e-Privredni

FOTOGALERIJA: ZBF 2018

A+ A A-

Emirati žele hrvatske proizvode

Hrvatska je prošle godine u Ujedinjene Arapske Emirate izvezla robe u vrijednosti 29,2 milijuna dolara, od čega najviše električnih transformatora, zatim drva i drvnih proizvoda, vojnog oružja, a značajan je bio izvoz slavina, ventila i pokrivala za glavu. U istom razdoblju iz te smo zemlje uvezli robe vrijedne relativno malih milijun dolara, ponajviše keramičkih pločica i željeznih cijevi.

No potencijal izvoza ali i poslovanja na tom bogatom bliskoistočnom tržištu je puno veći, posebice u prehrambenoj industriji, kozmetici i drugim poslovnim granama koje su već tamo, istaknuto je na prošlotjednom Gospodarskom forumu Hrvatska-Ujedinjeni Arapski Emirati koji je u zagrebačkom Hotelu Westin organizirala Hrvatska gospodarska komora u okviru posjeta poslovnog izaslanstva Ujedinjenih Arapskih Emirata Hrvatskoj.

Postoji prostor za snažnije ekonomske odnose

Emirati nude velike mogućnosti za investicije, od prometne infrastrukture, proizvodnje i građevine pa sve do energetike i zdravstva, a hrvatske tvrtke s dugom tradicijom poslovanja na tom tržištu mogu partnerima iz Emirata pomoći da ostvare svoje poslovne ciljeve, rekao je potpredsjednik HGK za međunarodne poslove i EU Ivan Barbarić. “Upravo zato me veseli odličan odziv poduzetnika s obiju strana jer pokazuje želju da se učvrste stara partnerstva i stvore nova. Ovo je jedan od dobrih koraka u našem produbljivanju i razmjeni gospodarske suradnje. Zadnjih nekoliko godina mi u HGK-u posebice tvrtkama iz obrambenog sektora omogućujemo da budu prisutne na tamošnjim sajmovima i na licu mjesta ponude svoje proizvode. Ono što ćemo pokušati organizirati do kraja godine jest sakupiti poslovno izaslanstvo koje bismo zajednički odveli tamo i omogućili zainteresiranima da poboljšaju svoju prisutnost na tom tržištu”, najavio je Barbarić.

Pomoćnik ministrice vanjskih i europskih poslova Joseph Gene Petrić istaknuo je kako vanjskotrgovinska suradnja Hrvatske i UAE raste zadnjih godina i stvorena je solidna baza za poboljšanje odnosa. “Postoji prostor za snažnije ekonomske odnose jer naše tvrtke proizvode provjerene halal proizvode, a naše je tržište obećavajuće za tvrtke iz Emirata jer im otvara brojne prilike i u široj regiji, a ne samo Hrvatskoj. Uvjeren sam da će ovaj sastanak donijeti konkretne projekte i dogovore, a mi u Ministarstvu najavljujemo otvaranje hrvatskog konzulata u Emiratima kako bismo pomogli svima onima koji planiraju poslovati na tom tržištu”, kazao je Petrić.

Krešimir Sočković

Hitovi: 492

NATO - Prilika za natjecanje s najboljima na svijetu

Ulaskom u članstvo NATO saveza Hrvatska je ostvarila jedan od svojih ključnih vanjskopolitičkih ciljeva, a hrvatsko je gospodarstvo dobilo priliku za sudjelovanje na novom tržištu i pokazati svoje kompetencije s najboljim svjetskim igračima, rekao je potpredsjednik Hrvatske gospodarske komore za industriju i IT, energetiku i zaštitu okoliša Tomislav Radoš na konferenciji NATO i gospodarstvo koju su u Opatiji organizirao HGK u suradnji s ministarstvima obrane te gospodarstva, poduzetništva i obrta.

