih tehnologija u javni sektor, edukacija i ulaganje u provođenje i primjenu dobar je put”, smatra Ignjatović.

Dobre strane hrvatske digitalne transformacije su, kaže, napredak, razvoj, ubrzavanje procesa, modernizacija, digitalizacija, smanjivanje “papirnatog” poslovanja, a loše da još uvijek napredujemo sporije nego većina EU zemalja, pa i neke zemlje koje nisu članice Unije. “Digitalna transformacija ne može bez razvoja infrastrukture i bez sveobuhvatne strategije digitalizacije i informatizacije općenito, koja će ravnomjerno uključiti sve krajeve Hrvatske. To se najbolje može objasniti primjerom digitalne transformacije gradova. Digitalna transformacija velikih gradova nema puno smisla ako će manji ostati na repu događanja. Cijela Hrvatska i svi dionici podjednako trebaju biti uključeni u digitalnu transformaciju”, naglašava on dodajući kako Hrvatska može još puno učiniti kako bi i iduće godine popravila svoje mjesto na toj ljestvici. “Ne smijemo odgađati promjene i usklađivanja strateškog okvira te donošenje odluka koje će podržati daljnji razvoj ICT infrastrukture. Treba pojednostaviti zakonsku regulativu, tako da se može lakše digitalno poslovati kako bi privatni sektor mogao iskoristiti potencijal i investirati u digitalizaciju. Ne čekati na regulativu koju donose tijela EU-a nego uvoditi propise po uzoru na najpropulzivnija tržišta Unije. Uzmimo primjer Estonije - digitalizacija diže estonski BDP za dodatna dva posto na godinu. Estonija je uz skandinavske zemlje najsvjetliji primjer koristi digitalizacije. Estonska se vlada na sjednicama ne koristi tiskanim materijalima, Tallinn je gotovo potpuno pokriven besplatnim bežičnim internetom, službeni dokumenti potpisuju se elektroničkim potpisom, a tvrtku je u Estoniji moguće otvoriti a da tamo niste ni bili. Dakle, znamo kako, samo trebamo odlučno prionuti”, ističe Ignjatović.

ICT-om do ubrzanog razvoja

Razvojem mobilnih mreža pete generacije (5G) i ubrzanom gradnjom FTTH (Fiber To The Home) mreža koje nude minimalne brzine od 100 megabita po sekundi (Mbps) Vipnet je zasigurno pridonio rezultatima koji pokazuju bolju poziciju Hrvatske na svjetskoj ljestvici digitalne konkurentnosti. “Ovaj pozitivan pomak treba biti tek poticaj za još ustrajnije provođenje digitalne transformacije gospodarstva i društva i u tom smislu provođenje potrebnih odluka i poteza. Snažnijom primjenom ICT-a možemo omogućiti ubrzani razvoj i prosperitet Hrvatske, a u najnovijem DESI indeksu prepoznati su glavni problemi koji se trebaju riješiti kako bi se poboljšale trenutačne statistike u nas. U tom smislu Vipnet ističe da je sa svojom ubrzanom gradnjom više od 75 optičkih mreža u manjim gradovima pomogao u poboljšanju razvoja povezivosti i broadbanda u Hrvatskoj i izvan glavnih urbanih središta te je tako omogućio optiku u gotovo 500.000 kućanstava. Ubrzano korištenje EU fondova u predstojećem razdoblju za gradnju mreže u ruralnim područjima kao i stvaranje zdravog regulatornog i investicijskog okruženja trebalo bi pozitivno utjecati na razvoj nacionalnog telekomunikacijskog tržišta. Kao pozitivan primjer izdvajamo sniženje naknada za frekvencije koje zasigurno potiču daljnja ulaganja, a jedan od glavnih izazova zasigurno će biti ukidanje monopola u fiksnom segmentu i određivanje regulatornih uvjeta koji će omogućiti daljnji razvoj alternativnih operatora”, ističu u Vipnetu.

Zdravstvo kao odličan primjer

Tatjana Skoko, direktorica Microsofta u Hrvatskoj, upozorava kako je država uvijek ona od koje promjene kreću, a naša se strateški odredila prema reformama, njihovoj ubrzanoj provedbi te stvaranju poticajnog okruženja za nove investicije. “Prema brojnim pokazateljima, zacrtani smjer je dobar i promjene su sve vidljivije kako nam pokazuju rezultati istraživanja Instituta za razvoj poslovnog upravljanja. Potvrda da idemo u dobrom smjeru jest i to što smo ove godine po plasmanu bolji i od Slovačke, Mađarske ili Rumunjske - zemalja koje su dulje od nas članice EU-a i imale su više vremena za prilagodbu i napredak unutar okvira Unije. Svakako je znakovito i da u skladu sa strateškim odrednicama reformi država jasno pokazuje da ICT industriju smatra vrlo značajnim čimbenikom u poboljšanju konkurentnosti Hrvatske”, kaže ona.

