e-Privredni

A+ A A-

Porezna reforma konačno može zaživjeti

Kako bi se omogućila provedba porezne reformem izmijenjeno je 15 zakona i donesen novi Zakon o javnoj nabavi. Svi su oni stupili na snagu 1. siječnja 

Porez na dobit

Izmjenama Zakona o porezu na dobit stopa od 20 posto smanjena je na 18 posto, a uvedena je i snižena stopa od 12 posto za poduzetnike s godišnjim prihodima manjim od tri milijuna kuna.

Poduzetnici s godišnjim prihodom do tri milijuna kuna moći će izabrati način utvrđivanja osnovice poreza na dobit, odnosno moći će taj porez plaćati i prema novčanom načelu. Ako je takav poduzetnik istodobno i obveznik PDV-a, taj način utvrđivanja moći će primijeniti samo ako i PDV obračunava prema naplaćenim naknadama.

Ukinuta je i porezna olakšica za reinvestiranu dobit, što je ministar financija Zdravko Marić opravdao malim brojem poduzetnika od samo dva posto koji su tu poreznu olakšicu i koristili. S druge strane, za poduzetnike je važno da znaju kako su im zakonskim izmjenama povećani porezno priznati rashodi troškova reprezentacije, i to u visini od 50 posto.

Izmjene Zakona o dobiti reguliraju i mogućnost da se bankama, kao jednokratna mjera u 2017. godini, kao porezno priznati rashod prizna otpis djelomično nadoknadivih i u potpunosti nenadoknadivih plasmana, utvrđenih u skladu s Odlukom o klasifikaciji plasmana i izvanbilančnih obveza kreditnih institucija. Ta bi se mjera odnosila samo na potraživanja koja su iskazana u poslovnim knjigama banke kao djelomično nadoknadiv i potpuno nenadoknadiv plasman do 31. prosinca 2015. godine.

Porez na dodanu vrijednost

Prema izmjenama Zakona o porezu na dodanu vrijednost sniženom stopom PDV-a od 13 posto oporezivat će se dječje autosjedalice, isporuka električne energije, odvoz komunalnog otpada, urne i lijesovi, sadnice i sjemenje, gnojiva i pesticidi te drugi agrokemijski proizvodi, kao i hrana za životinje, ali ne i hrana za kućne ljubimce. S druge strane, unatoč velikim negodovanjima ugostitelja, snižena stopa od 13 posto više se neće primjenjivati na usluge u ugostiteljstvu i isporuku bijelog šećera, koji se od sada oporezuju stopom od 25 posto. Najniža stopa PDV-a, ona od pet posto ostaje za kruh, mlijeko, lijekove i ortopedska pomagala te knjige i novine.

Porez na dohodak

Novim Zakonom o porezu na dohodak osnovni osobni odbitak povećan je na 3800 kuna i vrijedi za sve porezne obveznike. Stope poreza na dohodak su sa 25 i 40 posto snižene na 24 i 36 posto, s time da su promijenjene porezne osnovice. Stopom od 24 posto oporezivat će se dohoci do 17.500 kuna, a sve iznad tog iznosa po stopi od 36 posto. Takve stope i porezne osnovice primjenjivat će se i kod obračuna predujma poreza na dohodak i umirovljenicima, no njima bi se tako utvrđena porezna obveza dodatno umanjila za 50 posto. Smanjenje porezne osnovice za 50 posto priznavalo bi se i obveznicima u lokalnim jedinicama u prvoj skupini područja razvrstanih prema stupnju razvijenosti te Gradu Vukovaru.

Novim zakonom povećani su osobni odbici za djecu i druge uzdržavane članove, tako da odbitak za prvo dijete iznosi 1750 kuna, za drugo dijete 2500 kuna, te on dalje progresivno raste za svako iduće dijete.

Uvodi se i sintetičko oporezivanje dohotka od nesamostalnog rada, samostalne djelatnosti i drugog dohotka što u konačnici znači bi se sav prihod ostvaren tijekom jedne godine od plaća i autorskih honorara zbrajao te bi se na taj godišnji dohodak plaćao porez po stopi od 24 posto na poreznu osnovicu do 210.000 kuna, a na dio iznad tog iznosa po stopi od 36 posto.

