e-Privredni

A+ A A-

Dualno obrazovanje treba uvoditi postupno

Na našem tržištu radnika nema. Samo u Njemačku je iselilo 50.000 ljudi. Imamo značajne demografske probleme od kojih su najistaknutiji iseljavanje i starenje radno aktivnog stanovništva, istaknuo je predsjednik Hrvatske gospodarske komore Luka Burilović na prošlotjednoj konferenciji Dualno obrazovanje održanoj u HGK, u organizaciji HGK, Zaklade hrvatskog državnog zavjeta i Zaklade Konrad Adenauer. Na konferenciji se raspravljalo o tome kako srednjoročno riješiti nedostatak radne snage u Hrvatskoj.

Započeti s pilot-projektom

Poduzetnici iz godine u godinu zahtijevaju sve veću kvotu za uvoz radnika. Samo u 2017. tvrtke u turizmu, građevini i brodogradnji tražile su kvotu od 12.000 stranaca. Zato HGK, uz podršku HOK-a, već dvije godine promiče potrebu uvođenja dualnog obrazovanja.

Burilović je istaknuo kako uz visoku nezaposlenost, 40 posto evidentiranih na Hrvatskom zavodu za zapošljavanje nema formalno radno iskustvo te da je Hrvatska, odmah iza Španjolske i Grčke, na začelju EU-a prema broju nezaposlenih mladih.

“U Austriji i Njemačkoj dualno se obrazovanje provodi već godinama, a stopa nezaposlenosti mladih kreće se od pet do 10 posto. Dualno obrazovanje proaktivno je rješenje koje pruža radno iskustvo, znanje i potrebne vještine, a učenicima omogućava da budu i plaćeni za rad”, rekao je Burilović. Dodao je da HGK ne očekuje da će se svih 30.000 učenika odmah uključiti u dualno obrazovanje, već da se Komora zalaže za uvođenje pilot-projekta i postupno povećanje broja učenika u tom sustavu ovisno o potrebama gospodarstva. “Učenik bi trebao više od 50 posto vremena provesti kod poslodavaca i zato biti plaćen, što bi značilo da poslodavac kada uzme učenika na stručno osposobljavanje, sam procjenjuje potrebu za radnom snagom i time se usklađuju upisne kvote s potrebama tržišta rada”, ocijenio je Burilović.

“Njemački model, predstavlja platformu i dobru praksu na kojoj hrvatske institucije mogu razvijati vlastiti model. Činjenica je da nam je potreban snažniji i kvalitetniji dijalog sustava obrazovanja i tržišta rada”, rekao je ravnatelj Zaklade hrvatskog državnog zavjeta Srećko Prusina, ocijenivši kako će sustav dualnog obrazovanja pridonijeti smanjenju nezaposlenosti, posebice mladih, te konkurentnosti gospodarstva.

Za većinu strukovnih zanimanja u Njemačkoj postoji dualni sistem obrazovanja, što znači da učenik stručno znanje odnosno praksu stječe u tvrtki, dok se u stručnoj školi uče teorijske osnove zanimanja uz nekoliko općih predmeta. Tjedno to znači do tri dana praktične nastave te osam do 12 nastavnih sati u školi ili se nekoliko tjedana radi u tvrtki pa se isto toliko sluša nastava u školi. U Njemačkoj poslodavac plaća svog naučnika, ovisno o godini naukovanja i vremenu provedenom na praksi, a tvrtke koje uglavnom uzimaju učenike na praksu su one sa 300 do 500 zaposlenih. Iako se u Hrvatskoj već godinama govori o nužnosti povezivanja tržišta rada i obrazovnog sektora, a i sama je Vlada dualno obrazovanje uvrstila u svoj program do 2020. godine, još se ne zna kada će početi njegovo uvođenje, gdje će se provoditi te koliko će učenika biti njime obuhvaćeno. “Zbog krize koja je proteklih godina pratila hrvatsko gospodarstvo nemamo dovoljan broj mjesta, odnosno poslodavaca koji bi primili učenike za naukovanje. Mnoge su strukovne škole morale čak napraviti korak nazad, te stručnu praksu provoditi u samoj školi”, istaknuo je državni tajnik Ministarstva znanosti i obrazovanja Hrvoje Šlezak te napomenuo kako je cilj od učenika stvoriti kompetentnu osobu sposobnu participirati na tržištu rada.

Stvoriti sustav koji vrednuje i cijeni rad

 

Ministrica gospodarstva, poduzetništva i obrta Martina Dalić naglasila je važnost bolje komunikacije između predstavnika poduzetnika i institucija zaduženih za upisne kvote i organiziranje upisnih procesa. “Za ukupni proces provođenja dualnog obrazovanja bit će potrebno određeno vrijeme, ali Vlada se odlučila za taj smjer i zato sam zadužila državnog tajnika Marija Antonića da poboljša i učini efikasnijom komunikaciju ministarstava i poduzetnika, odnosno tržišta rada”, istaknula je Martina Dalić.

Predsjednik Hrvatske obrtničke komore Dragutin Ranogajec podsjetio je da dualno obrazovanje nije ništa novo u Hrvatskoj i da se ono provodilo od 1995. do 2003. godine, no da se sve urušilo 2013. novim Zakonom o obrtu. “Trebamo samo prilagoditi program i vjerujemo da u roku od dvije godine možemo uvesti dualno obrazovanje”, rekao je Ranogajec, naglasivši da još samo politika mora dati zeleno svjetlo, a od Ministarstva znanosti i obrazovanja očekuje uklanjanje programa za stjecanje pedagoških kompetencija zbog kojeg se ne mogu licencirati radionice u obrtu ili trgovačkom društvu.

Da njemački sustav i njihova iskustva nije moguće samo tako preslikati na Hrvatsku, možda najbolje znaju ljudi na terenu, a jedna od njih je i ravnateljica Hotelijersko-turističke škole u Zagrebu Marija Rašan Križanac koja je istaknula da Hrvatska mora još puno raditi kako bi stvorila sustav koji vrednuje i cijeni rad, te da je potrebno još puno komunikacije među institucijama kako bi se međusobno uskladile i definirale potrebe na tržištu rada. 

Ilijana Grgić

Privredni vjesnik d.o.o. Kačićeva 9 Zagreb