Konferencija je bila namijenjena hrvatskim tvrtkama i predstavnicima znanstvene zajednice koji žele saznati više o poslovnim mogućnostima u okviru postupaka javne nabave NATO agencija, NATO Communications and Information Agency (NCIA) i NATO Support Agency (NSPA).

“HGK je jedan od partnera NATO-a i gospodarstva, a naš je posao izvješćivati članice o mogućnostima koje članstvo u tom savezu nudi gospodarstvu. Zato smo otvorili web stranicu www.natonatjecaji.hr na kojoj našim tvrtkama dajemo osnovne informacije koje se nude zainteresiranima za sudjelovanje na tim natječajima. Radimo i na informiranju naših članica o postizanju potvrda o prikladnosti i cerifikata za sudjelovanje u natječajima. Do sada smo izdali više od 80 stručnih mišljenja i u registru tvrtki imamo više od 150 zainteresiranih tvrtki, a od ulaska u NATO objavili smo više od 500 natječaja”, kazao je Radoš.

Mogućnost daljnjeg razvoja gospodarstva

Vlada radi na povezivanju gospodarstva s NATO-om i ova konferencija je jedan od primjera kako to radimo, ustvrdio je pomoćnik ministra obrane za materijalne resurse Ministarstva obrane Roman Mikulić. “Rezultati naše industrije pokazuju kako se domaća vojna industrija može natjecati na svjetskoj razini. Početkom godine Ministarstvo je potpisalo ugovore s domaćim tvrtkama vrijedne 281 milijun kuna, što je 45 milijuna kuna više nego godinu prije. Postajemo prepoznatljiviji ne samo po znanju i iskustvu nego i po opremljenosti i izgledu hrvatskog vojnika koji je u potpunosti opremljen opremom domaće proizvodnje. Ministarstvo i dalje računa na domaće gospodarstvenike i znanstvenike jer Hrvatska vojska može biti snažna samo u suradnji sa snažnom hrvatskom znanošću i snažnim hrvatskim gospodarstvom”, istaknuo je Mikulić.

“Svi smo zajedno okrenuti stvaranju dobrog sigurnosnog stanja u Hrvatskoj i regiji, ali jednako tako i davanju mogućnosti hrvatskom gospodarstvu za daljnji razvoj”, rekao je državni tajnik Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta Mario Antonić. “Učinili smo mnogo od početka mandata za stvaranje boljeg okružja za poslovanje, posebice malih i srednjih poduzetnika. Ono što se trebamo zapitati je što još HGK i ministarstva mogu učiniti da bi bilo više prijava na NATO tendere, kako pomoći popunjavanju dokumentacije za njih. Moramo biti svjesni da je razina pripreme za te projekte sve viša i moramo biti najbolji ako želimo igrati s najboljima”, upozorio je Antonić.Carlos Ferrer Lopez iz NSPA govorio je o tome kako poslovati s ovom NATO-vom agencijom za nabavu. Ta je agencija osnovana kako bi osigurala brzu, efikasnu i povoljnu kupnju koja uključuje nabavu oružja, logističkih materijala, operativnih sustava i usluga za članice saveza, kao i vojnu upravu saveza i zemalja parnera i to na pojedinačnim i zajedničkim natječajima u vrijeme mira, ali i u vrijeme krize i ratova.

Često kratki rokovi natječaja

“NSPA traži nabavu vrlo raznolike opreme i usluga gdje svoju priliku sigurno imaju i hrvatske tvrtke. Ono što morate napraviti je provjeriti natječaje koji se redovito obnavljaju i familijarizirati se s našim pravilima i formularima koje moraju popuniti svi zainteresirani jer su rokovi često vrlo kratki”, naglasio je Lopez.

Vrijednost ugovora koje su hrvatske tvrtke postigle s NSPA-om od ulaska u NATO u početku je bila mala i 2014. godine iznosila je samo 170.000 eura, godinu kasnije je premašila 800.000 eura, da bi lani dosegnula gotovo pet milijuna eura. No i to, u ukupnim nabavama preko NSPA čini relativno malih 0,18 posto, tako da su mogućnosti rasta velike. Hrvatska vojska je u istom razdoblju natječajima preko ove agencije povoljnije nabavila robu vrijednu više od 35 milijuna eura.