Istraživanje Instituta za razvoj poslovnog upravljanja jasno ukazuje na kojim je područjima Hrvatska napredovala u protekloj godini – to su znanje, tehnologije i spremnost za budućnost. “Odličan primjer dobrih strana hrvatske digitalne transformacije je zdravstvo – Hrvatska je među prvima u Europi krenula s implementacijom tehnologije u zdravstveni sustav. Uvođenjem tehnologije u ovaj vrlo izazovni i zahtjevni državni resor uspjeli smo ostvariti uštede u brojnim resursima, a ponajviše inancijskim. Upravo stoga, zdravstvo je odličan primjer kako pravodobna digitalna transformacija može zemlju učiniti konkurentnom, naprednom i usporedivom sa zapadnim zemljama koje su po mnogočemu naprednije od Hrvatske. Od izazova digitalne transformacije svakako ističem kako je treba provesti brzo i vrlo ozbiljno razumjeti dobrobite koje donosi, ali i posljedice s kojima ćemo se suočiti ako je ne provedemo na vrijeme. Brzina digitalne transformacije izravno će utjecati na konkurentnost Hrvatske u užoj i široj regiji”, ocjenjuje Tatjana Skoko.

Nastaviti ulagati u obrazovanje

U zadnje vrijeme, nastavlja ona, svjedočimo čitavom nizu poreznih mjera kojima je cilj rasterećenje gospodarstva, otvaranje novih radnih mjesta te lakši i produktivniji rad poduzetnika i organizacija općenito. “Uz porezne inovacije, valja nastaviti ulagati u obrazovanje te razvoj digitalnih vještina i novih tehnologija koje će postati neophodne radnoj snazi budućnosti. Microsoft kontinuirano ulaže u obrazovanje i razvoj domaćeg obrazovnog sustava kako bi mlade, čije vrijeme tek dolazi, dobro pripremio na zahtjeve koje će donijeti zanimanja budućnosti. Valja obratiti i posebnu pozornost na što veću iskoristivost sredstava iz EU fondova koja nam stoje na raspolaganju – u prošloj godini svjedočili smo i nekim propuštenim prilikama, a korištenje sredstava iz EU fondova može biti značajan dodatni impuls i izvor financiranja potrebnih ICT razvojnih projekata, ali i aktivnosti istraživanja, razvoja i inovacija”, naglašava ona dodajući kako Microsoftova strategija ostaje dodatno ubrzati digitalnu transformaciju gospodarstva, javnog sektora te društva u cjelini. “Posebice smo usredotočeni na domaće tvrtke i poslovne subjekte kojima nudimo najmodernija partnerska poslovna rješenja. Zahvaljujući našem znanju, tehnologiji i svjetskoj ekspertizi u digitalnoj transformaciji stojimo na raspolaganju Vladi i gospodarstvu u provedbi daljnjih reformi te i u narednoj godini ostajemo aktivan sudionik i jedan od predvodnika povećanja domaće konkurentnosti i poboljšanja poslovnog okruženja u Hrvatskoj”, zaključuje Tatjana Skoko. 

Ne postoji jasna strategija razvoja IT industrije i digitalizacije gospodarstva i države 

U Hrvatskoj gospodarskoj komori kažu kako su razlozi poboljšanja digitalne konkurentnosti Hrvatske ponajprije rast IT industrije i povećanje izvoza te donekle neki uspješni projekti države kao što su e-Građani koji, iako ima veliki broj korisnika, još treba u velikoj mjeri unaprijediti. “Važan faktor je povećana medijska pozornost čime se ljudi sve više osvještavaju o tome da bez primjene digitalizacije nećemo biti konkurentni. Nedostaje još veća pozornost na high-tech općenito, kompleksne tehnologije su ključni pokretač industrije”, smatraju u Komori dodajući kako gospodarstvo i javna uprava još nisu usvojili dovoljno ni osnovne IT tehnologije tako da do prave digitalne transformacije još nije ni došlo u Hrvatskoj. “Kao primjer možemo reći da se postotak povećanja uvođenja ERP rješenja i korištenja web stranica prema Eurostatu smanjuje u odnosu na EU zemlje. Problem je to što još uvijek ne postoji jasna strategija razvoja IT industrije i digitalizacije gospodarstva i države. EU članice su već odavno usvojile strategije i većim dijelom ili u potpunosti ih sprovele u djelo. Regulativa vezana za digitalizaciju nije još prepoznata kao važan čimbenik za poticanje rasta iako postoje neka vrlo dobra iskustva s pojedinim dijelovima državnih struktura”, kažu u HGK. S druge strane, smatraju, Hrvatska je dobra u tome što je IT industrija orijentirana na izvoz pa dolazi u doticaj s inovacijama u svijetu i time dobiva poticaj da ih stvara i u Hrvatskoj, ali veći dio gospodarstva se nije okrenuo pojačanom inoviranju pa je učinak manji nego za što se ima potencijala. “Kako bi Hrvatska i iduće godine popravila svoje mjesto na toj ljestvici, gospodarstvo mora više ulagati u IT i digitalizaciju usvojiti kao osnovu svoga poslovanja, razvoja novih i unapređenje starih proizvoda i pružanja usluga”, ocjenjuju u HGK.

Boris Odorčić

Privredni vjesnik d.o.o. Kačićeva 9 Zagreb