Doprinosi

Izmjenama Zakona o doprinosima doprinosi za mirovinsko i zdravstveno osiguranje plaćaju se i na autorske honorare, kao i na isporučena umjetnička djela te drugi dohodak umirovljenika. Za mirovinsko osiguranje primjenjivat će se stopa doprinosa od 10 posto, a za zdravstveno 7,5 posto.

Porez na promet nekretninama

Novi Zakon o porezu na promet nekretninama donosi smanjenje te porezne stope s pet na četiri posto. Vlada je odlučila ukinuti oslobođenja od plaćanja tog poreza za kupnju prve nekretnine kojom se rješava vlastito stambeno pitanje. Umjesto toga, kao pomoć pri kupnji prvog stana ili kuće može se računati na subvencioniranje stambenih kredita, no taj zakon još uvijek nije donesen. Dobra je vijest i to da su građani oslobođeni obveze prijave prometa nekretninama, dok će se porezna obveza utvrđivati po službenoj dužnosti, s time da ukupni prihod od poreza na promet nekretninama postaje prihod jedinica lokalne samouprave.

Lokalni porezi

Novim Zakonom o lokalnim porezima snižena je stopa poreza na nasljedstva i darove s pet na četiri posto, a ukinut je i porez na tvrtku ili naziv. Novost je da će se na motorna vozila starosti do 10 godina plaćati porez na cestovna motorna vozila kod registracije vozila. Do sada se taj porez plaćao temeljem rješenja Porezne uprave, koje su vlasnici automobila dobivali poštom. Od početka 2018. godine počet će se primjenjivati jednostavni porez na nekretnine koji bi u stvari trebao zamijeniti komunalnu naknadu.

Trošarine i posebni porez na motorna vozila

Izmjenama Zakona o trošarinama određeno je plaćanje trošarina i na tekućine za elektroničke cigarete te na grijane duhanske proizvode. Određena administrativna pojednostavljenja predviđena su za male proizvođače alkoholnih pića i male vinare. Ukida se obveza podnošenja godišnjeg obrasca za obračun trošarine za male proizvođače jakih alkoholnih pića, a riječ je o oko 41.000 obveznika.

U trošarinski se sustav uvodi i institut “male destilerije” s proizvodnjom do 2500 litara rakije godišnje, za koje će se primjenjivati snižena stopa trošarine i to za 50 posto u odnosu na standardnu stopu.

Malim vinarima dodatno se olakšava otprema vina u druge države članice EU-a, a to bi se olakšanje izvoza trebalo odnositi na oko 2000 malih vinara.

Na snagu su stupile i izmjene Zakona o posebnom porezu na motorna vozila, kojima će se taj posebni porez utvrđivati na temelju emisije ugljičnog dioksida, prodajne cijene vozila, snage i obujma motora i razine emisije ispušnih plinova.

Izmjene uređuje i institut registriranog trgovca rabljenim motornim vozilima, a utvrđuje i da se posebni porez neće plaćati na oldtimere, dok bi se druga vozila starija od 30 godina, a koja nisu u kategoriji oldtimera, oporezivala u paušalnom iznosu od 2000 kuna.

Jedinstven rok zastare od šest godina

Izmjenama Općeg poreznog zakona ukida se relativni rok zastare i uvodi jedinstveni rok zastare od šest godina. Nadležna tijela su na nastup zastare dužna paziti po službenoj dužnosti, a porezni dug za koji je utvrđena zastara te obustavljen postupak otpisat će se iz poreznih evidencija.

Zakonom je proširena i obveza banaka na dostavu podataka. Banke su tako dužne dostavljati podatke o prometu svih kunskih i deviznih računa pravnih osoba, fizičkih osoba koje obavljaju registriranu djelatnost obrta i slobodnih zanimanja te građana, što će uključivati i podatke o prometu tekućih i štednih računa.

