e-Privredni

A+ A A-

Tehnologije pojednostavljuju život

U ne tako dalekoj budućnosti, točnije, već za dvije godine, u svijetu će čak 30 milijardi uređaja biti povezano na internet i međusobno razmjenjivati podatke. Vrijeme ICT tehnologija, Interneta stvari i primjene M2M (Machine to Machine) komunikacije izvrsna je prilika za razvoj pametnih rješenja za gradove zahvaljujući kojima njihovi građani mogu korištenjem naprednih aplikacija preskočiti određene administrativne barijere te na dlanu imati trenutačni uvid u potrošnju električne energije, vode, plina ili vidjeti koje je parkirališno mjesto slobodno. Takva rješenja pridonose smanjenju prometnih gužvi, energetskoj i vremenskoj učinkovitosti, većoj brizi za okoliš te tome da čak i poslovično spora i zahtjevna birokracija postane jednostavnija i brža za krajnjeg korisnika. Nije naodmet dodati i to da pametni sustavi i poduzetnicima idu na ruku, jer, ipak, vrijeme je novac. Među najpametnijim gradovima u svijetu koji su zahvaljujući digitalnim tehnologijama primjetno povećali kvalitetu života svojih građana ističu se Beč, Amsterdam, Kopenhagen, Chicago, Singapur i, među ostalim, Yinchuan. Softver u autobusima ovoga kineskoga grada, zanimljivo je naglasiti, prepoznaje lica stanovnika koji tako ne trebaju poništavati vozne karte uoči željene vožnje. Također, sabijači u kantama za otpad pomoću sunčeve energije povećavaju njihov kapacitet, dok građani mogu online, primjerice, naručiti hranu i druge kućne potrepštine te ih umjesto čekanja u redu ispred blagajne pokupiti u rashlađenim pametnim ormarima.

A gdje je u svemu tome Hrvatska? Zagrebačka gradska uprava u lipnju treba završiti strateški dokument Zagreb Smart City koji će po uzoru na napredne europske gradove biti okosnica u implementaciji i nadogradnji inovativnih načina korištenja resursa i novih tehnologija s ciljem bolje koordinacije uprave i građana u razvoju grada i gospodarstva, unapređenju kvalitete života, smanjenju utjecaja na klimatske promjene i slično. Važno je istaknuti kako najveći hrvatski grad već primjenjuje mnoga pametna rješenja te je pokrenuo projekte kao što su Startup Factory, e-platformu Zagreba koja poboljšava komunikaciju s građanima, mobilnu aplikaciju mojzagreb.info, online usluge Moj račun, e-Taksi, nadzor prometa te izgradnju električnih punionica vozila, a koje pokazuju kako je Zagreb uložio značajne napore u razvoj smart koncepta upravljanja i razvoja.

Razne kategorije građana

Nataša Zrilić, savjetnica za razvoj Grada Rijeke, kaže kako se ovaj grad razvija sukladno Strategiji za razdoblje 2014.-2020., pri čemu su strateški ciljevi vezani za razvoj riječkoga prometnoga pravca, tehnološki napredno gospodarstvo i uključivanje svih građana. “U skladu s tom strategijom, Rijeka je u suradnji s gradskim ustanovama te gradskim komunalnim i trgovačkim društvima realizirala niz projekata sukladnih europskom konceptu Pametnog grada”, ističe.

