e-Privredni

A+ A A-

Predstavljen Nacrt prijedloga paketa turističkih zakona

Nakon 17-godišnjeg funkcioniranja sustava turističkih zajednica, koji je imao mnoge prednosti, ali je pokazao i određene slabosti i nedorečenosti, u pripremi je paket novih turističkih zakona. To je Nacrt prijedloga zakona o turističkim zajednicama i promicanju hrvatskog turizma, zatim zakona o turističkoj pristojbi te zakona o članarinama u turističkim zajednicama. Reforma se provodi s ciljem povećanja ukupne učinkovitosti sustava turističkih zajednica posebice na regionalnoj i lokalnoj razini, osiguranja svih preduvjeta za sustavnu provedbu poslova destinacijskog upravljanja te osiguravanja dostatnog izvora financiranja, rečeno je na današnjem predstavljanju paketa tih zakona u Ministarstvu turizma. „Vodeći se načelima decentralizacije, depolitizacije, profesionalizacije i ravnomjernog turističkog razvoja Hrvatske, izrađeni su Nacrti prijedloga tih novih zakona, a javna rasprava traje na portalu e-Savjetovanje do 18. listopada“, rekao je ministar turizma Gari Cappelli. Dodao je kako će se, nakon usvajanja paketa zakona, svi subjekti u turizmu na koje se odnosi provedba tih zakona tijekom 2019. postupno prilagođavati na nove uvjete, a zakoni bi trebali stupiti na snagu 1. siječnja 2020. godine.



Udruživanje na pravnoj ili dobrovoljnoj osnovi
 
Dosad je najviše bure u javnosti izazvao prijedlog novog zakona o turističkim zajednicama i promicanju hrvatskog turizma zbog ukidanja turističkih zajednica na nižim stupnjevima ustroja. Cappelli je objasnio kako je dosad taj sustav funkcionirao prema principu piramide pri čemu su na najnižoj razini bile turističke zajednice mjesta, područja i otoka, od kojih neke nisu imale direktora. Prema novom zakonu o turističkim zajednicama i promicanju hrvatskog turizma, to više tako neće biti. Umjesto dosadašnjih 310 turističkih zajednica, od čega je 30 turističkih zajednica mjesta, područja i otoka, 144 TZ-ova općina, 114 TZ-ova gradova, 21 županijskih TZ-ova i TZ Grada Zagreba, dok se na vrhu piramide nalazi Hrvatska turistička zajednica (HTZ) kao nacionalna turistička organizacija (NTO), i dalje će se na vrhu nalaziti HTZ kao NTO, a ispod nje RMO (regionalne turističke zajednice) te DMO (lokalne turističke zajednice). I dalje će funkcionirati 16 predstavništava HTZ-a u inozemstvu, uključujući 17. predstavništvo u Kini. U planu je otvaranje predstavništva u korejskom Seulu te ispostave u američkom Los Angelesu.
Cappelli je rekao kako su benefiti novog sustava udruživanja ostvarivanje bolje prepoznatljivosti Hrvatske te udruživanje turističkih zajednica na pravnoj ili dobrovoljnoj osnovi. Naveo je primjer udruživanja Zagreba i Dubrovnika u promociji kongresne ponude ili pak udruživanje Istre i nekog kvarnerskog otoka. Ministar je naglasio kako će turističkim zajednicama koje se udruže biti na raspolaganju dodatna financijska sredstva iz fonda za udružene.

Banke počinju plaćati turističku članarinu

Predstavljajući Nacrt novog zakona o turističkoj pristojbi, Kristjan Staničić je rekao kako je cilj reforme tog zakona – decentralizacija te jačanje razvojnog turističkog potencijala i potpora nerazvijenim područjima. Odluku o visini boravišne pristojbe više neće donositi hrvatska vlada već županijske skupštine te gradska skupština Zagreba i to za svaki pojedini grad i općinu. Novim Nacrtom uspostavlja se i nova raspodjela sredstava od turističke pristojbe. 
U nautici 65 posto turističke pristojbe otpast će na lokalne TZ-ove na čijim se područjima ostvaruje turistički promet, 15 posto odlazi regionalnim TZ-ovima, a 20 posto HTZ-u za nacionalnu promociju nautičkog turizma. Kako bi sustav mogao ispunjavati nove zadaće i postići ciljeve, predviđen je novi model raspodjele sredstava u prijedlogu zakona o turističkoj pristojbi. Tako će 65 posto sredstava dobivati DMO (destinacijske menadžment organizacije), 15 posto RMO (regionalne marketinške organizacije) te 20 posto HTZ.
Kako je istaknuo Cappelli, u Nacrtu prijedloga zakona o članarinama u turističkim zajednicama, od 1. siječnja 2020. smanjit će se prihod HTZ-u, uvest će se nova vrsta korisnika – udružene turističke zajednice te smanjiti sredstva za Poreznu upravu. Osim toga, ministar pravilnikom utvrđuje najniži i najviši iznos turističke pristojbe, briše se dio obveznika plaćanja članarine, primjerice nekih obrtnika, a za dio obveznika se smanjuje obuhvat. Uvode se novi obveznici plaćanja turističke članarine, a to su – banke. Još jedna novina je to što po novom zakonu o turističkim zajednicama, predsjednici turističkih zajednica mogu, ali i ne moraju biti župani, gradonačelnici i načelnici.

Sanja Plješa

 

Privredni vjesnik d.o.o. Kačićeva 9 Zagreb