Izmjenama Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom briše se “mali obveznik fiskalizacije”, pa će i oni, uz rok prilagodbe od šest mjeseci, morati izdavati račune putem elektroničkih naplatnih uređaja

Novi je i Zakon o upravnim pristojbama, koji uz ostalo predviđa da se unutar projekta e-Građani uspostavi i sustav e-Pristojbe, a koji bi omogućio da se upravne pristojbe plaćaju elektroničkim putem neovisno o njihovu iznosu. Za pristojbe do 100 kuna ostaje i dalje mogućnost plaćanja putem državnih biljega.

Izmjene Zakona o računovodstvu

Izmjenama Zakona o računovodstvu ukida se obveza primjene jedinstvenog okvirnog kontnog plana. Uz to, rok za predaju nekonsolidiranih financijskih izvještaja za javnu objavu ponovno je vraćen na 30. lipnja. Zakonom je izmijenjena i definicija subjekata od javnog interesa, a definirano je i koji su poduzetnici obveznici izrade nefinancijskog izvješća.

Članarine u turističkim zajednicama

Izmjenama Zakona o članarinama u turističkim zajednicama članarine su od početka ove godine manje za pet posto, što prema izračunima Ministarstva turizma znači rasterećenje gospodarstva za oko 10 milijuna kuna.

Javna nabava

Novi Zakon o javnoj nabavi konačno je uveo kao kriterij za odabir ekonomski najpovoljniju ponudu. Valja naglasiti da kao kriterij za odabir najboljih ponuditelja i dalje ostaje cijena, uz dodatne kriterije koje će propisati sam naručitelj, a cijena će, po Zakonu, moći biti maksimalno 90 posto ukupne strukture vrijednosti, odnosno pondera pojedinih kriterija. Pritom sam naručitelj može odrediti u kojem je postotku cijena važna kao kriterij u određenoj nabavi.

No, kako bi se naručitelji educirali te kako bi se izradila procedura za punu primjenu ekonomski najpovoljnije ponude, obveznost tog kriterija na snagu će stupiti nakon šest mjeseci, odnosno 1. srpnja 2017. godine.

Među novinama tog zakona je, primjerice, i uvođenje Europske jedinstvene dokumentacije. Riječ je o obrascu kojim će ponuditelj dati izjavu da udovoljava svim traženim uvjetima, a tek će ponuditelj koji bude najpovoljniji morati dostaviti detaljne dokaze. Uvodi se institut javnog savjetovanja u trajanju od pet dana, kada će sve zainteresirane strane moći dobiti uvid u dokumentaciju prije formalnog početka postupka javne nabave.

Zakon o javnoj nabavi ograničio je i mogućnost da naručitelji i ponuditelji uzastopnim izmjenama ugovora tijekom njegova trajanja. odnosno aneksima, povećavaju vrijednost samog ugovora. Sada su izmjene ugovora kojim bi se povećala cijena ograničene na maksimalno 30 posto, i to svih uzastopnih izmjena kumulativno.

Novim su zakonom, uz ostalo, smanjeni i troškovi jamstava ponuditelja s pet na tri posto procijenjene vrijednosti nabave, propisan je jedinstveni rok za žalbu u roku od 10 dana u svim postupcima i smanjene naknade za žalbu, ukinuta upravna pristojba od 70 kuna za žalbu...

U Zakon o javnoj nabavi uključena je i odredba prema kojoj naručitelji pri odabiru ekonomski najpovoljnije ponude pri nabavi poljoprivredno-prehrambenih proizvoda i hrane trebaju uzeti u obzir i kriterije kojima se vrednuju proizvodi proizvedeni u sustavima kvalitete poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda, hrana proizvedena po standardima kvalitete te održivo proizvedena i prerađena odnosno hrana veće svježine ili nižeg opterećenja okoliša kao što su kraći prijevoz, pakiranja prihvatljiva za okoliš i/ili recikliranje. 

Ilijana Grgić

Privredni vjesnik d.o.o. Kačićeva 9 Zagreb