e-Privredni

A+ A A-

Kako živjeti sporo i ispunjeno

Cijelo društvo tjera nas da napravimo što više posla u što kraće vrijeme. Ljudi žele što manje ometanja i žele posao obaviti sa što manje izgubljenoga vremena, tako da nam je teško usporiti. Upravo zbog toga što od ranog jutra trčimo da sve obavimo na vrijeme, događa nam se da protrčimo kroz život umjesto da ga živimo.

Okretanje prema sporome reakcija je na uvjerenje da je brže uvijek bolje, kaže jedan od rodonačelnika Slow pokreta, novinar Carl Honoré. “Filozofija sporoga nije posvećena tome da se sve čini puževim korakom, nego je ona put prema obavljanu posla pravom brzinom. To je puno bolje nego činiti stvari sporije. Za mene osobno to znači živjeti puni život i svaki njegov trenutak, pronaći dublju i smisleniju vezu s drugim ljudima te na takav način stvarati sretniji, humaniji i zdraviji svijet”, kaže Honore.

Posljednjih godina ova kultura sporoga ulazi u sve pore društva. Postoje pokreti koji promoviraju sporost u različitim društvenim aktivnostima poput sporog dizajna, spore tehnologije, sporog putovanja, spore znanosti, spore hrane, a u posljednje vrijeme zahuktao se i pokret spore mode. On je, primjerice, počeo još 2008., kada je skovan i izraz slow fashion, a pod njim se podrazumijeva pristup modi prilično oprečan “normalnoj”, onoj modi koja počiva na obrascu brze konzumacije i iskorištavanja. “Sporo” znači održivo, obzirno prema okolišu i zajednici, usmjereno na podizanje svijesti o ukupnom proizvodnom procesu - čime se zapravo želi pripomoći ukidanju eksploatacijskih obrazaca u tekstilnoj i modnoj industriji. Sporo, moglo bi se reći, postaje pomodna zamjena za “zeleno”, a baš kao i green projekti, spori projekti podrazumijevaju organsko, održivo, osviješteno i - ako je ikako moguće - razgradivo.

I još mnogo toga, ovisno o tome koji se pojam veže uz ono početno “slow”.

Pravo vrijeme za sve

Pokret sporoga prati i stvaranje niza brendova uz koje se vežu pojmovi poput sporosti, mirnoće i dovoljno vremena, koji se često vizualiziraju fotografijama obitelji koje provode vrijeme zajedno ili žena koje sjede u joga pozi lotosa. Sve je i veće tržište za takve proizvode koji promoviraju sporiji život i uživanje u vremenu koje provodite samo sa sobom ili svojim najdražima. Čak i velike telekom kompanije koje žive od brze komunikacije odnedavno rade promotivne kampanje u kojima promiču spori život. Tako je primjerice kompanija Orange pokrenula kampanju s porukom kako se dobre stvari događaju kada vam je ugašen telefon. Isto tako, nedavno je Audi promovirao svoj novi automobil na tržištu Velike Britanije pod sloganom “Ovo je najsporiji auto koji smo ikada napravili”, pri čemu, dakako, nisu mislili ni na kakve teškoće u zaobilaženju drugih automobila na cesti, nego da je taj auto najbolji zato što rađen s posebnom brigom za svoje kupce. Nedavno je u prodaju u Španjolskoj krenula i nova linija sporog sladoleda - to je sladoled koji se sporo topi, toliko sporo da možeš uživati u svim okusima tek za dvanaest (?!) minuta.

“Sporo znači raditi stvari pravom brzinom, ili kako bi Talijani rekli, tempo giusto, što znači da postoji vrijeme kad treba biti brz i kada treba biti spor. Slično vrijedi i za komunikaciju. Ponekad je najbolja opcija za komunikaciju brzi tweet, no najčešće je najbolji način komuniciranja ugasiti tehnologiju i razgovarati s čovjekom oči u oči. Treba promijeniti brzinu i biti discipliniran pri tome. Mislim da kod vas u Hrvatskoj ljudi znaju uživati u sporom načinu života. Imate vremena za susrete s prijateljima i obitelj, te znate usporiti život, posebice u prekrasnoj prirodi koja vas okružuje. To je nešto što trebate zadržati”, ističe Honore.

