e-Privredni

A+ A A-

Problematična građevina, ali i prerađivači i trgovci

 

Povoljnija makroekonomska kretanja, odnosno trend blagog gospodarskog oporavka u 2016. godini i intenziviranje aktivnosti bankarskog sektora u prodaji nenaplativih potraživanja (Non Performing Loans, NPL) doveli su do smanjenja udjela tzv. loših kredita.

Naime, prema podacima Hrvatske narodne banke, udio djelomično nadoknadivih i potpuno nenadoknadivih kredita na koncu 2013. godine iznosio je 15,7 posto. U godinu dana (31. prosinca 2014.) on je narastao na 17,06 posto, da bi već potkraj 2015. pao na na 16,65 posto. A kraj trećeg tromjesečja 2016. otkriva daljnji pad tog udjela na 14,65 posto.

Tako su na kraju tog lanjskog kvartala od ukupno 265,5 milijardi kuna kredita kod hrvatskih banaka, 38,9 milijardi kuna bili djelomično nadoknadivi i potpuno nenadoknadivi krediti. Istovremeno, od ukupno 85,3 milijarde kune kredita trgovačkim društvima, bila je upitna naplata 25,6 milijardi kuna. Kad je riječ o kreditima odobrenim stanovništvu, oni su ukupno iznosili 113,6 milijardi kuna, od čega je na loše otpadalo 12,6 milijardi kuna.

Građani su se najviše zaduživali putem stambenih kredita. Potkraj lanjskoga rujna ti su krediti bili teški 48,3 milijarde kuna s udjelom djelomično nadoknadivih i potpuno nenadoknadivih kredita nešto manjim od 8,5 posto (oko četiri milijarde kuna). Važno je naglasiti kako se visoka rizičnost naplate od građana (32,6 posto) javlja kod hipotekarnih kredita.

Kako bi se banke riješile tog opterećujućeg tereta, započele su ga prodavati. Tako su, također prema podacima HNB-a, u prvih devet lanjskih mjeseci utržile oko 1,4 milijarde kuna i to je rezultat prodaje 4,2 milijarde kuna bruto knjigovodstvenog iznosa potraživanja. Valja napomenuti da od tog knjigovodstvenog iznosa na korporativni sektor otpada nešto više od 3,55 milijadi kuna od čega se uprihodilo oko 1,19 milijardi kuna. Kad je riječ o stanovništvu, prodano je oko 600 milijuna kuna knjigovodstvenog iznosa, dok se utržilo oko 160,5 milijuna kuna.

Ines Knapić, izvršna direktorica Poslovanja s restrukturiranim klijentima i naplate u Raiffeisenbank Austria, ističe kako ni RBA kao značajan subjekt na bankarskomu tržištu nije ostao imun na negativna kretanja i rast obujma loših kredita. “No, RBA je od početka krize u potpunosti kontrolirao proces naplate i već je u ranoj fazi krenuo rješavati probleme. S pojavom prvih znakova krize, Banka je kadrovski i tehnički ojačala organizacijsku jedinicu koja se bavi ovim poslovima, te nastavila s uobičajenim aktivnostima prilagođenim stanju na tržištu. Rezultat takvoga pristupa te trenutačna kretanja na tržištu doveli su do opadajućega trenda udjela loših kredita”, objašnjava nam.

Interni postupci

U strukturi loših kredita, nastavlja ona, i dalje prednjače plasmani trgovačkim društvima s obzirom na procese sudske naplate te ograničene mogućnosti otpisa starih potpuno nenaplativih kredita. “Takva situacija rezultira i zadržavanjem inicijalne strukture loših kredita po djelatnostima, odnosno najveći dio i dalje otpada na građevinarstvo i s građevinarstvom povezane djelatnosti”, napominje Ines Knapić.