Alan Curtois, šef Direktorata za pribavljanje ugovora u NCIA-i, koja je i glavni davatelj podrške u računalnim sustavima Stožera Saveza, njenih agencija i zapovjedne strukture, kaže kako njegova agencija osigurava fer međunarodno konkurentsko natjecanje na natječajima. “NATO želi stalan rast konkurentnosti u natječajima, što pruža prilike za države i njihove industrije. Pri tome same zemlje trebaju pronaći, analizirati i certificirati kompanije na natječajima, a glavni evaluacijski kriterij je najniža cijena koju prati tehničko zadovoljavanje svih kriterija traženih u natječaju. Jedina alterntiva za kriterij niske cijene je bolji odnos uloženog i dobivenog”, upozorava Curtois.

Na konferenciji je predstavljen sustav BOA - Basic Ordering Agreements, sustav temeljnih ugovora o narudžbi koji se sastoji od dva koraka; prvog koji predstavlja dogovor o općim odredbama i uvjetima i drugog koji je samo obavljanje isporuke robe. U ovom sustavu trenutačno je 856 dobavljača iz 28 država koji osiguravaju dobre cijene, konkurentsko natjecanje i skraćeno vrijeme natječaja što za posljedicu ima brzu i efikasnu nabavu komercijalno dostupne robe i usluga. Na natječajima koje je provodila NCIA u protekle dvije godine sudjelovale su tri domaće tvrtke, no za sada je riječ samo o projektima male vrijednosti.

Zainteresirani sudionici su na konferenciji mogli i izravno i individualno razgovarati s predstavnicima NSPA-e i NCIA-e. 

Domaća iskustva

Stjepan Pezo, predsjednik Uprave Galeba, ocijenio je kako je gotovo pet milijuna eura posla koji su odradili za NATO bilo veliko iskustvo za njegovu tvrtku. “Preko stranica HGK dobili smo informaciju o natječaju da postoji rok od samo 15 dana za dostavu ponude. Traženi su proizvodi s atestima u rokovima koji su na razini trećine uobičajenih međunarodnih troškova. Evaluacijski kriteriji bili su kompatibilnost, niska cijena i kratki rokovi isporuke. Posao smo dobili iako je bilo problema s nabavom sirovine i poštivanjem rokova isporuke, koji su zbog toga produženi. Mislim da smo zahvaljujući upornosti i podršci posebice ljudi iz Vlade i HGK uspjeli završiti posao jer su stali iza nas, a moram zahvaliti i fleksibilnosti Partner banke, bez koje bismo teško u kratkom roku mogli financirati ovaj posao”, kazao je Pezo.

Goran Oparnica, direktor tvrtke INsig2, jedne od prvih dobavljača NATO-a koja je još 2013. odradila oko 200.000 eura posla sa središnjicom Saveza, ističe kako male tvrtke imaju velike izazove u natjecanju za velike nabave. “Većina natječaja u našem sektoru su jako velike i traže se mogućnosti uvođenja sustava na dvadesetak lokacija istovremeno u kratkom roku, pa je našoj tvrtki to nemoguća misija. No pratiti natječaje je dobro jer se u mnoštvu velikih nabava, na koje mogu ići samo velike kompanije, ipak pronađe mogućnost i za manje projekte”, ističe Oparnica.

Krešimir Sočković

Hitovi: 604

E poslovanje - Najvažnija komponenta je čovjek

Internet stvari, umjetna inteligencija, autonomni sustavi i mreže nove generacije (5G) više nisu tehnologije budućnosti nego upravo one zahvaljujući kojima će se neko društvo najbrže moći razviti u digitalno.

Hrvatska, s jedne strane, ima dobre preduvjete za snažniji zamah digitalne transformacije vlastita gospodarstva i društva, dok, s druge, 45 posto njenih građana nema osnovne digitalne vještine.

