e-Privredni

A+ A A-

Imamo nova pravila, na redu je implementacija

U kupna vrijednost javne nabave u Hrvatskoj kreće se oko 40 milijardi kuna godišnje, a lani je njen udio u bruto domaćem proizvodu iznosio velikih 12,14 posto. Usvajanjem novog Zakona o javnoj nabavi najniža cijena više neće biti jedini i najvažniji kriterij za ocjenu ponuda. Njime se također uvodi europska jedinstvena dokumentacija o nabavi, odnosno obrazac kojim će ponuditelj dati izjavu da udovoljava svim traženim uvjetima, a tek će ponuditelj koji bude najpovoljniji morati dostaviti detaljne dokaze. Država ima rok od godine dana da objedini sve registre koji sadrže podatke i iz kojih se izdaju potvrde koje su poduzetnici, do sada, morali prikupljati kao dokaz za sudjelovanje na pojedinom natječaju. Također, predviđa se i obveza prethodnog savjetovanja sa zainteresiranim gospodarskim subjektima o nacrtu dijela dokumentacije o nabavi prije formalnog početka postupka javne nabave. Cilj zakona je spriječiti da se kroz samu dokumentaciju definira pobjednik natječaja, odnosno da se pridonese transparentnosti postupka javne nabave.

“Ako se novi Zakon o javnoj nabavi neće implementirati, onda od njega neće biti ništa. Mi već godinama imamo zakonska rješenja koja čak zabranjuju da se od poduzeća, poslodavaca ili samog građanina traži bilo koji papir odnosno dokument ili potvrda o kojoj javna uprava vodi evidenciju ili registar. Nama su izuzetno potrebne promjene u pristupu i edukacija ljudi koji pišu natječaje, ali i edukacija onih koji se javljaju na natječaje. Ako se to ne napravi, opet ćemo imati dobar zakon koji se, eto, neće primjenjivati. A svi želimo da se novac troši na odgovoran način”, rekao je glavni direktor Hrvatske udruge poslodavaca Davor Majetić.

Više kriterija za bolje rezultate

Ubuduće ponude bi se trebale ocjenjivati temeljem većeg broja kriterija od kojih će cijena biti tek jedan u nizu. Javne su se nabave i prije ovih zakonskih promjena mogle provoditi po kriteriju ekonomski najpovoljnije ponude, no to je bilo rijetko - samo dva posto nabave provodilo se na taj način.

“I naručitelji i ponuditelji imaju velika očekivanja od novog Zakona. Jedinstvena europska dokumentacija za javnu nabavu, ESPD, smanjit će pritisak na gospodarske subjekte u fazi pripreme ponude. ESPD koji služi kao preliminarni dokaz o sposobnosti ponuditelja omogućuje da se izvorni dokumenti zatraže samo od gospodarskog subjekta s kojim se namjerava sklopiti ugovor. Kriterij ekonomski najpovoljnije ponude postaje vodeći i/ili obvezni kriterij odabira najpovoljnije ponude. Smatram da je za postizanje učinka dobivanja najbolje vrijednosti za novac u sustavu javne nabave potrebno dodatno osposobiti naručitelje za primjenu tog kriterija ekonomski najpovoljnije ponude”, smatra stručnjakinja za javnu nabavu u tvrtki PJR Consulting Mirjana Čusek Slunjski te napominje da naručiteljima treba omogućiti da objasne zašto su za neki rad, robu ili uslugu spremni platiti više. 

Ekonomski najpovoljnija ponuda znači da se u obzir uzimaju i drugi kriteriji poput kvalitete, roka isporuke ili usluga nakon prodaje. Koncept vrijednosti za novac prepoznaje činjenicu da roba, radovi i usluge nisu homogeni, tj. da se razlikuju u kvaliteti, izdržljivosti, dugovječnosti, dostupnosti te ostalim karakteristikama proizvoda i elementima povezanima uz njihovu prodaju. Smisao traženja vrijednosti za novac jest u tome da naručitelji teže nabavi optimalne kombinacije značajki koje zadovoljavaju njihove potrebe. Dakle, različita kvaliteta, troškovi, dugovječnost, izdržljivost... proizvoda koji se nude mjere se u odnosu na njihov trošak. U nekim slučajevima mudrije je platiti više za proizvod s niskim troškovima održavanja, nego platiti manje za proizvod s visokim troškovima održavanja jer će kroz razdoblje amortizacije početno skuplji proizvod za naručitelja u pravilu biti ukupno jeftiniji.