RBA, kao i većina vodećih banaka na hrvatskom tržištu, ima praksu prodaje dijela loših, a uz to i neosiguranih kredita građana nebankarskim institucijama te dijela loših kredita trgovačkih društava. Prodaja tog dijela portfelja obavlja se sukladno svim važećim propisima regulatora, odnosno Hrvatske narodne banke, a posebice sukladno Odluci HNB-a o kupoprodaji plasmana kreditnih institucija. “U detalje koji se odnose na prodaju takvoga portfelja nismo u mogućnosti ulaziti, no možemo konstatirati da su zainteresirani investitori većinom međunarodne tvrtke specijalizirane za takvu vrstu transakcija”, kaže Ines Knapić.

Dražen Dumančić, pomoćnik izvršnog direktora odnosa s javnošću i marketinga Privredne banke Zagreb, ističe kako PBZ vrlo dobro upravlja kreditnim rizikom i ima razvijenu strategiju ranog detektiranja i naplate koja, između ostalog, uključuje kombinaciju pojedinačnih aranžmana kao i strateško upravljanje NPL-om na razini ukupnog portfelja. “Kao rezultat tako dobro uspostavljenog sustava, udjel NPL kredita je u PBZ-u znatno ispod prosjeka na hrvatskom bankarskom tržištu i na kraju trećeg kvartala 2016. godine iznosio je 8,6 posto”, kaže on.

U sklopu naplate djelomično i potpuno nenadoknadivih plasmana u poslovima sa stanovništvom i pravnim osobama, PBZ je razvio interne postupke i procese za upravljanje plasmanima ovisno o kvaliteti portfelja, raspoloživim instrumentima osiguranja te ostalim značajkama koji određuju strategiju naplate plasmana. “Nakon provedenih redovnih internih postupaka naplate u okviru kojih banka intenzivno pokušava iznaći rješenje sukladno financijskoj i socijalnoj situaciji klijenta, banka također pažljivo identificira i skup plasmana fizičkim i pravnim osobama za koje nastoji implementirati strategiju naplate kroz prodaju potraživanja”, objašnjava Dumančić.

Posljedica recesije

U Uredu za korporativne komunikacije Hrvatske poštanske banke kažu kako je HPB značajno smanjio nenadoknadive i djelomično nadoknadive kredite u svome portfelju. Tako da je njihov udjel nakon nedavne prodaje potraživanja na razini prosjeka hrvatskog bankarskog tržišta. “U portfelju tzv. loših kredita banaka, kao što je poznato, dominiraju krediti gospodarstvu i to prerađivačkoj industriji, graditeljstvu i trgovini. HPB je prodao značajan dio nenadoknadivih i djelomično nadoknadivih kredita investitorima iz Velike Britanije, Češke i Norveške”, ističu u HPB-u.

Dario Gabrić, direktor Ureda korporativnih komunikacija Erste&Steiermärkische Banka, kaže kako je udio NPL plasmana u ukupnom kreditnom portfelju te banke potkraj lanjskog prosinca iznosio 10,8 posto, u odnosu na 15 posto, koliko je iznosio na koncu 2015., odnosno 18,5 posto na kraju 2014. godine. “U strukturi NPL plasmana veći dio prema kriteriju volumena zauzimaju plasmani poduzećima. S obzirom na to da je razina problematičnih plasmana ponajprije odraz stanja nekog gospodarstva, njihov rast i visoka razina proteklih godina u prvom su redu posljedica dugogodišnje recesije. Kad se govori o pojedinim djelatnostima, može se istaknuti građevinski sektor kao nesumnjivo jedan od najviše pogođenih ekonomskom krizom, što je utjecalo i na poslovanje tvrtki u tom segmentu i mogućnosti otplate njihovih obveza prema banci. Od ostalih, mogu se izdvojiti djelatnosti također blisko vezane uz građevinu, poput poslovanja nekretninama, proizvodnje, trgovine...”, objašnjava on.

