e-Privredni

A+ A A-

Bez nižih nameta na plaće nema jačanja konkuretnosti gospodarstva

Prema analizi plaća IT profesionalaca, koju je HUP proveo u suradnji s Algebrom i portalom Moj posao, neto prosječna plaća iznosila je nešto više od 8.000 kuna što je značajno veći prosjek od plaća u ostalim sektorima, kaže Maja Mahovlić, glasnogovornica portala Moj posa. "Rezultati su pokazali da 10 posto zaposlenih IT-evaca u sektoru ima plaću veću od 12.000 kuna neto. Mala je razlika u prosječnim plaćama za IT profesionalnce u IT i non-IT sektorima, što je posebno vidljivo kod najviše traženih programera kojih i dalje nedostaje u svim sektorima. Porezna reforma će u IT sektoru rasteretiti skupine od 17.000 kuna bruto plaće na više, što većinu zaposlenika neće zahvatiti s obzirom da je većina plaća ispod tog bruto iznosa. Istraživanje je uspoređivalo razlike u plaćama s razlikama u stupnju obrazovanja, stažu i funkciji unutar pojedinog zanimanja. Vidljiv je i trend rasta plaća s rastom stupnja obrazovanja, tako stručnjaci s poslijediplomskim završenim studijem imaju medijan plaću od 13.500 kuna i bit će djelomično zahvaćeni ovom poreznom reformom", kaže Maja Mahovlić.

Uzorak ispitanih iznosio je 3.600 i uključuje IT profesionalce u najširem smislu značenja tog pojma – dakle radi se o ljudima koji rade u svim zanimanjima IT sektora. Inače na portalu je ove je godine objavljeno najviše oglasa za zanimanja IT system administratora, programera i IT testera.

ICT sektor pokazuje iznadprosječne rezultate u svim domenama gospodarstva te proizvodi multiplikativni učinak za sve druge gospodarske grane, ističe Boris Drilo, predsjednik Udruge informatičke i komunikacijske djelatnosti pri Hrvatskoj udruzi poslodavaca. "ICT je industrija budućnosti koja ima šanse u zemlji pokrenuti ozbiljnije promjene. Prošle godine je ICT sektor generirao gotovo 3000 novostvorenih visoko plaćenih radnih mjesta koja generiraju značajnu osobnu potrošnju – koja utječe na rast BDP-a. Također, niti jedan drugi privatni sektor u Hrvatskoj ne nosi toliko investicija kao ICT sektor, ukupno 3 milijarde kuna. Treća komponenta je izvoz – jedino ICT u izvozu raste dvoznamenkastom stopom rasta. Pozdravljamo reformske pomake koje je Vlada RH pokrenula no oni nisu dovoljni i potrebno je puno više pažnje posvetiti ovom sektoru i omogućiti mu uvjete poslovanja koji su poticajni i porezne politike koje nisu represivne“, smatra Driloo

Hrvoje Josip Balen, dopredsjednik Udruge dodaje kako poslodavci ne mogu sami povećati plaće dok se ne promjene uvjeti poslovanja u zemlji. "To je posebno postalo vidljivo otkad smo dio zajedničkog EU tržišta na kojem se natječemo sa zemljama u kojem su porezne politike mnogo liberalnije od naše. Svi bi poslodavci vrlo rado dali veće plaće radnicima u cilju zadržavanja kvalitetnih kadrova u zemlji no za ozbiljnija povećanja potrebna su i veća rasterećenja od onih kojima smo do sada svjedočili“, dodaje Balen.

 

Pozdravljamo svaku reformu i svaki iskorak – no s trenutnim prijedlozima nećemo postići dovoljno značajan efekt potreban za stvaranje uvjeta za daljnji razvoj i rast plaća u IT sektoru, dodaje Drilo. "Potrebna nam je uniformna stopa poreza na dobit i jednostavniji mehanizam oporezivanja dohotka koji će omogućiti da i ljudi sa srednjim i umjerenim plaćama osjete efekte ovih promjena. Uvažavajući realitet u kojem se RH trenutno nalazi, u HUP-u smo priredili i pet manjih mjera koje je moguće odmah provesti, a koje će značajno utjecati na proračun. One su: neoporeziv trošak prehrane zaposlenika, neoporeziva isplata za nadoknadu troškova vrtića za radnike koji imaju djecu, utvrđivanje maksimalnog neoporezivog iznosa koji poslodavac može isplatiti radniku na ime najamnine ili pokrića dijela rate kredita, neoporezivi bonusi u vidu dionica i udjela za tvrtke do određene veličine, neoporezivi iznosi 2-3 nagradne plaće godišnje. Iako su ove mjere zamišljene u okviru IT sektora s prvenstvenim ciljem da povećaju njegovu međunarodnu konkurentnost i sposobnost za zadržavanje kvalitetnih ljudi, mjere su primjenjive na cjelokupan sektor profesionalnih usluga i štoviše, na gospodarstvo u cjelini.“ – zaključuje Drilo.

KS/PV

Privredni vjesnik d.o.o. Kačićeva 9 Zagreb