e-Privredni

A+ A A-

Hrvatske delicije i u Japanu

Premda mnogi smatraju kako je teško doći do ideje za pokretanje poslovanja, primjer tvrtke Dupin koja je osnovana 1991. godine otkriva dijametralno suprotnu istinu. "Jednostavno, pronašli smo nišu na tržištu na kojem je nedostajalo kvalitetnih konditorskih proizvoda. A mi smo to odlučili promijeniti. Prepoznali smo to kao poslovnu priliku, ali i priliku za zadovoljavanje vlastitih želja za finim delicijama budući da smo i sami strastveni ljubitelji dobre hrane. Kad ljubav možete pretočiti u posao rezultat ne može biti nego uspješan. Kroz pokretanje vlastitog posla željeli smo realizirati svoje ideje koje drugdje nismo mogli ostvariti", kaže nam Goran Kurtović, direktor izvoza ove tvrtke koja distribuira strane brendove i koja ima vlastitu maloprodajnu mrežu Deliiicije od 21 dućana u sedam hrvatskih gradova.

K tomu, Dupin već osam godina pod brendom Adria proizvodi tradicionalne i inovativne ručno rađene hrvatske delicije. „Tako da Deliiicije svoj asortiman temelje ponajprije na delikatesama koje sami uvozimo i koje sami proizvodimo. To je prvi lanac tog tipa u Hrvatskoj“, napominje. 

Dupinovi proizvodi prisutni su i u stranim i domaćim trgovačkim lancima, te u mnogim nezavisnim trgovinama. "Naši proizvodi mogu se naći i u drogerijama, na kioscima, samoposlužnim aparatima i benzinskim crpkama. Opskrbljujemo više od 6.000 prodajnih mjesta diljem zemlje, uključujući i otoke. Imamo oko 150 zaposlenih u Hrvatskoj", ističe on, dodajući kako osim domaćeg tržišta Dupin pokriva i ono regionalno - Sloveniju, Crnu Goru, Srbiju te Bosnu i Hercegovinu.

Poslovati na hrvatskom, kao i na svim ostalim tržištima nije lako, nastavlja Kurtović. "Teško se probiti i pronaći svoje mjesto pod suncem. No, nakon gotovo 30 godina uspješnog poslovanja zadovoljni smo s mjestom koje smo zauzeli", kaže on, dodajući kako država ima jako malo razumijevanja prema privatnim poduzetnicima. "Nailazimo na prepreke sa svih strana i to konstantno, sve ove godine. Nikada niste dovoljno 'odrasli' kako biste mogli reći da su ta vremena borbe sa sustavom i administracijom iza vas. Ali jednostavno se nosimo s tim. Upornost je ključ uspjeha i treba vam je mnogo kada poslujete u Hrvatskoj", naglašava.

Također, banke veoma teško odobravaju projekte i teško je doći do kredita. "Nekada su one bile puno fleksibilnije i više su nas podržavale. Sada je to skoro nemoguće. Samo nas jedna banka podržava i to isključivo na temelju naše dugogodišnje suradnje", ističe.

Posebice je zanimljivo istaknuti kako je Dupin nedugo nakon pokretanja brenda Adria počeo izvoziti proizvode u svijet. "Prva zemlja u koju smo počeli izvoziti bila je Japan. Zahvaljujući ulasku u Europsku uniju i uklanjanu carinskih barijera sa zemljama članicama okrenuli smo se izvozu naših proizvoda na tržišta EU. To nam je uvelike olakšalo cijeli proces izvoza i naravno da nas potiče da izvozimo više i osvojimo što više europskih tržišta", kaže.

Tvrtka se prijavila i na EU natječaj dobivši gotovo 700.000 eura bespovratnih sredstava za predstavljanje svojih proizvoda na međunarodnim sajmovima u prehrambenoj industriji u Kölnu, Dubaiju, Singapuru, Shangaju, Bangkoku, Kosovu i Abu Dhabiju 2018. i 2019. godine. Dakle, u manje od tri godine (2017-2019.) imat će 16 nastupa. Na sajmovima tvrtka planira sklopiti šest ugovora o izvoru što će dovesti do zapošljavanja novih djelatnika.

"Ovo je prvi EU natječaj na koji smo se prijavili i to s velikim uspjehom. Vjerujemo da je brzina jedan od ključnih faktora za uspjeh na natječaju i, naravno, ne bismo uspjeli bez konzultantske firme koja nam je uvelike pomogla s cijelom procedurom i pripremom dokumentacije", ističe on, dodajući kako tvrtka nastoji osim u EU, brend Adria i dalje širiti na tržišta izvan granica Europske unije.

