e-Privredni

A+ A A-

Institucionalna neusklađenost ne smije utjecati na nautučki turizam

Hrvatska gospodarska komora ove godine po drugi put organizira HGK Dane nautike, bogati kongresni program namijenjen gospodarstvenicima iz sektora nautičkog turizma, koji  se održava u sklopu 20. Biograd Boat Showa u Marini Kornati u Biogradu. Radi se o najvećem sajmu na moru u srednjoj Europi. Cilj Dana nautike je iskoristiti veliku zastupljenost izlagača, plovila i opreme na jednom mjestu kako bi se educirali, komunicirali i prikupili informacije o ključnim temama koje utječu na pomorstvo i nautički turizam. Program uključuje, uz sjednice strukovnih nautičkih udruženja i zajednica HGK, brojne stručne prezentacije.

Biograd Boat Show, svake godine posjeti 15.000 posjetitelja, a više od 300 izlagača izloži oko 300 plovila, preko 1500 charter plovila, 100-tinjak polovnih plovila, kao i veliku ponudu brodske opreme, motora, elektronike i elektrike za brodove. Kako bi se nastavila povećavati njegova relevantnost, sajam se fokusirao na razvoj business to business platforme pod nazivom Biograd B2B. HGK je kao partner Biograd B2B-a sufinancirao 50 posto iznosa kotizacije za sudjelovanje na B2B-ju svim domaćim tvrtkama članicama HGK.

Nautičari odlični potrošači

„Dnevna potrošnja nautičara u 2017. od 126 eura po danu za 40 posto je veća od dnevne potrošnje prosječnog hrvatskog turista. Trećinu tog iznosa nautičari troše na ugostiteljske usluge, sport, zabavu i kulturu, što jasno govori da kroz nautiku možemo izgrađivati i sve druge oblike turizma i iz zemlje sezonskoga turizma izrasti u destinaciju cjelogodišnjeg turizma. Nautički turizam postaje najdinamičniji turistički proizvod i ima ogroman potencijal, ali trebamo vući mudre poteze kako bi ovo bila zadnja godina u kojoj bilježimo stagnaciju ili blagi pad od 1,2 posto u dolascima“, istaknuo je potpredsjednik HGK za poljoprivredu i turizam Dragan Kovačević na otvorenju HGK Dana nautike koji se održavaju u sklopu 20. Biograd Boat Showa.

Kovačević se osvrnuo i na boravišnu pristojbu za nautičare, koja je bila središnja tema na prošlogodišnjim HGK Danima nautike, ali i na aktualni Zakon o pomorskom dobru: „Nautičkim turizmom ne bi se u budućnosti trebalo upravljati iz više ministarstava, državnih institucija i više jedinica lokalne i regionalne samouprave. Ne smije biti žrtva institucionalne neusklađenosti i preklapanja“, poručio je Kovačević te napomenuo da visina boravišnih pristojbi ne može biti rezultat administrativne matematike, već pažljivo strukturiran sustav koji uzima u obzir stvarni život i potrebe nautičara.

Brojke na razini prošlogodišnjih

„U razdoblju siječanj – rujan 2018. registrirano je više od 440.000 dolazaka te više od tri  milijuna noćenja u nautičkom charteru, što su brojke približno na razini prošlogodišnjih, dok su vodeća tržišta prema broju noćenja u nautičkom charteru tradicionalno Njemačka i Austrija“, istaknuo je direktor Glavnog ureda HTZ-a Kristijan Staničić dodavši kako HTZ ulaže i velike napore u promociju nautičkog turizma, i to u Brand kampanju, kampanje PPS Predsezona i PPS Posezona te društvene mreže. Državni tajnik u Ministarstvu turizma Tonči Glavina govorio je o reformskom paketu turističkih zakona kojemu je cilj decentralizacija, profesionalizacija i doprinos ravnomjernom razvoju sustava turističkih zajednica. Reforme se odnose na Zakon o turističkim zajednicama, Zakon o boravišnoj pristojbi i Zakon o turističkim članarinama.
„Što se tiče za nautiku važnog Zakona o boravišnoj pristojbi, novim Zakonom raspodjela prihoda od boravišne pristojbe pratit će kopneni model, čime će 65 posto prihoda pripasti jedinicama lokale samouprave, 15 posto županijskim turističkim zajednicama, a preostalih 20 posto Glavnom uredu HTZ-a za aktivnosti promocije“, istaknuo je Glavina.
Prema sadašnjem Zakonu o boravišnoj pristojbi, 50 posto sredstava raspoređuje se Glavnom uredu HTZ-a, 40 posto jedinicama lokalne samouprave i 10 posto za nacionalne parkove. Glavina je naglasio i kako će od 2020. godine županijske skupštine određivati visinu boravišne pristojbe, a ne Vlada kao do sada, što će pridonijeti daljnjoj decentralizaciji te jačanju razvojnog turističkog potencijala. Državna tajnica za more iz Ministarstva mora, prometa i infrastrukture Maja Markovčić Kostelac predstavila je novu zakonsku legislativu za nautički turizam i pomorstvo koja se odnosi na izmjene i dopune Zakona o lučkim kapetanijama, Zakona o izmjenama i dopunama Pomorskog zakonika te Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama. „Reforma pomorskog zakonodavstva, koju provodimo kroz izmjene triju stožernih zakona dovest će do povećanja konkurentnosti pomorskog gospodarstva, digitalizacije pomorskog sustava u sljedeće tri godine, podizanja sigurnosti plovidbe i zaštite mora te učinkovitog upravljanja pomorskim dobrom“, naglasila je Maja Markovčić Kostelac.

Jozo Vrdoljak

Privredni vjesnik d.o.o. Kačićeva 9 Zagreb