e-Privredni

A+ A A-

Zaštita proizvođača od nekorektnih trgovaca

Ministarstvo poljoprivrede otvorilo je javnu raspravu o zakonu o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi u lancu opskrbe hranom, a do sredine siječnja iduće godine otvoreno je novo e-Savjetovanje o nacrtu tog zakonskog prijedloga. Cilj ovog zakona je zaštita domaćih proizvođača od nekorektnih tretmana koje imaju kod trgovaca. Tako se predlaže da se trgovcima čiji su prihodi veći od 100 milijuna kuna zabrani korištenje pozicije kojom proizvođačima nameću različite ugovorne kazne. Pod istim monitoringom će biti i ostali u lancu opskrbe hranom, odnosno veliki otkupljivači i prerađivači s više od 50 milijuna kuna godišnjih prihoda. Takav način definiranja značajne tržišne snage znači da će se zakon odnositi na više od 90 posto sektora trgovine poljoprivrednim i prehrambenim proizvodima.

Ministri poljoprivrede članica Europske unije podupiru položaj poljoprivrednika u lancu trgovine hranom i jačanje borbe protiv nepoštene trgovačke prakse, a ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić ističe da će Hrvatska postati 21. članica sa zakonom o sprečavanju nepoštene trgovačke prakse.

Pokušaj spašavanja poljoprivrede

“U lancu trgovine hranom - koji čine proizvođač, otkupljivač i trgovac - najmanje dobije proizvođač, a najveću korist izvlače trgovci i prerađivači”, istaknuo je ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić, dodavši kako će se zakonom pokušati spriječiti trgovce i otkupljivače da koriste svoj dominatni položaj na tržištu na štetu poljoprivrednika.

“Žalosno je da to pitanje rješavamo na kraju 2016. godine, ali što je, tu je. Moramo pokušati spasiti poljoprivredu. Danas imamo disproporciju da onaj koji proizvodi najlošije živi od svoga rada, što ne možemo dopustiti. Zakonom se propisuje niz stvari, pa tako sadrži i odredbu po kojoj svaki proizvođač mora imati ugovor sa svojim otkupljivačem, da stvari moraju biti jasno definirane, da nema ugovornih klauzula koje idu na štetu primarnih proizvođača, a nikada na štetu otkupljivača i trgovaca”, rekao je Tolušić, te naglasio da nova zakonska pravila neće utjecati na cijene proizvoda, nego će omogućiti da svatko u lancu korektno zarađuje za svoj dio posla. “Ovim zakonom želimo zaštititi domaće proizvođače i potaknuti povećanje domaće proizvodnje kako bi se osigurale dovoljne količine kvalitetne i zdravstveno ispravne hrane za domaću potrošnju, ali i izvoz”, kazao je Tolušić.

Na listu pojavnosti zabranjenih nepoštenih trgovačkih praksi uvršteno je 25 različitih novčanih i drugih oblika naknada koje trgovci ili prerađivači zaračunavaju proizvođačima kako bi otkupili njihove proizvode ili ih stavili na svoje police.

Osim toga, zakonom se želi sankcionirati niz nepoštenih praksi kao što je nepropisno ili nepošteno prebacivanje troškova ili poduzetničkih rizika na drugu stranu, zahtijevanje naknade za usluge koje nisu pružene odnosno za usluge koje su pružene iako nisu ugovorene između ugovornih strana, potom jednostrane izmjene ugovorenih uvjeta od strane otkupljivača i prerađivača ili trgovca, mogućnost raskida ugovora s dobavljačima od strane otkupljivača, prerađivača ili trgovca bez otkaznog roka, odnosno uz neprimjereno kratak otkazni rok kao i jednostrana izmjena ugovorenih uvjeta. Zakonom se zabranjuje i prodaja finalnog proizvoda ispod cijene koštanja u proizvodnji uključujući i troškove poreza na dodanu vrijednost.

AZTN kao nadzornik

Posao nadziranja i određivanja kazni provodit će Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja, a utvrdi li po pokrenutom postupku da je trgovac koristio svoj dominantan položaj i nepošteno se ponašao prema dobavljaču, moći će propisati kazne do tri milijuna kuna za pravne i do milijun kuna za fizičke osobe po nepoštenom postupku, odnosno u slučaju ponavljanja nepoštene prakse do najviše pet posto vrijednosti ukupnog prihoda prijavljenog u godišnjem financijskom izvješću za prethodnu godinu.

Na zakonski nacrt osvrnuo se predsjednik Zajednice udruga hrvatskih povrćara Hrvoje Gregurić koji je istaknuo kako Zajednica podržava njegovo donošenje. “Međutim, kao predsjednik Zajednice moram upozoriti kako naši prijedlozi nisu prihvaćeni, a od iznimne su važnosti za proizvođače. Na primjer, nigdje u zakonu nije naveden rok plaćanja od 30 dana, te što nakon isteka tog roka. Također, nije definirano na koji će način AZTN nadzirati (ne)provođenje zakona”, istaknuo je Gregurić, ocijenivši da kompenzacije nisu prihvatljiv oblik naplate potraživanja osim ako se tvrtka-dužnik nalazi u predstečaju ili stečaju. 

Ilijana Grgić

Privredni vjesnik d.o.o. Kačićeva 9 Zagreb