"Kontinuiranim otvaranjem novih i jačanjem udjela na postojećim izvoznim tržištima želimo naše proizvode učiniti dostupnima i prepoznatima diljem svijeta", zaključuje Kurtović.

Boris Odorčić


 

Hitovi: 214

Natječaj za udruživanje poljoprivrednika

 

Europa potiče udruživanje poljoprivrednih proizvođača u proizvođačke grupe i organizacije jer su samo udruženi poljoprivrednici konkurentni i lakše nastupaju na tržištu poljoprivrednih proizvoda. Program ruralnog razvoja RH kroz mjeru 9 financira upravo rad takvih udruženja poljoprivrednika s do 100.000 eura godišnje, odnosno pola milijuna eura u pet godina.

Naši poljoprivredni proizvođači pomalo shvaćaju da sami ne mogu opstati i da je udruživanje i zajednički nastup na tržištu, prema dobavljačima i prema otkupljivačima  - jedini pravi put, kaže ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić. "Iz Programa ruralnog razvoja mi financiramo 'hladni pogon' takvih udruženja, pa se proizvođači mogu posvetiti isključivo proizvodnji. Uz sva administrativna rasterećenja i papirologiju koju svodimo na minimum, želja nam je da poljoprivredni proizvođači uistinu budu samo poljoprivredni proizvođači, a ne računovođe, konzultanti, pregovarači ili utjerivači dugova kao što je do sada, na žalost, bio slučaj. Na ovom natječaju na raspolaganju je više od 26 milijuna kuna", ističe Tolušić.

Natječaj za ovu mjeru otvoren je do 19. studenoga ove godine. Za potporu u okviru ovog natječaja prihvatljive su proizvođačke organizacije koje su priznate od 1. siječnja 2014. godine i kojima je poslovni plan odobrilo Ministarstvo poljoprivrede. Sredstva potpore namijenjena su administrativnim troškovima, troškovima najma, režija i uređenja uredskog prostora, troškovima zajedničkog plasiranja proizvoda na tržište, pripremama proizvoda za prodaju, kupnji informatičke opreme i tehnologije, trošku bruto plaća zaposlenih djelatnika te troškovima zajedničkog nastupa na tržištu. Po zatvaranju ovog natječaja bit će otvoren novi.

K.S./PV

Hitovi: 586

DinSar: Oporavkom tržišta lakše se diše

Jako puno ljudi sanja kako će uploviti u svijet poduzetništva pokretanjem vlastitog biznisa. Mnogo ih sanja, no malobrojni to i učine jer poduzetništvo je način života i razmišljanja, životna filozofija. Jedan od onih koji je odlučio poznati teren običnog posla zamijeniti vlastitom tvrtkom je direktor i vlasnik poduzeća DinSar Boris Ćosić koji je 20 godina radio kao novinar, urednik i direktor u Sportskim novostima da bi nakon toga odlučio biti sam svoj gazda.


