e-Privredni

A+ A A-

Gospodarstvo treba nove mogućnosti financiranja

Proces globalizacije i suvremena tehnološka dostignuća, koja se ogledaju u sve većoj pokretljivosti kapitala, proizvoda i usluga otvaraju nove trendove u svim sferama poslovanja, pa i financijskoj industriji čije se institucije redefiniraju i prilagođavaju dinamičnim tržišnim promjenama. U skladu s globalnim trendovima Sektor za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize HGK i Ekonomski fakultet u Zagrebu organizirali su prošli tjedan u Zagrebu konferenciju Dan hrvatskih financijskih institucija, kako bi na jednom mjestu okupili predstavnike svih financijskih institucija, regulatornih institucija, resornih ministarstava i gospodarstvenike te vidjeli koje su im mogućnosti zajedničkog djelovanja na ukupnom unapređenju hrvatskog gospodarstva.

Hrvatski financijski sektor, prema riječima predsjednika Hrvatske gospodarske komore Luke Burilovića, težak je 557,7 milijardi kuna, što je 60 posto ukupnog BDP-a. Burilović je istaknuo kako je problem gospodarstva težak pristup novcu i nemogućnost zaduživanja po prihvatljivim kamatnim stopama te visina poreza i doprinosa na plaće, porez na dobit i visina PDV-a. “Prema našim procjenama, hrvatski BDP mogao bi rasti oko 2,2 posto. Ako bi rast bio i u idućim godinama na toj razini, naše gospodarstvo bi tek 2021. godine dosegnulo razinu iz 2008. Stoga moramo biti puno ambiciozniji kad je riječ o stopama rasta”, rekao je Burilović. Napomenuo je da HGK kao krovna nacionalna gospodarska organizacija predstavlja idealnog partnera Vladi u provedbi ključnih reformi te joj se sa svim svojim resursima nudi na raspolaganje.

Savjetnik predsjednice RH za gospodarstvo Marko Jurčić istaknuo je kako nova Vlada započinje svoj mandat u vjerojatno najboljoj situaciji u proteklih osam godina. “S jedne strane imamo trendove koji su pozitivni, a s druge imamo Vladu koja je očito voljna napraviti što je potrebno da rast bude još veći. Situacija je optimistična. Trendovi su dobri. Ipak, moramo još kvalitetnije iskoristiti ovaj val optimizma”, rekao je Jurčić, napominjući da i u Uredu predsjednice optimistično gledaju na ono što se trenutačno događa s Vladom.

 

Četiri ključna izazova za gospodarstvo

Analizu i prognoze hrvatskog gospodarstva na konferenciji je dao i analitičar londonskoga The Economist Intelligence Unita Maximilien Lambertson koji je istaknuo četiri izazova koja će dominirati gospodarstvom, a to su Brexit, niske cijene energenata na svjetskom tržištu, razdoblje niskih kamatnih stopa i usporeni gospodarski rast Kine. “Brexit ne bi trebao na vas imati veći utjecaj s obzirom na razinu robne razmjene između Hrvatske i Velike Britanije, kamatne stope trebale bi ostati niske idućih pet godina što Hrvatskoj ide u korist s obzirom na potrebe refinanciranja duga, isto tako usporavanje kineskoga gospodarstva ne bi trebalo imati veći utjecaj na Hrvatsku, dok bi rast cijena energenata trebao dovesti do blage inflacije”, rekao je Lambertson te istaknuo kako su ova i iduća godina prekretnica za Hrvatsku. Prema njegovim prognozama, prosječni rast hrvatskog BDP-a do 2021. godine mogao bi biti 2,1 posto godišnje, dok bi ovu godinu mogli završiti rastom od 2,3 posto. Kao najveće izazove Hrvatske istaknuo je usporavanje rasta u eurozoni, demografska kretanja, visoke potrebe financiranja te strukturne probleme zdravstvenog i mirovinskoga sustava.

U iščekivanju porezne reforme

Kad je riječ o prognozama rasta BDP-a, viceguverner Hrvatske narodne banke Vedran Šošić istaknuo je da bi gospodarski rast od 2,3 posto, koliko su ranije ove godine prognozirali njihovi analitičari, mogao biti i nešto viši. Optimistične su i prognoze člana Uprave Addiko banke i predsjednika Udruženja banaka pri HGK-u Ivana Jandrića, koji je citirao analitičare svoje banke i njihove prognoze da ove godine očekuju stopu rasta od 2,7 posto. Jedan od prvih poteza nove Vlade trebao bi biti porezna reforma. Sudionike konferencije zanimali su bar neki detalji, ali Saša Drezgić iz Ministarstva financija nije želio ništa otkriti.

“Reforma je izuzetno složen proces, a suzdržanost oko najava nije slučajna. Radi se temeljito, gledaju se ekonomski, fiskalni i socijalni učinci, a ide se u smjeru smanjenja opterećenja i pojednostavljenja sustava”, rekao je Drezgić.

Predsjednik HGK Luka Burilović istaknuo je važnost porezne reforme, podsjetio je kako su upravo gospodarstvenici kao jedan od gorućih problema isticali česte promjene poreznih zakona te svojevrsnu poreznu nesigurnost. Također je podsjetio na sporost pravosuđa. “Poslovni sektor važno je podsjetiti na mogućnost Arbitražnog suda pri HGK-u, gdje se vrlo brzo mogu rješavati sporovi. Isto tako, kako bi rasteretili pravosuđe u Hrvatskoj, novoj Vladi ću predložiti da HGK preuzme registar Trgovačkog suda jer nema potrebe da to rade sudovi, a HGK ima kapacitete i znanje da to radi puno brže, jeftinije i kvalitetnije”, rekao je Burilović.

Novčano tržište nedovoljno razvijeno

Novi programi i mogućnosti financiranja, financijska potpora poslovnim subjektima i instrumenti zaštite od rizika, ključni su problemi gospodarstvenika prema istraživanju koje je HGK proveo među svojim članstvom uoči konferencije. Te su probleme na panelu potvrdili gospodarstvenici, direktor Inclundea Ivan Mrvoš, te direktor SPAN-a Nikola Dujmović. “Kad nam je trebao novac, nismo ga mogli dobiti, a sad kad ga imamo, svi nam ga nude”, kaže Dujmović i napominje da je potrebno promijeniti obrazovni sustav koji će od početka podučavati poduzetništvu i alatima nužnim za uspješno poslovanje.

Predsjednik Upravnog vijeća Hanfe Petar Pierre Matek smatra da se novčano tržište u Hrvatskoj nije razvilo kao u nekim zemljama prije svega zbog visoke razine štednje, dok s druge strane, predsjednik Udruženja osiguravatelja HGK Marijan Kralj smatra da sektor osiguranja u Hrvatskoj ne kaska za ostatkom Europe. “Pratimo trendove i osmišljavamo nove proizvode, od osiguranja garancija i potraživanja, do osiguranja za gubljenje računalnih podataka”, ističe Kralj te naglašava da su osiguravatelji dosad više podupirali institucionalne i infrastrukturne projekte nego privatni sektor. 

Ilijana Grgić

Privredni vjesnik d.o.o. Kačićeva 9 Zagreb