e-Privredni

A+ A A-

Budućnost proizvodnje hrane nije u pitanju

Operativno poslovanje poljoprivrednih tvrtki iz sustava Agrokor je stabilno i budućnost im je sigurna. Te tvrtke neće nestati niti će polja ostati nezasijana, rečeno je na okruglom stolu o utjecaju krize u Agrokoru na budućnost hrvatske poljoprivrede, koji je organizirao Zbor agrarnih novinara Hrvatskog novinarskog društva.

Problem nije u tvrtkama

Nakon godina relativno velikog ulaganja, većina tvrtki proizvođača hrane u koncernu Agrokor dobro posluje i problem nije u njima. PIK Vrbovec posluje profitabilno i nastavlja s povećanjem svoga izvoza koji sada čini već 20 posto njihove proizvodnje. “Ubrzo započinjemo s isporukom svojih proizvoda u veliki poljski trgovački lanac Biedronka. Proteklih nekoliko mjeseci imali smo poteškoća, no nakon 10. travnja redovito isplaćujemo svoje obveze i pripremamo se za novu sezonu. Prošle godine izvezli smo robe u vrijednosti 55 milijuna eura. U zadnja dva mjeseca puno se radilo na odnosu s malim dobavljačima i svakodnevno komuniciramo, posebice o poslovima vezanim uz izvoz”, istaknuo je predsjednik Uprave PIK Vrbovca Mate Štetić.

“Očekujem daljnji rast kompanije jer su u zadnjih desetak godina investirane 1,2 milijarde eura u vrhunsku tehnologiju koja je na razini najboljih tvrtki u branši u svijetu. Restrukturiranje je u tijeku i očekujem da ćemo na tome nastaviti raditi”, kazao je Štetić.

Izvanrednoj upravi je važno da je operativno poslovanje poljoprivrednih kompanija stabilno te da se sačuva proizvodnja i suradnja s našim kooperantima, smatra Vlado Čondić Galinić, savjetnik za poljoprivredu izvanrednog povjerenika Agrokora Ante Ramljaka. “Agrokor čini oko 50 posto hrvatske svinjogojske proizvodnje kroz proizvodnju 300.000 komada svinja, te još oko 100.000 kroz kooperantski odnos. Upravo zato je važno za cijeli poljoprivredni sektor i poljoprivredne proizvođače da se poslovanje Agrokora stabilizira jer on na direktan ili indirektan način veže na sebe više od 10.000 obiteljskih gospodarstava”, upozorava Čondić Galinić.

Toni Raič, vlasnik Stočarstva Raič, ističe kako nije bilo prekida u isporuci stoke. “Bili smo zabrinuti, no od prvih dana smo kroz udrugu Baby beef uspjeli osigurati dobar odnos s našim partnerima. Jedni smo druge tješili i donosili odluke na tjednoj bazi i očekivali podršku od privremene uprave Agrokora”, kaže Raič.

Stabilizirati poslovanje svih kompanija

“Nema poljoprivrednika u Hrvatskoj koji na neki način nije bio vezan za poslovanje Agrokora i stoga je jako važno da smo ušli u vjerovničko vijeće te da kroz njega štitimo interes poljoprivrede”, ustvrdio je Mato Brlošić, predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore. “Pred nama je nova žetva i upravo zbog toga je važno stabilizirati poslovanje svih kompanija te nastaviti kooperantski odnos, kako se cijeli sustav ne bi doveo u pitanje. Vjerujem da ćemo svi preživjeti i da će ova kompanija povećati broj svojih kooperanata”, dodaje Brlošić.

No vlasnik AgroFructusa Denis Matijević pak smatra da nije sve onako kako bi trebalo biti. “Nisam vidio neki konkretan biznis plan za budućnost tvrtke. U zadnje je vrijeme bilo pokušaja da se za police Konzuma nabavlja voće i povrće po nižim cijenama s globalnog tržišta iako je Konzum na svojim policama imao do 75 posto voća i povrća iz domaće proizvodnje. Time se urušava sustav koji se gradio 15 godina. Vidimo sve više kombi vozila pred tvrtkama i po naseljima u Zagrebu, a i drugim gradovima, iz kojih se poljoprivredni proizvodi, voće i povrće, prodaju na crno, bez računa. Iz organiziranog sustava dolazimo u razdoblje rasula i neorganiziranosti. To je problem nas, ministra, institucija, Agrokora i cijelog društva. Bilo je pokušaja okretanja uvozu kako bi se osigurala konkurentnost, no vjerujem da sada stvari sjedaju na svoje mjesto”, ističe Matijević.