Sporo starenje

“Sporim” putem krenula je i industrija ljepote koja konačno napušta pozicije instant popravaka i kreće prema proizvodima koji neće nauditi tijelu, duši i umu i neće izazvati pad morala kod korisnika koji ne vidi brze rezultate, bar tako tvde u Vichyju. U prošlosti je industrija ljepote bila mjesto koje je odvajalo a ne spajalo, a mnogi su javno bili napadani da su predebeli, premršavi, imaju previše bora, previše ili nedovoljno šminke, da su predlakavi ili premladi. Filozofija sporog to mijenja u smjeru prirodne i prave ljepote umjesto prave boje kože, kose ili noktiju. Na taj način okrećemo se onome najboljem kod sebe, a ujedno usporavamo starenje i zadržavamo dobar izgled, poručuju iz te kozmetičke tvrtke objašnjavajući kako je previše žena danas u sukobu sa sobom jer teže nedostižnom: vječnoj mladosti. No, priznaju kako ih baš sve potiče na to - diskriminacija mladih koja nas okružuje, mladost kao jedini kodeks ljepote, predrasude u radnom okruženju, pa čak i sama riječ anti-ageing.

U našoj kulturi vlada uvjerenje da starenje znači gubitak privlačnosti, produktivnosti, sreće, snage i zdravlja, ističe Vesna Manestar, direktorica marketinga u Vichyju. “Slow aging proizvodi se tretiraju kao proizvodi koji liječe, no to ne bi trebalo biti tako. Slow age filozofija govori o prihvaćanju starenja i izvlačenju onog najboljeg iz toga, o prihvaćanju prednosti koje nam ono pruža”, ističe Vesna Manestar.

Nakon devetogodišnjeg istraživanja u Laboratorijima Vichy dokazali su da znakovi starenja nastaju mnogo prije nego što ih se može uočiti, i to najmanje zbog genetike. “Čak 80 posto starenja je pod utjecajem različitih čimbenika iz okoline bilo da je riječ o UV zračenju, zagađenju, duhanu i slično, ili onima unutarnjima poput stresa i prehrane. Upravo na njih možemo možemo utjecati pravilnom njegom. I upravo to se može učiniti proizvodima koje nudi naša linija Slow age koji djeluju na prve znakove starenja u nastajanju. Proces nastajanja dugo traje i dugo se akumulira prije nego što se vidi kroz promjene na koži i na to se može djelovati”, zaključuje Vesna Manestar.

Što očekivati

Napredak u medicini, prehrani, kozmetici, plastičnoj kirurgiji produljuje očekivani životni vijek. Tijekom posljednjih 60 godina muškarci i žene u prosjeku su dobili dodatnih 14 godina života. Pitanje je dokle se ta stavka može produljivati, a da se dramatično ne gubi na kvaliteti života.

Daleki istok može nas mnogo čemu naučiti. U Japanu su, primjerice, starije osobe okružene ljubaznošću, a obitelj i pritatelji smatraju da su povlašteni kada dijele iskustvo sa svojim roditeljima, bakama, djedovima ili starijim rođacima. Tamo se doživjeti visoku starost smatra časnim osobnim postignućem.

Hoće li neminovnim starenjem ukupne populacije te vrijednosti doći i na naše prostore, vidjet ćemo i sami u sljedećim desetljećima. Naravno, ostane li nam u Hrvatskoj dovoljno mladih s kojima bismo se, tako ostarjeli, uopće mogli uspoređivati. 

 

Privredni vjesnik d.o.o. Kačićeva 9 Zagreb