“Startali smo tek s nekoliko šivaćih strojeva i polako razvijali mrežu kupaca. Bili smo usmjereni na marketinške proizvode kao što su pregače, majice, košulje, prsluci, jakne, kuhinjske krpe, rukavice i slične artikle koje naše kompanije koriste za promociju vlastitih proizvoda. S vremenom se pokazala potreba za tiskom i štikom, pa smo kupnjom strojeva i opreme zaokružili proizvodni proces, što je bio temelj za nadgradnju i razvoj tvrtke”, kaže Ćosić te dodaje kako su radili u dva iznajmljena objekta, pa se nametala potreba za izgradnjom vlastite hale koju su doveli u funkciju 2008. godine upravo pred početak najtežnih kriznih godina u Hrvatskoj.
“Te fatalne godine, kada je netko u državi ugasio svjetlo i kada su zamrle sve poslovne aktivnosti, pogotovo marketinške, te bez mogućnosti da se predvide takve turbulencije na tržištu i bez vlastite krivnje, izgubili smo mnoge poslove. Bile su to četiri mučne godine u kojima je valjalo sačuvati živu glavu. Srećom, preživjeli smo, naravno s posljedicama, pa zadnjih godina, u uvjetima relativno stabilnog tržišta, ponovo ostvarujemo rast prihoda svake godine, širimo tržište i zapošljavamo ljude”, kaže Ćosić ističući kako je za opstanak na našem tržištu potrebno zaboraviti većinu onoga što se uči na ekonomskim fakultetima i o ekonomskim postulatima kakvi bi trebali vladati.
“Bitno je prilagoditi se specifičnostima našeg tržišta koje je nesigurno, na kojem nema zaštite vjerovnika, na kojem država nije saveznik već neprijatelj, na kojem ne pobjeđuju najbolji nego najpodobniji. Teško je posložiti taj devijantni mentalni sklop, ali s vremenom se čovjek navikne”, kaže Damir dodajući kako bi se o problemima hrvatskih poduzetnika mogla napisati knjiga deblja od Rata i mira.
Želimo rasti iz godine u godinu
Njihovi su bazni proizvodi tekstilni marketinški artikli. Prednost je to što se izrađuju prema narudžbi, pa nema skladišta ni gomilanja robe. Pokrili su veliki dio tržišta u HoReCa programu, a razvijaju i tržište sportskih artikala. Dugi niz godina kompletno opremaju Hrvatsku rukometnu reprezentaciju i brojne sportske klubove. Kako se oporavlja tržište, tako i oni lakše dišu.
“Istina je i to da se osjete poboljšanja, prije svega uvjetovana intervencijom europskih fondova. Natječaji koji se financiraju iz tih fondova su znatno transparentniji, bez mogućnosti ‘muljanja’, a to je nama zdravim poduzećima od izuzetne važnosti. Snažna nam je razvojna injekcija i sufinanciranje tehnologije, tako da možemo slijediti tehnološke inovacije u svijetu, što nas čini konkurentnim. Ali kako opečeni puše i na hladno, s velikim oprezom osluškujemo i predviđamo posljedice koje će nastati potresom Agrokora i koliko će on uzdrmati ovo trusno hrvatsko tržišno tlo”, kaže Ćosić ističući kako im se poslovni plan bazira na rastu od 10 do 15 posto godišnje, za što postoje uvjeti i mogućnosti. Naglašava kako za to imaju i dovoljno kapaciteta i najsuvremeniju tehnologiju te educiranu, uigranu i motiviranu radnu ekipu. Trenutačno u tvrtki radi 12 zaposlenih, ali potrebe za radnicima su stalne. I ovog hrvatskog poduzetnika muči nedostatak radne snage, te mu je teško shvatiti kako nema zainteresiranih za posao iako su uvjeti rada koje nude na europskoj razini počevši od poštivanja rokova pa do ispunjavanja obveza. Unatoč svim preprekama koje nosi poslovanje na hrvatskom tržištu, u ovoj tvrtki smatraju kako imaju jako dobre perspektive za daljnji razvoj.
“Zaposlili smo stručne mlade ljude koji prate svjetske trendove. Želimo i dalje zapošljavati i razvijati se, samo da bude mira na hrvatskom tržištu. Još jednu 2008. godinu bojim se da ne bismo preživjeli, ni mi niti velik dio hrvatskih proizvođača”, smatra Ćosić napominjući kako planira proširiti svoje poslovanje na zemlje u okruženju.( I.G.)

Hitovi: 561

Najveća vrijednost ipak su ljudi

Ludbreška Oprema proizvodi uređaje za ugostiteljstvo, ponajprije rashladne uređaje za hlađenje i točenje piva, zatim sokova, vina, vode, soda-vode i dr. Tvrtka je nastala 1976. godine kada je američka tvrtka Cornelius tražila poduzeće za proizvodnju rashladnih uređaja kako bi se probila na tržište na prostru bivše Jugoslavije, te je tadašnja Oprema ugovorila petogodišnju suradnju.

Nakon što je suradnja prestala, Oprema je već samostalno proizvodila svoje prve proizvode i tu je počeo daljnji razvoj poduzeća. Valja naglasiti kako je 1976. ova tvrtka imala 10 zaposlenih, a danas, kaže nam Domagoj Cvetko, predsjednik Uprave, ona broji 200 zaposlenih, proizvodi 34.100 aparata godišnje, a u prosjeku 134 aparata dnevno. K tomu, u 2017. godini ostvarila je 113 milijuna kuna prometa, proizvodne hale prostiru joj se na 4.759 četvornim metara, a 93 posto prometa ostvaruje izvan Hrvatske.

"Kvalitetu omogućuje dugoročni know-how, vlastiti laboratorij te educirani stručni kadar. Usmjereni smo k razvoju inovacija, a ulaže se i u digitalizaciju s ciljem stvaranja suvremenog poduzeća prema konceptu industrije 4.0. Vođeni smo načelima društveno odgovornog poslovanja, a najveću vrijednost poduzeća vidimo upravo u upravo ljudima. Cilj nam je osvajanje novih tržišta, a sa postojećim kupcima izgraditi dugoročne partnerske odnose te se tako ojačati i zauzeti lidersku poziciju na globalnom tržištu", objašnjava nam prvi čovjek Opreme.