Nije dobro da kupci ucjenjuju proizvođače

Ivan Škorić, potpredsjednik Hrvatske gospodarske komore, ocjenjuje kako je Agrokor brod koji je stao na pučini jer je ostao bez goriva i bez posade. “Sada je potrebno da mu se da gorivo, a to mogu jedino banke, dok bi uprava morala napraviti dobar biznis plan kako bi se iz budućeg profita vraćali dugovi. Krediti se ne mogu dobiti na imovinu koncerna jer je ona opterećena dugovima, ali se restrukturiranje mora temeljiti na dobrom biznis planu”, zaključuje Škorić.

Drago Munjiza, konzultant i nekadašnji predsjednik uprave Konzuma, smatra da ovaj prodajni lanac mora ostati u hrvatskim rukama. “Ako će se ići u smjeru toga da dobavljači postanu suvlasnici, tada se mora napraviti dobar društveni ugovor, kako ne bi došlo do sukoba između njih oko udjela na policama. Da se nešto mijenja na domaćem tržištu vidi se po interesu stranih trgovačkih lanaca koji su počeli ugovarati više robe od hrvatskih obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava. To je dobro, ali nije dobro da neki od kupaca ucjenjuju te iste proizvođače time da im ugovor vrijedi samo ako ne budu isporučivali robu Agrokoru. Ne bojim se za proizvođače, no moramo promijeniti filozofiju poslovanja. Očekujem od Konzuma plaćanje na vrijeme, manji asortiman proizvoda, a veću njihovu kvalitetu “, zaključio je Munjiza. 

Krešimir Sočković

Hitovi: 269

Tehnologija - prilika, a ne prijetnja

Umjetna inteligencija, Big Data, robotika, Internet of Things (IoT), pametne tvornice i autonomna vozila već danas snažno utječu na gospodarstvo. Bez obzira na to je li riječ o poslovnom upravljanju, zdravstvu, energetici, transportu, industriji, uslužnoj djelatnosti, intelektualnim uslugama...

Kako bi predstavio za sada vidljivi horizont dometa i utjecaja promjena koje nosi industrija 4.0, poslovni tjednik Lider prošli tjedan u Zagrebu organizirao je Business forum: 4. industrijska revolucija. Suorganizator konferencije bila je tvrtka Studio5 Consulting. 

Otvarajući konferenciju, Miodrag Šajatović, glavni urednik Lidera, istaknuo je kako su napredna robotika, umjetna inteligencija i IoT istovremeno zastrašujući, ali i zadivljujući. Dodao je kako 4. industrijsku revoluciju treba iskoristiti u vlastitim mikrosustavima te ocijenio kako je ona prilika za sve, a ne samo prijetnja.

Digitalne vještine već od vrtića

Vedran Antoljak, vodeći partner u Sense Consultingu, kazao je kako o 4. industrijskoj revoluciji u Hrvatskoj govore svi, ali je malo tko implementira. “To je pouka stanja 4. industrijske revolucije u Hrvatskoj. Dakle, smatram kako zaostajemo, prema jednim procjenama, od 20 do 40 godina, dok drugi smatraju od 10 do 20 godina”, naglasio je.

U sklopu konferencije održan je i okrugli stol Ima li 4.0 industrijske revolucije i u Hrvatskoj?

Kako bi se umanjili otpori promjenama koje donosi industrija 4.0, Gordana Kovačević, predsjednica Uprave Ericsson Nikole Tesle, istaknula je kako je vrlo važna edukacija. “Kada ljudi nešto ne znaju ili ne razumiju, onda se kod njih pojavljuju strahovi”, kazala je ona napominjući kako u Hrvatskoj ima odličnih primjera suradnje sveučilišta, industrije i tijela državne uprave. “No smatram kako bismo trebali puno brže trčati nego što trčimo danas”, naglasila je Gordana Kovačević.