Prodaja NPL plasmana, nastavlja Gabrić, uobičajena je poslovna praksa koja se primjenjuje u mnogim zemljama Europske unije, uključujući i tržišta na kojima posluje međunarodna Erste Grupa. “Slijedeći poslovnu praksu u drugim zemljama, Erste banka u Hrvatskoj odredila je kao svoj cilj iskoristiti tu mogućnost te selektirani manji dio svojih problematičnih potraživanja ponuditi tržištu, odnosno zainteresiranim kompanijama koje mogu naći svoj interes u takvom poslu. Veliki dio tog posla s naše strane je realiziran. Pritom je bitno naglasiti da je riječ isključivo o renomiranim i etabliranim kompanijama koje se pojavljuju kao kupci takvih potraživanja”, napominje on dodajući kako je cilj donesene poslovne odluke ponajprije smanjivanje udjela NPL plasmana u ukupnom kreditnom portfelju, kao i veće fokusiranje na nove prilike za kreditiranje kvalitetnih projekata na tržištu. “Općenito govoreći, prodaja NPL plasmana ima pozitivan utjecaj na rizičnost bankarskog sustava u cjelini, kao i na percepciju samog sustava. Pritom je važno naglasiti otvaranje potencijala i apetita za novo kreditiranje. Također, ona pridonosi ubrzavanju procesa restrukturiranja, kao i smanjenju potencijalnih negativnih učinaka pogrešne alokacije kapitala, a na taj način posredno se dinamizira i potencijal rasta u budućnosti”, smatra Gabrić.

Treća strana

Nakon što banka odredi koji dio plasmana želi ponuditi tržištu, postupak se odvija na transparentan način, u suradnji s konzultantskim kućama, te obuhvaća nekoliko zahtjevnih etapa. “Načelno, one uključuju inicijalne kontakte s potencijalnim kupcima i predstavljanje plasmana sa svim njihovim bitnim elementima. Zatim, podnošenje neobvezujućih ponuda, due dilligence proces, podnošenje obvezujućih ponuda za kupnju i, na kraju, po donošenju odluke, sastavljanje i potpis cjelokupne ugovorne dokumentacije. Pritom je bitno istaknuti da je za transakciju potrebno dobiti i odobrenje regulatora, u skladu s Odlukom o kupoprodaji plasmana kreditnih institucija”, ističe. Prodaja NPL plasmana iz perspektive dužnika, dodaje, znači da ulogu vjerovnika preuzima treća strana, odnosno da poslovni odnos koji su do tada imali s bankom u potpunosti prestaje te se sva buduća komunikacija odvija u izravnom kontaktu s novim vjerovnikom. “On je obvezan poštivati sve pozitivne propise Republike Hrvatske, uključujući i zakonske odredbe koje se odnose na zaštitu prava potrošača. Zbog tog je razloga još jednom bitno naglasiti da kao kupci ovakvih potraživanja isključivo dolaze u obzir renomirane i etablirane kompanije. S obzirom na činjenicu da ime potencijalnih kupaca NPL plasmana ulazi u domenu poslovne tajne i ugovornog odnosa, ne možemo otkrivati detalje ni imena konkretnih tvrtki s kojima banka sklapa poslovni odnos u ovom segmentu”, zaključuje Gabrić. 

Loši krediti pali ispod 10 posto 

Addiko Bank se, također, u proteklim godinama sustavno bavio rješavanjem pitanja loših kredita. Oni su danas na razini ispod 10 posto, što znači da Addiko Bank ima (po)najbolji omjer NPL-a od svih banaka u Hrvatskoj i gotovo dvostruko manji od trenutačnog prosjeka bankarske industrije. "S obzirom na očišćen portfelj korporativnih kredita, struktura NPL-a u Addiku je vjerojatno drugačija od drugih banaka, te u postojećem portfelju prednjače krediti stanovništvu", ističu u Addiko Banku dodajući kako najveći udjel loših kredita u gospodarstvu otpada na građevinsku djelatnost s obzirom na to da je upravo taj sektor bio snažno pogođen krizom.

Boris Odorčić

Privredni vjesnik d.o.o. Kačićeva 9 Zagreb