Pametni projekti, dodaje ona, pridonose kvaliteti i učinkovitosti javnih usluga te smanjenju javnih troškova. “Pritom moramo voditi računa o raznim kategorijama građana i pronaći rješenja kojim će se zadovoljiti zajednički i specifični interesi. Kod pametnih semafora i pametnog upravljanja javnim parkiralištima najviše koristi imaju vozači, odnosno zaposlenici koji žure s posla i na posao. No kod korištenja javnih Wi-Fi zona u gradu najveći je broj mladih. Također, upravo su studenti korisnici našeg Startupa Rijeka koji je orijentiran na IKT projekte, ali i one koje su povezani s kreativnim industrijama uz pomoć mentora”, napominje Nataša Zrilić dodajući kako Rijeka, kao Europska prijestolnica kulture 2020., dodatno mora razviti upravo kreativne industrije u funkciji lokalnog gospodarstva. “Rijeka radi na novom projektu Energane koja će okupiti ciljane korisnike svih generacija. Iako su naši gradski portali dobro posjećeni, primijetili smo da moramo dodatno promovirati svoj portal otvorenih podataka. Naime, u razvijenim državama EU-a smatra se da korištenje javno dostupnih podataka pozitivno pridonosi novim urbanim rješenjima i rastu lokalnog gospodarstva. Stoga smatramo da na tome trebamo dodatno raditi i educirati svoje korisnike. Riječki projekt građanskog odgoja, koji provodimo u suradnji s osnovnim školama, pridonosi pametnom načinu života djece i mladih. Iznimno smo ponosni na to što u Hrvatskoj raste interes za taj riječki model građanskog odgoja te ga preuzimaju gradovi i županije. No s druge strane, imamo izvrsna iskustva u edukaciji osoba treće životne dobi koje se nakon informatičkih radionica uključuju u uređivanje web stranice za tzv. penziće i pridonose uključivanju starijih u digitalni svijet. Također, putem online igre Proračun(ajme) građani mogu pridonijeti izradi proračuna, a cijela priča ima i obrazovnu komponentu. Putem online socijalnog kalkulatora građani mogu vidjeti svoja prava po Socijalnom programu ovisno o svojim prihodima”, objašnjava nam Nataša Zrilić.

Cjelovita tehnološka rješenja

Zadnjih nekoliko godina sve je više gradova u Hrvatskoj koji se temeljem pojedinačnih projekata u različitim područjima svrstavaju u pametne. “Tome pridonose i pokrenuta vrednovanja pojedinih medija njihovih postignuća u područjima koja definiraju pametan grad. Prema istraživanju Zavoda za gradski promet Odsjeka prometa pri Fakultetu prometnih znanosti, od 128 hrvatskih gradova u njih 40 primjenjuju se neka pametna rješenja. Primjeri Dubrovnika, Zagreba, Osijeka ili Splita, kao i niza drugih manjih gradova i općina, pokazuju na koji način lokalne vlasti promišljaju razvoj u pametnome smjeru, odnosno na koja su se područja usmjerili. U većim gradovima uglavnom se promišljaju nova rješenja pametne mobilnosti, a iznimno je dobro to što se u izradu novih tehnoloških rješenja sve više uključuju mladi stručnjaci putem start-up tvrtki i velike kompanije. Sve što se radi je pozitivno i predstavlja digitalizaciju kao novi pravac u razvoju Hrvatske. No moramo biti svjesni da se EU mora tehnološki osnažiti kako bi europsko gospodarstvo bilo konkurentno na globalnom tržištu. Moramo znati da Indija ima sustavan pristup razvoju pametnih gradova, a kompanije iz SAD-a i Kine nude cjelovita tehnološka rješenja za gradove. U Hrvatskoj se mora shvatiti da se ne radi o nacionalnom natjecanju s političkim predznakom među gradovima već o globalnoj konkurentnosti EU-a. Veliki gradovi u Hrvatskoj mogu dati puni doprinos tehnološkoj konkurentnosti EU-a”, ističe ona.

Željko Jurić, pročelnik Zavoda za informatičku djelatnost Grada Rijeke, kaže kako ovaj grad želi poručiti da proces digitalizacije napreduje vrlo brzo i da se ne radi više samo o pojedinačnim projektima. “Radi se, zapravo, o novim tehnološkim cjelinama koje u sebi objedinjavaju niz projekata i nude više funkcionalnosti. Tijekom niza radionica, u sustavu Grada Rijeke utvrdili smo desetak novih pravaca, a cijeli dokument uskoro ćemo dati na e-savjetovanje i zasigurno dobiti dodatne prijedloge. Želimo posebno naglasiti megaprojekt Centra dijeljenih podataka u kojem bi se prikupljali podaci iz svih raspoloživih baza gradske uprave, gradskih komunalnih i trgovačkih društava te gradskih ustanova. Raspoloživi podaci bi se potom analizirali i rezultati bi služili za donošenje kvalitetnih odluka. Primjerice, putem pametnih semafora moguće je prikupiti ogroman broj podataka o stanju u prometu te detaljno utvrditi problematiku tijekom dana”, objašnjava on.