Damir Zec, poslovni direktor IBM Hrvatska, ustvrdio je kako danas u Hrvatskoj ne postoji industrija u kojoj se ne govori o digitalnoj transformaciji. “Hrvatska je u fazi implementacije industrije 4.0. A to vidimo i kod većine naših korisnika gdje implementiramo neki od oblika transformacije koji su izravno povezani s njome”, rekao je on.

Nedeljko Štefanić s Fakulteta strojarstva i brodogradnje u Zagrebu, kazao je kako je on optimističan kad je riječ o implementaciji industrije 4.0 u Hrvatskoj. “Mislim da će ono što zajedno rade Vlada, industrija i fakulteti dati dobar rezultat”, ocijenio je on. Mladen Fogec, predsjednik Uprave Siemensa Hrvatska, smatra kako u hrvatsko obrazovanje treba od samog početka, dakle već od vrtića, uvesti određene promjene koje će pridonijeti ranom usvajanju digitalnih vještina i znanja. Nedjeljko Perić, ravnatelj Inovacijskog centra Nikola Tesla na Fakultetu elektrotehnike i računarstva, istaknuo je kako je također optimističan i kako hrvatska sveučilišta trebaju učiniti više te svoja istraživanja snažnije usmjeriti u ono što čini četvrtu industrijsku revoluciju. 

Boris Odorčiž

Hitovi: 556

Problematična građevina, ali i prerađivači i trgovci

 

Povoljnija makroekonomska kretanja, odnosno trend blagog gospodarskog oporavka u 2016. godini i intenziviranje aktivnosti bankarskog sektora u prodaji nenaplativih potraživanja (Non Performing Loans, NPL) doveli su do smanjenja udjela tzv. loših kredita.

Naime, prema podacima Hrvatske narodne banke, udio djelomično nadoknadivih i potpuno nenadoknadivih kredita na koncu 2013. godine iznosio je 15,7 posto. U godinu dana (31. prosinca 2014.) on je narastao na 17,06 posto, da bi već potkraj 2015. pao na na 16,65 posto. A kraj trećeg tromjesečja 2016. otkriva daljnji pad tog udjela na 14,65 posto.

Tako su na kraju tog lanjskog kvartala od ukupno 265,5 milijardi kuna kredita kod hrvatskih banaka, 38,9 milijardi kuna bili djelomično nadoknadivi i potpuno nenadoknadivi krediti. Istovremeno, od ukupno 85,3 milijarde kune kredita trgovačkim društvima, bila je upitna naplata 25,6 milijardi kuna. Kad je riječ o kreditima odobrenim stanovništvu, oni su ukupno iznosili 113,6 milijardi kuna, od čega je na loše otpadalo 12,6 milijardi kuna.

Građani su se najviše zaduživali putem stambenih kredita. Potkraj lanjskoga rujna ti su krediti bili teški 48,3 milijarde kuna s udjelom djelomično nadoknadivih i potpuno nenadoknadivih kredita nešto manjim od 8,5 posto (oko četiri milijarde kuna). Važno je naglasiti kako se visoka rizičnost naplate od građana (32,6 posto) javlja kod hipotekarnih kredita.

Kako bi se banke riješile tog opterećujućeg tereta, započele su ga prodavati. Tako su, također prema podacima HNB-a, u prvih devet lanjskih mjeseci utržile oko 1,4 milijarde kuna i to je rezultat prodaje 4,2 milijarde kuna bruto knjigovodstvenog iznosa potraživanja. Valja napomenuti da od tog knjigovodstvenog iznosa na korporativni sektor otpada nešto više od 3,55 milijadi kuna od čega se uprihodilo oko 1,19 milijardi kuna. Kad je riječ o stanovništvu, prodano je oko 600 milijuna kuna knjigovodstvenog iznosa, dok se utržilo oko 160,5 milijuna kuna.