Bernard Gršić, državni tajnik Središnjeg državnog ureda za razvoj digitalnog društva, na konferenciji e-biz2018 o digitalnom poslovanju, koja je održana prošli tjedan u Zagrebu u organizaciji riječke tvrtke Case, istaknuo je kako Hrvatska ima elektroničku osobnu iskaznicu, jedinstveni identifikator OIB koji nemaju sve države članice EU-a te NIAS - Nacionalni identifikacijski i autentifikacijski sustav kao osnovu za sve ostale elektroničke usluge. “Digitalni napredak iz temelja preobražava naše društvo i gospodarstvo. Naša je dužnost predvidjeti i ovladati tim izazovima kako bismo zadovoljili potrebe i očekivanja građana i poduzetnika”, napomenuo je dodajući kako su ove dvije rečenice prepisane iz Deklaracije o elektroničkoj upravi koju su potpisale u listopadu 2017. u Talinu sve EU članice (Talinska deklaracija).

Stvarajući digitalno društvo kroz procese digitalne transformacije, nastavio je, nikako ne smijemo zaboraviti najvažniju komponentu tog društva, a to je čovjek. “Jer, svrha svega toga je da se čovjeku, građaninu, olakša život i stvore uvjeti za bolji, jednostavniji i brži rad”, istaknuo je Gršić.

Tri stupa

Trenutačno, u Hrvatskoj 1,1 milijun građana koristi fiksni, a 3,4 milijuna mobilni internet. Sustav e-Građani, koji je 2014. imao 14, danas ima 47 usluga. “Ovaj sustav koristi oko 530.000 građana”, naglasio je dodajući kako je pravo vrijeme da ga se redizajnira i stavi u drugačiji kontekst korištenja.

Važno je naglasiti kako Hrvatska ima ukupno više od 685 elektroničkih usluga. Od toga su 403 e-aplikacije, 219 e-obrasci, ali i ostale dosad prebrojane e-usluge. “Također, izbrojali smo 188 elektroničkih registara u državi, a vjerojatno ih ima i više”, kazao je.

U Hrvatskoj su prepoznata tri stupa digitalizacije i razvoja digitalnog društva. To su gospodarstvo, e-vještine (e-uključivost, tj. digitalno društvo građana) i e-uprava (digitalizacija procesa i poslovanja javne uprave u cilju smanjenja deficita državnog proračuna). “Ta tri stupa na neki način nedjeljiva su i daju jedinstveni uspjeh u postizanju digitalnog društva i transfomacije u Hrvatskoj”, istaknuo je, među ostalim, Gršić.

Hrvatska je po otvorenosti podataka iznad europskoga prosjeka i nalazi se na 14. mjestu u EU. Otvoreni podatak je svaki onaj podatak koji je dostupan i koji je moguće lako pronaći, primjerice, vozni red autobusa, izuzevši neke osobne i zakonom zabranjene podatke. “Europska unija za Hrvatsku predviđa otvaranje oko 1000 novih radnih mjesta do 2020. na temelju otvorenih podataka”, zaključio je. 

Boris Odorčić

Hitovi: 792

ZPP-om do većih primanja u poljoprivredi

Prema istraživanju Svjetske banke, polovina država članica Europske unije iskoristila je Zajedničku poljoprivrednu politiku za znatno smanjenje siromaštva i povećanje primanja u poljoprivredi, dok druge zemlje i dalje zaostaju.

U izvješću Promišljanja o zajedničkoj poljoprivrednoj politici (Thinking CAP) navodi se kako je novim ulaganjima i uslugama u poljoprivredi, potpomognutim temeljnom poljoprivrednom politikom EU-a, moguće smanjiti siromaštvo i pretvoriti poljoprivredu u djelatnost koja će svima koji je se prihvate donijeti bolje plaćena radna mjesta.