Nova tržišta

Sve velike tvrtke koje su konkurencija Opremi, nastavlja Cvetko, uporište u svojemu poslovanju imaju upravo na domaćem tržištu. "Ali, radi veličine populacije i njezine nedovoljne konzumacijske moći, Oprema, koje snabdijeva ugostiteljski sektor ne može opstati poslujući na hrvatskom tržištu. To nas je natjeralo da potražimo nova tržišta i okrenemo se izvozu. Moramo napomenuti da unatoč navedenom u zadnjih nekoliko godina osjećamo rast Horeca kanala, dakle, hotela, restorana, caffe barova...", napominje on, dodajući kako je tijekom godina poslovanja u Hrvatskoj ova tvrtka naišla na mnogo prepreka. "Primjetan je kontinuirani odljev radne snage. Jedan od kamena spoticanja je i preveliko porezno opterećenje. Rasterećenje u tom vidu pomoglo bi nam i u zadržavanju radnika, ali i u daljnjim ulaganjima", naglašava Cvetko.

Banke u Hrvatskoj, dodaje, prepoznaju poslovne ideje. "Oprema ima dobar odnos s bankama i one prate nas i naše potrebe već dugi niz godina", kaže.

Tvrtka je izuzetno uspješna na EU natječajima te je do sada povukla više od šest milijuna kuna bespovratnih sredstava. Tako će projektom pod nazivom Jačanje konkurentnosti tvrtke Oprema kroz proširivanje kapaciteta postojeće poslovne jedinice i poboljšanje tehnološke spremnosti, koji traje od 2017. do 2019. godine dobiti 5,6 milijuna kuna za kupnju novih strojeva, proširenje proizvodnoga pogona, povećanje kvalitete postojećih proizvoda te energetsku učinkovitost.

Ukupna vrijednost projekta je 15 milijuna kuna, a sa završetkom projekta planiraju zaposliti 21 novog radnika. Cilj ovog projekta je povećanje konkurentnosti poduzeća na međunarodnom tržištu kroz modernizaciju proizvodne tehnologije i proizvodnih procesa s komponentom ekološke održivosti. Jedna od svrha projekta je ostvarivanje više dodane vrijednosti proizvoda tvrtke čime će se podići kvaliteta finalnog proizvoda tvrtke.

Postizanje veće stope energetske efikasnosti tvrtke i proizvodnog pogona spajanjem proizvodnih hala te razvoj internih kapaciteta i stručnosti tvrtke također su jedna od svrha ovog projekta.

Bespovratna sredstva

Povećanje kapaciteta proizvodnje zahtijeva i novo zapošljavanje djelatnika, za što na području grada Ludbrega postoje predispozicije. Navedenim se utječe na smanjenje broja nezaposlenih osoba na području grada Ludbrega i Varaždinske županije.

U dograđenom prostoru sa novom opremom stvaraju se predispozicije za povećanje kvantitete i kvalitete postojećih proizvoda, kao i proizvodnje novih, inovativnih proizvoda. Tvrtka će moći odgovoriti na potrebe tržišta, što sada nije moguće zbog nedostatka kapaciteta, kako prostornog, tako i proizvodnog. S obzirom na to da je tvrtka izvozno orijentirana, unapređenje kapaciteta proizvodnje će pridonijeti jačanju upravo ove uloge.

S ciljem plasmana svojih proizvoda na nova tržišta, javili su se i na natječaj Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta pod nazivom Certifikacijom proizvoda do novih tržišta kako bi ishodili potrebne certifikate za svoje proizvode i osvojili gotovo 170.000 kuna bespovratnih sredstava.

"Tvrtka je uvidjela i prednosti povlačenja bespovratnih sredstava iz EU fondova prije šest godina, radi čega je angažirala vlastite resurse kako bi izvukla maksimalne potpore za projekte iz različitih segmenata poslovanja. Za EU projekte treba imati dobar plan, viziju i držati se pravila igre jer krivi korak može rezultirati gubitkom odobrene potpore", ističe on, dodajući kako je kontinuirani razvoj poduzeća, kako proizvoda tako i tehnologija, procesa i znanja imperativ za budućnost. "Tvrtka će razvijati nove uređaje poput aparata za kavu, čaj i općenito one za grijanje napitaka, s obzirom na to da je do sada fokus bio na rashladnim uređajima, dok ćemo postojeće kontinuirano unapređivati. Težimo povećanju tržišnih udjela i osvajanju novih tržišta, a veliki potencijal vidimo na tržištu Sjeverne Amerike i Australije. S povećanjem obujma poslovanja svakako će biti potrebe za novom radnom snagom, a napore ćemo dalje ulagati u daljnju modernizaciju i digitalizaciju u skladu s načelima industrije 4.0", zaključuje Domagoj Cvetko.
Boris Odorčić

Hitovi: 577

Privredni vjesnik d.o.o. Kačićeva 9 Zagreb