Ines Knapić, izvršna direktorica Poslovanja s restrukturiranim klijentima i naplate u Raiffeisenbank Austria, ističe kako ni RBA kao značajan subjekt na bankarskomu tržištu nije ostao imun na negativna kretanja i rast obujma loših kredita. “No, RBA je od početka krize u potpunosti kontrolirao proces naplate i već je u ranoj fazi krenuo rješavati probleme. S pojavom prvih znakova krize, Banka je kadrovski i tehnički ojačala organizacijsku jedinicu koja se bavi ovim poslovima, te nastavila s uobičajenim aktivnostima prilagođenim stanju na tržištu. Rezultat takvoga pristupa te trenutačna kretanja na tržištu doveli su do opadajućega trenda udjela loših kredita”, objašnjava nam.

Interni postupci

U strukturi loših kredita, nastavlja ona, i dalje prednjače plasmani trgovačkim društvima s obzirom na procese sudske naplate te ograničene mogućnosti otpisa starih potpuno nenaplativih kredita. “Takva situacija rezultira i zadržavanjem inicijalne strukture loših kredita po djelatnostima, odnosno najveći dio i dalje otpada na građevinarstvo i s građevinarstvom povezane djelatnosti”, napominje Ines Knapić.

RBA, kao i većina vodećih banaka na hrvatskom tržištu, ima praksu prodaje dijela loših, a uz to i neosiguranih kredita građana nebankarskim institucijama te dijela loših kredita trgovačkih društava. Prodaja tog dijela portfelja obavlja se sukladno svim važećim propisima regulatora, odnosno Hrvatske narodne banke, a posebice sukladno Odluci HNB-a o kupoprodaji plasmana kreditnih institucija. “U detalje koji se odnose na prodaju takvoga portfelja nismo u mogućnosti ulaziti, no možemo konstatirati da su zainteresirani investitori većinom međunarodne tvrtke specijalizirane za takvu vrstu transakcija”, kaže Ines Knapić.

Dražen Dumančić, pomoćnik izvršnog direktora odnosa s javnošću i marketinga Privredne banke Zagreb, ističe kako PBZ vrlo dobro upravlja kreditnim rizikom i ima razvijenu strategiju ranog detektiranja i naplate koja, između ostalog, uključuje kombinaciju pojedinačnih aranžmana kao i strateško upravljanje NPL-om na razini ukupnog portfelja. “Kao rezultat tako dobro uspostavljenog sustava, udjel NPL kredita je u PBZ-u znatno ispod prosjeka na hrvatskom bankarskom tržištu i na kraju trećeg kvartala 2016. godine iznosio je 8,6 posto”, kaže on.

U sklopu naplate djelomično i potpuno nenadoknadivih plasmana u poslovima sa stanovništvom i pravnim osobama, PBZ je razvio interne postupke i procese za upravljanje plasmanima ovisno o kvaliteti portfelja, raspoloživim instrumentima osiguranja te ostalim značajkama koji određuju strategiju naplate plasmana. “Nakon provedenih redovnih internih postupaka naplate u okviru kojih banka intenzivno pokušava iznaći rješenje sukladno financijskoj i socijalnoj situaciji klijenta, banka također pažljivo identificira i skup plasmana fizičkim i pravnim osobama za koje nastoji implementirati strategiju naplate kroz prodaju potraživanja”, objašnjava Dumančić.

Posljedica recesije

U Uredu za korporativne komunikacije Hrvatske poštanske banke kažu kako je HPB značajno smanjio nenadoknadive i djelomično nadoknadive kredite u svome portfelju. Tako da je njihov udjel nakon nedavne prodaje potraživanja na razini prosjeka hrvatskog bankarskog tržišta. “U portfelju tzv. loših kredita banaka, kao što je poznato, dominiraju krediti gospodarstvu i to prerađivačkoj industriji, graditeljstvu i trgovini. HPB je prodao značajan dio nenadoknadivih i djelomično nadoknadivih kredita investitorima iz Velike Britanije, Češke i Norveške”, ističu u HPB-u.