Administrativni teret manji za 80 posto

Javna nabava na razini EU-a smatra se jednim od ključnih instrumenata Strategije Europa 2020 za pametan, održiv i uključiv rast, a unapređenje i uvođenje novih pravila javne nabave na razini EU-a ima za cilj još više strateški koristiti javnu nabavu za ostvarenje zajedničkih ciljeva društva kojima se osigurava najučinkovitije korištenje javnih sredstava. Upravo kroz učinkovito korištenje javnih sredstava teži se ostvarenju ciljeva koji uključuju zaštitu okoliša, društvenu odgovornost, inovacije, borbu protiv klimatskih promjena, povećanje zaposlenosti, poboljšavanje zdravlja... Promjene su usmjerene na lakši pristup nadmetanjima i smanjenju administrativnog opterećenja i troškova u javnoj nabavi za sve gospodarske subjekte, a poglavito male i srednje poduzetnike, prepoznate kao nositelje gospodarstva i održivog rasta EU-a.

“U novom razdoblju naručitelje se dodatno potiče da veći značaj pridaju kriterijima kvalitete, pitanjima zaštite okoliša, društvenim značajkama ili inovacijama, a da pritom i dalje u obzir uzimaju i cijenu i troškove životnog ciklusa predmeta nabave”, pojasnila je direktorica tvrtke Projekt jednako razvoj Ana Fresl koja je provela istraživanje kojim se provjeravala spremnost naručitelja u sustavu javne nabave na primjenu nove direktive EU-a. Istraživanje je provedeno u sklopu projekta Izvrsnošću u javnoj nabavi uvećavamo konkurentnost koji je financirala Hrvatska agencija za malo gospodarstvo, inovacije i investicije putem natječaja Poduzetnički impuls, a obuhvatilo je oko 25 posto aktivnih javnih i sektorskih naručitelja.

“Uvođenje europske jedinstvene dokumentacije o nabavi zamjenjuje dostavljanje više različitih dokaznih dokumenata u postupcima nabave. EK predviđa da će takav pristup smanjiti administrativni teret gospodarskim subjektima za čak 80 posto. Ovo pojednostavljenje ide paralelno s poticanjem naručitelja na podjelu postupaka nabave u manje grupe kako bi se manjim gospodarskim subjektima omogućilo podnošenje ponuda”, dodaje ona.

Više od 15.000 sklopljenih ugovora

S ciljem pružanja dodatne pomoći i podrške obveznicima javne nabave, ali i gospodarskim subjektima koji na tržištu nude svoje proizvode i usluge pokrenut je i novi besplatni portal www.javna-nabava.info.

Ukupna vrijednost objavljenih ugovora i okvirnih sporazuma javne nabave u 2015. bio je veći od 31,1 milijarde kuna, a objavljena su ukupno 15.485 sklopljena ugovora. U njihovom ukupnom broju radovi sudjeluju sa 1994 sklopljena ugovora u ukupnom iznosu od 11,9 milijardi kuna, roba sudjeluje sa 8951 sklopljenim ugovorom u ukupnom iznosu od 11,6 milijardi kuna, a usluge sudjeluju sa 4540 sklopljena ugovora u ukupnom iznosu od 7,4 milijarde kuna. Gledano po predmetu nabave i vrijednosti ugovora, 38,47 posto odnosi se na radove, udio roba je 37,57, a usluga je 23,96 posto. Vrijednost evidentirane bagatelne nabave iznosi 9,4 milijarde kuna. Inače bagatelna nabava je ona nabava na koju se Zakon o javnoj nabavi ne primjenjuje, a čija je procijenjena vrijednost (bez PDV-a) jednaka ili manja od 200.000 kuna za robu i usluge odnosno 500.000 kuna za radove. Vrijednost nabave za potrebe diplomatsko-konzularnih predstavništava u prošloj godini premašuje 2,2 milijuna kuna. 

Tomislav Tolušić, ministar poljoprivrede: Kratkim lancima opskrbe do kvalitetnije i svježije hrane

U zadnji vlak prije usvajanja Zakona o javnoj nabavi Vlada je ugurala amandman Kluba zastupnika HDZ-a kojim se u javnoj nabavi poljoprivredno-prehrambenih proizvoda daje prednost kratkim lancima opskrbe, uz istovremeno osiguravanje svježine proizvoda, smanjivanje troškova transporta i distribucije, veće iskorištavanje nutritivnih vrijednosti proizvoda, ali i smanjenje negativnih učinaka transporta na okoliš.

“Na ovaj način će sve naše škole, vrtići, bolnice, vojarne, studentski centri, starački domovi i druge ustanove moći nabaviti hranu koja od polja do stola putuje najviše 48 sati. Time će potrošači dobiti kvalitetniju i svježiju, odnosno nutritivno bogatiju hranu, a domaći proizvođači imat će unaprijed osiguran plasman svojih proizvoda”, rekao je ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić.

Ilijana Grgić

Privredni vjesnik d.o.o. Kačićeva 9 Zagreb