Kvalitetno povezivanje

Alen Pejić, privremeni voditelj Ureda gradonačelnika Velike Gorice i referent za e-upravu i IT, ističe kako ovaj grad koristeći suvremenu informacijsku i komunikacijsku tehnologiju želi građanima i poduzetnicima olakšati obavljanje svih poslova te unaprijediti način poslovanja gradske uprave i ustanova te komunalnih društava. “U tu svrhu grad je izradio i Strategiju Velika Gorica - pametan grad koja će se uskoro naći na javnom savjetovanju”, napominje.

S obzirom na posebnosti Velike Gorice, prostorno velikog područja i s više od pola stanovništva u ruralnim dijelovima grada, nastavlja on, za nas je najveći izazov proteklih godina bio omogućiti građanima kvalitetno povezivanje na komunikacijsku infrastrukturu. “Glavne prednosti rješenja koja smo do sada uveli jesu mogućnost da građani provjeravaju statuse svojih predmeta putem interneta i prijavljuju različite vrste komunalnih ili drugih problema putem računala ili mobilnih uređaja”, ističe on dodajući kako se u posljednje vrijeme primjećuje da hrvatski gradovi sve više uvode pametna rješenja po uzoru na neke europske. “Ono što ostaje kao značajno pitanje i predmet nekih budućih istraživanja i analiza jest koliko se ta pametna rješenja uvode ‘pametno’. Ili, preciznije rečeno, koliko ta rješenja doista donose korist građanima. Primjerice, neka prometna rješenja koja u višemilijunskim gradovima znatno unapređuju funkcioniranje prometa i građanima olakšavaju život, štede vrijeme i novac, u manjim gradovima poput hrvatskih zasigurno neće donijeti toliku korist. Ključno je prepoznati stvarne potrebe i razvijati rješenja u tom smjeru, a ne samo kopirati ona iz svijeta”, objašnjava on dodajući kako će u nadolazećem razdoblju naglasak Velike Gorice biti na uvođenju novih e-usluga, unapređenju i povezivanju komunalnog sustava te na sustavima zaštite okoliša, prije svega praćenja kvalitete zraka i buke na području grada.

Znamenitosti na mobitelu

Ana Marija Pilato, direktorica Razvojne agencije Grada Dubrovnika (DURA), ističe kako se međunarodna prepoznatljivost koncepta Smart City Dubrovnik realizira temeljem Strategije razvoja Pametnog Grada Dubrovnika do 2020., usvojene na Gradskom vijeću još 2015. “Cilj projekta je realizacija većeg broja ICT projekata što će imati značajan pozitivni utjecaj na standard života građana. Svi projekti moraju biti izvedeni planski i u međusobnoj koordinaciji, s posebnim naglaskom na Open Data koncept, prema kojem bi razni podaci prikupljeni iz okoliša bili dostupni građanima na korištenje. Ovakvim djelovanjem i sinergijom stvara se osnovni preduvjet za izradu IOC-a, Intelligent Operations Centera, tj. centra u kojem se prikupljaju, analiziraju i prikazuju svi podaci raznih senzorskih mreža kao što su temperatura zraka, vlaga zraka i tla, nadzor prometa vozila i pješaka, stanje slobodnih parking mjesta, detekcija zvuka i smanjenje buke, potrošnja energije, potrošnja vode...”, kaže ona.

Među realiziranim projektima ističe se Dubrovnik Card aplikacija koja modernizira pristup ponudi koju sadrži Dubrovačka kartica koja, pak, omogućava posjetiteljima toga grada ulaznicu u osam kulturno-povijesnih znamenitosti kao i različite popuste u trgovinama i ugostiteljskim objektima uz koju dolazi i besplatni turistički vodič. “Uvođenjem mobilne aplikacije korisnik više neće imati potrebu za papirnatom brošurom jer će sve potrebne informacije o znamenitostima, objektima i ponudama imati na svome mobilnom uređaju”, naglašava ona.