Dario Gabrić, direktor Ureda korporativnih komunikacija Erste&Steiermärkische Banka, kaže kako je udio NPL plasmana u ukupnom kreditnom portfelju te banke potkraj lanjskog prosinca iznosio 10,8 posto, u odnosu na 15 posto, koliko je iznosio na koncu 2015., odnosno 18,5 posto na kraju 2014. godine. “U strukturi NPL plasmana veći dio prema kriteriju volumena zauzimaju plasmani poduzećima. S obzirom na to da je razina problematičnih plasmana ponajprije odraz stanja nekog gospodarstva, njihov rast i visoka razina proteklih godina u prvom su redu posljedica dugogodišnje recesije. Kad se govori o pojedinim djelatnostima, može se istaknuti građevinski sektor kao nesumnjivo jedan od najviše pogođenih ekonomskom krizom, što je utjecalo i na poslovanje tvrtki u tom segmentu i mogućnosti otplate njihovih obveza prema banci. Od ostalih, mogu se izdvojiti djelatnosti također blisko vezane uz građevinu, poput poslovanja nekretninama, proizvodnje, trgovine...”, objašnjava on.

Prodaja NPL plasmana, nastavlja Gabrić, uobičajena je poslovna praksa koja se primjenjuje u mnogim zemljama Europske unije, uključujući i tržišta na kojima posluje međunarodna Erste Grupa. “Slijedeći poslovnu praksu u drugim zemljama, Erste banka u Hrvatskoj odredila je kao svoj cilj iskoristiti tu mogućnost te selektirani manji dio svojih problematičnih potraživanja ponuditi tržištu, odnosno zainteresiranim kompanijama koje mogu naći svoj interes u takvom poslu. Veliki dio tog posla s naše strane je realiziran. Pritom je bitno naglasiti da je riječ isključivo o renomiranim i etabliranim kompanijama koje se pojavljuju kao kupci takvih potraživanja”, napominje on dodajući kako je cilj donesene poslovne odluke ponajprije smanjivanje udjela NPL plasmana u ukupnom kreditnom portfelju, kao i veće fokusiranje na nove prilike za kreditiranje kvalitetnih projekata na tržištu. “Općenito govoreći, prodaja NPL plasmana ima pozitivan utjecaj na rizičnost bankarskog sustava u cjelini, kao i na percepciju samog sustava. Pritom je važno naglasiti otvaranje potencijala i apetita za novo kreditiranje. Također, ona pridonosi ubrzavanju procesa restrukturiranja, kao i smanjenju potencijalnih negativnih učinaka pogrešne alokacije kapitala, a na taj način posredno se dinamizira i potencijal rasta u budućnosti”, smatra Gabrić.

Treća strana

Nakon što banka odredi koji dio plasmana želi ponuditi tržištu, postupak se odvija na transparentan način, u suradnji s konzultantskim kućama, te obuhvaća nekoliko zahtjevnih etapa. “Načelno, one uključuju inicijalne kontakte s potencijalnim kupcima i predstavljanje plasmana sa svim njihovim bitnim elementima. Zatim, podnošenje neobvezujućih ponuda, due dilligence proces, podnošenje obvezujućih ponuda za kupnju i, na kraju, po donošenju odluke, sastavljanje i potpis cjelokupne ugovorne dokumentacije. Pritom je bitno istaknuti da je za transakciju potrebno dobiti i odobrenje regulatora, u skladu s Odlukom o kupoprodaji plasmana kreditnih institucija”, ističe. Prodaja NPL plasmana iz perspektive dužnika, dodaje, znači da ulogu vjerovnika preuzima treća strana, odnosno da poslovni odnos koji su do tada imali s bankom u potpunosti prestaje te se sva buduća komunikacija odvija u izravnom kontaktu s novim vjerovnikom. “On je obvezan poštivati sve pozitivne propise Republike Hrvatske, uključujući i zakonske odredbe koje se odnose na zaštitu prava potrošača. Zbog tog je razloga još jednom bitno naglasiti da kao kupci ovakvih potraživanja isključivo dolaze u obzir renomirane i etablirane kompanije. S obzirom na činjenicu da ime potencijalnih kupaca NPL plasmana ulazi u domenu poslovne tajne i ugovornog odnosa, ne možemo otkrivati detalje ni imena konkretnih tvrtki s kojima banka sklapa poslovni odnos u ovom segmentu”, zaključuje Gabrić. 