Mađarska, Slovačka, Estonija, Danska i Nizozemska primjeri su država članica EU-a koje su svoju poljoprivredu uspješno osuvremenile pružanjem savjetodavnih usluga, gradnjom cesta, osiguranjem imovinskih prava i omogućavanjem pristupa obrazovanju i zdravstvenoj skrbi u ruralnim područjima. Druge zemlje, poput Bugarske, Hrvatske, Portugala, Rumunjske, Slovenije i Grčke, moraju se potruditi ne bi li smanjile siromaštvo i omogućile da bavljenje poljoprivredom bude isplativo, što se može ostvariti poboljšanjem osnovnih pretpostavki za uspješnu poljoprivredu, čime bi se pospješili rezultati financijskih ulaganja koja su na raspolaganju u sklopu ZPP-a. Ostale države članice smjestile su se između tih dviju skupina, pri čemu idu put uspješne preobrazbe ili zaostaju.

Poljoprivreda i siromaštvo u polovici država članica EU-a više ne idu ruku pod ruku, ističe Arup Banerji, regionalni direktor Svjetske banke za zemlje EU-a. “Očito je kako se dohodovni raskorak između poljoprivrede i drugih djelatnosti smanjuje, a u nekim zemljama, poput Nizozemske, bavljenje poljoprivredom katkad je unosnije od rada u drugim djelatnostima. Približno polovina država članica EU-a danas uviđa kako se poljoprivredom može povećati opće blagostanje, dok druga polovina mora poraditi na stvaranju osnovnih pretpostavki za provedbu neophodnih strukturnih promjena”, smatra Banerji.

Bolji uvjeti zapošljavanja

Izvješće Svjetske banke pokazuje kako je ZPP EU-a povezan s poboljšanjem uvjeta zapošljavanja u poljoprivredi. Proizvodno nevezana plaćanja, odnosno godišnja plaćanja koja se temelje na tome koliko zemlje poljoprivrednik koristi, i sufinanciranje ulaganja u poljoprivredna gospodarstva ukazuju na jasne poveznice s pozitivnim pomacima u poljoprivredi. Primjerice, u novijim državama članicama rast produktivnosti rada u poljoprivredi povećava se sa 3,1 na 4,7 posto godišnje uz 10-postotno povećanje ove vrste izdvajanja u okviru ZPP-a. No tu su i neke vrste potpora, poznate kao proizvodno vezana plaćanja, kojima se poljoprivrednici nagrađuju za točno određenu biljnu ili životinjsku proizvodnju, za koje u izvješću nije ustanovljena takva povezanost. U prošlosti su ta proizvodno vezana plaćanja znala dovesti i do krajnje prekomjerne proizvodnje i poremećaja cijena na svjetskim tržištima.

Neke zemlje odobravaju plaćanja poljoprivrednicima koji ne raspolažu infrastrukturom nužnom za uspješno plasiranje svojih proizvoda na tržište ili za najbolje moguće iskorištavanje svojih ulaganja, upozorava Rogier van den Brink, glavni ekonomist u Svjetskoj banci. “ZPP uspostavlja vrlo široku mrežu i dopire do poljoprivrednika čak i u najudaljenijim kutcima EU-a. Zbog toga će poboljšanja ZPP-a u skladu s preporukama iznesenim u našem izvješću dodatno ojačati njegovu ulogu moćnog oruđa strukturne preobrazbe”, kaže Van den Brink.

U izvješću se ističe kako se pri praćenju sredstava koja se izdvajaju u okviru ZPP-a naglasak treba staviti na opipljive rezultate, a ne na zbunjujuće birokratske procese. Time će se potaknuti i sufinanciranje privatnih ulaganja u projekte potpomognute u sklopu ZPP-a, a koji su od javnog značaja, kao što je promicanje okolišno prihvatljivih postupaka, organskog uzgoja i dobrobiti životinja. 

Krešimir Sočković

Hitovi: 1287

Privredni vjesnik d.o.o. Kačićeva 9 Zagreb