e-Privredni

A+ A A-

Proračun: U 2019. prihodi 136, a rashodi 140 milijardi kuna

Na ovotjednoj sjednici Vlade, predstavljen je rebalans proračuna za 2018. i proračun za 2019. godinu, gdje se u ovoj godini očekuje gospodarski rast od 2,8 posto, dok bi u 2019. rast mogao usporiti na 2,7 posto, a u iduće dvije godine na 2,5 posto. Kretanje stope inflacije, nakon ovogodišnjih projiciranih 1,7 posto, u 2019. i 2020. godini očekuje se da će iznositi 1,6 posto, a u 2020. na 1,7 posto. Prema prijedlogu u državnu bi se blagajnu u idućoj godini trebalo sliti 136,1 milijardu kuna, ili 5,5 posto više u odnosu na originalno planirani proračun za 2018. dok bi rashodi trebali biti na razini od 140,3 milijarde kuna, što je 6,9 milijardi više u odnosu na originalno planirane rashode u ovoj godini, a deficit bi bio 4,1 milijardu kuna.  U Smjernicama ekonomske i fiskalne politike za razdoblje od 2019. do 2021. godine, planirano je da u 2020. godini ukupni rashodi budu na razini od 141 milijarda kuna, dok se ukupni prihodi proračuna planiraju od 138,5 tako bi deficit trebao biti gotovo 2,5 milijarde kuna. U 2021. godini  ukupni rashodi planirani na razini od 141,5 milijardi kuna, prihodi od 140,6 te bi državana blagajna trebala biti u minusu za 809,9 milijuna kuna.


Najveće povećanje rashodne strane proračuna za iduću godinu, u odnosu na tekući plan za ovu godinu, očekuje se kod rashoda za mirovine i mirovinska primanja, u visini od 1,3 milijarde kuna. “Znatnije povećanje rashoda u odnosu na ovu godinu očekuje se ina ime dječjeg doplatka, budući je nedavnim izmjenama zakonskih propisa otprilike 150.000 djece više u mogućnosti koristiti doplatak. Tako će se u idućoj godini za dječji doplatak izdvojiti ukupno 337 milijuna kuna, rekao je minister financija Zdravko Marić.
“Za ukupne mjere demografske obnove rashodi će se povećati u odnosu na ovu godinu za 270 milijuna kuna. Kamate vezane uz refinanciranje zaduženja cestarskog sektora doprinijet će rastu rashoda u proračunu za iduću godinu s gotovo 320 milijuna kuna, doprinos Hrvatskom  proračunu Europskoj uniji s 354 milijuna kuna, a provedba kurikularne reforme i ostalog u području znanosti i obrazovanja za 200 milijuna kuna”, rekao je Marić.
U Smjernicama se navodi da bi, zahvaljujući nastavku fiskalne konsolidacije, udjel javnog duga u BDP-u trebao u 2019. pasti na 71,5 posto, s ove godine projiciranih 74,5 posto. Potom bi u 2020. trebao pasti na 68,5 posto te u 2021. na 65,4 posto.
Kad je riječ o najznačajnijim  izmjene u sustavu oporezivanja poreza na dodanu vrijednost te oporezivanja rada. od 1. siječnja 2019., s ciljem smanjenja regresivnog učinka PDV-a na najosjetljiviju skupinu građana, smanjuje se stopa PDV-a s 25 na 13 posto za svježe meso i ribu te voće i povrće, čime se otvara prostor za snižavanje cijena tih proizvoda, što bi trebalo pridonijeti povećanju raspoloživog dohotka stanovništva". U sustavu doprinosa predlaže se ukidanje doprinosa za obvezno osiguranje u slučaju nezaposlenosti od 1,7 posto i doprinosa za zaštitu zdravlja na radu od 0,5 posto, uz istovremeno povećanje doprinosa za zdravstveno osiguranje na 16,5 posto.
Kad je riječ o ovogodišnjem rebalnsu proračuna predsjednik Vlade Andrej Plenković kazao je da se zahvaljujući dosadašnjim pozitivnim makroekonomskim trendovima, ne povećava razina rashoda, dok je prijedlog proračuna za 2019., koji se temelji na stopi rasta gospodarstva od 2,9 posto racionalna i kvalitetan.
Na početku sjednice Vlade Plenković je izrazio zadovoljstvo što je Europska komisija u svojim jesenskim prognozama podigla procjenu ovogodišnje stope hrvatskog gospodarskog rasta s 2,6 na 2,8 posto, kazavši da procjene Vlade i EK konvergiraju i da je to rezultat predvidljivosti onoga što radi Vlada u zadnje dvije godine, među ostalim i držanje limita koji su definirani u Smjernicama ekonomske i fiskalne. Ocijenio je da su makroekonomski trendovi u dosadašnjem dijelu godine pozitivno utjecali na kretanja proračunskih prihoda. Kako je istaknuo, u odnosu na planirano, veći su prihodi od PDV-a, doprinosa, trošarina i poreza na dohodak.
"Svi ti pokazatelji su dobri i pozitivni i zbog toga ove godine možemo predložiti rebalans proračuna koji ne povećava razinu rashoda", rekao je Plenković, a kao bitan element istaknuo je protestirana jamstava Uljanik grupe, koji će rashodnu stranu proračuna opteretiti i s onim na što možda nisu računali. (PV/IG)

 

Privredni vjesnik d.o.o. Kačićeva 9 Zagreb