Loši krediti pali ispod 10 posto 

Addiko Bank se, također, u proteklim godinama sustavno bavio rješavanjem pitanja loših kredita. Oni su danas na razini ispod 10 posto, što znači da Addiko Bank ima (po)najbolji omjer NPL-a od svih banaka u Hrvatskoj i gotovo dvostruko manji od trenutačnog prosjeka bankarske industrije. "S obzirom na očišćen portfelj korporativnih kredita, struktura NPL-a u Addiku je vjerojatno drugačija od drugih banaka, te u postojećem portfelju prednjače krediti stanovništvu", ističu u Addiko Banku dodajući kako najveći udjel loših kredita u gospodarstvu otpada na građevinsku djelatnost s obzirom na to da je upravo taj sektor bio snažno pogođen krizom.

Boris Odorčić

Hitovi: 3049

Najinovativniji projekt: Lumino Way

 

Dase poduzetništvo uči od ranih nogu već znaju i ptice na grani, a da se i mladima iz Hrvatske nude razne mogućnosti osposobljavanja u poduzetništvu dokazuje provedba EU projekta pod nazivom Build Your Future. Riječ je o tzv. multiplier eventu koji se pod nazivom Kako potaknuti poduzetništvo kod mladih održava u organizaciji Instituta za kreativno obrazovanje. Rezultati tog projekta, financiranog iz Erasmus+ programa, predstavljeni su prošloga petka u Zagrebu. Build Your Future europski je projekt osnaživanja mladih za poduzetništvo koji se, osim u Hrvatskoj, provodi u još osam zemalja. Sastoji se od pet edukativnih modula, a učenje se temelji na iskustvu i primjerima iz prakse. Namijenjen je osobama od 19 do 29 godina, a u proteklih godinu i pol u Zagrebu je provođen s ciljem da ih se znanjem i vještinama potakne na otvaranje vlastitih tvrtki.

Multifunkcionalne lampice

Sudjelujući u treningu, 22 mladih iz gotovo cijele Hrvatske pokušalo je dobiti odgovore na brojna pitanja - od toga što je to što mladi trebaju znati o poduzetništvu, kako razviti ideje i provesti marketing u vlastitoj tvrtki, do toga kako razviti prezentacijske i prodajne vještine, pa i steći osnovna znanja o financijama. Četiri najbolja buduća poduzetnika svoje su poslovne ideje predstavili u Torinu gdje je Jurica Rešetar osvojio prvu nagradu za najinovativniju ideju. Nagradu mu je donio njegov projekt Lumino Way. Objašnjavajući svoju ideju Rešetar je rekao kako su to ustvari pločice sačinjene od lampica koje svijetle na dodir. “Te lampice svijetle samo kada je to potrebno, primjerice kada se po njima hoda, pa osvjetljavaju put u mraku. Postoji i savitljiva verzija koja se može koristiti kao modni dodatak jer radi na baterije”, istaknuo je. Rešetar je svoj izum već prodao jednoj školi u Bostonu gdje su te lampice montirali ispod rukohvata.

Binocular bar

Još jedan zapaženi projekt je Binocular bar koji je osmislio Borna Pavičić. Gosti njegovog bara na virtualan način moći će otputovati u bilo koji dio svijeta jer im se tu nude projekcije fotografija i glazbe iz krajeva u kojima žele biti. Sve će pratiti, naravno, i gastro užici specifični za ta odredišta.

Ivan Mušlek je pak osmislio projekt CM trening za mlade s invaliditetom, i to kao trening iz digitalnog marketinga. Cilj toga projekta je suradnja s privatnim tvrtkama koje bi financirale treninge, a kasnije zapošljavale osobe s invaliditetom. 

Sanja Plješa

Hitovi: 3160

Privredni vjesnik d.o.o. Kačićeva 9 Zagreb