Također, valja istaknuti pametni park. “Tehnologija pametnog parka temelji se na principu automatske regulacije navodnjavanja zelenih površina gdje senzori mjere vlagu u zemlji te uključuju prskalice po potrebi za različite dijelove parka - ako je izmjerena vlaga manja od dopuštene. Uz distribuirano mjerenje izvedena je i paralelna kontrola više redova prskalica čime se ostvaruje optimalno autonomno upravljanje cijelim sustavom u stvarnom vremenu. Osnovna prednost ovog projekta je potpuna modernizacija navodnjavanja koja predviđa uštede u potrošnji vode do 50 posto”, kaže, među ostalim, Ana Marija Pilato, dodajući kako je pripremljen i sustav koji traženje gradskog parkinga pretvara iz dugotrajnog i frustrirajućeg procesa u par jednostavnih akcija. “Ideja je temeljena na želji da u što kraće vrijeme korisnik pronađe najbliže slobodno parkirališno mjesto u gradu. Na 124 parking mjesta postavljeni su senzori koji u stvarnom vremenu šalju informaciju na poslužitelj te su one dostupne korisnicima u obliku interaktivne mape na mobilnim iOS i Android aplikacijama na kojima će se vidjeti sve informacije o parkingu, od cijene, preko besplatnih sati do uvjeta korištenja”, ističe.

Ekonomski potencijal

Zamjenik gradonačelnika Svete Nedelje Davor Nađi kaže kako je strateško planiranje ovoga grada vođeno sviješću o tome da urbani razvoj u 2018. nužno podrazumijeva primjenu suvremenih informacijskih i komunikacijskih tehnologija u unapređenju upravljanja gradskim resursima i pružanju usluga građanima. “Osim toga, u planiranju razvoja uzimamo u obzir ekonomski potencijal koji sa sobom donose inovativne i tehnološki napredne industrije, a svoje gospodarstvenike, kao i djecu i mlade, želimo usmjeravati prema inovativnom pristupu u poslovanju i organizaciji društvenog života. To uključuje unapređenja predviđena Strategijom razvoja Grada Svete Nedelje za razdoblje 2018.-2022. poput GIS sustava, aplikacije za prijavu kvara javne rasvjete na području grada, elektroničkog praćenja i obrade pošte i slično”, ističe on i dodaje kako pozitivna demografija predstavlja poticaj za razvoj gradske infrastrukture i usluga koje je potrebno pripremati imajući u vidu rastući broj stanovnika i demografsku obnovu grada. “Veći broj stanovnika, osobito obitelji s djecom, predstavlja izazov za razvoj komunalne infrastrukture, prometno povezivanje te razvoj obrazovne i zdravstvene infrastrukture u odnosu na koje se kontinuirano povećava broj korisnika. Uz razvoj poslovnog okruženja, osiguravanje kvalitetnih uvjeta za život obitelji nužan je preduvjet daljnjeg razvoja grada. Uvođenjem Smart City projekata postiglo bi se jednostavnije i jeftinije obavljanje usluga gradske uprave prema građanima, a time i veća efikasnost i zadovoljstvo samom uslugom”, napominje.

U tom gradu smatraju kako, gledajući sve gradove kao cjelinu, Hrvatska u prosjeku vjerojatno zaostaje za europskim trendovima kada je u pitanju korištenje Smart City rješenja. “No gledajući pojedinačno to ovisi od grada do grada. Neki rade više po pitanju implementacije pametnih rješenja, a neki manje”, naglašava on dodajući kako Grad Sveta Nedelja usmjerava napore, koje ulaže u razvoj gospodarstva, na privlačenje investitora i poticaj gospodarstvenicima i projektima u sektorima koji imaju najveći inovacijski potencijal te općenito potiče razvoj inovacija među gradskim poduzetnicima. “Sukladno tome, u pripremi je izrada i implementacija informatičko-komunikacijskog sučelja za poduzetnike”, zaključuje Davor Nađi. 

Boris Odorčić

Privredni vjesnik d.o.o. Kačićeva 9 Zagreb