e-Privredni

A+ A A-

Lanjska neto dobit 21,9 milijardi kuna

Konsolidirani financijski rezultat poslovanja hrvatskih poduzetnika u prošloj godini pokazuju kako su ostvarili neto dobit od 21,9 milijardi kuna, što je 9,5 posto manje nego u 2016. kada je neto dobit bila 24 milijarde kuna, pokazuje analiza koju je izradila Financijska agencija. Obveznici poreza na dobit, njih 120.081 bez banaka, osiguravajućih društava i drugih financijskih institucija, u prošloj su godini imali 882.884 zaposlena (prema satima rada), što je 48.667 zaposlenih više u odnosu na godinu ranije. Ti su poduzetnici isplaćivali prosječnu mjesečnu obračunatu neto plaću od 5372 kune, što je povećanje od 4,3 posto više u odnosu na 2016. godinu.

U odnosu na 2016. godinu ti su poduzetnici povećali broj zaposlenih za 5,8 posto, ukupne prihode za 9,5 posto, ukupne rashode za 10,4 posto, dobit razdoblja za 8,7 posto i gubitak razdoblja za 40,6 posto. Povećanje gubitaka rezultiralo je smanjenjem konsolidiranog financijskog rezultata neto dobiti za 9,5 posto u odnosu na 2016. godinu.

Ostvareni su ukupni prihodi u iznosu od gotovo 678,4 milijarde kuna, dok su ukupni rashodi bili 649,8 milijardi kuna. Od 678,4 milijarde kuna ukupnoga prihoda poduzetnika 137,8 milijardi ostvareno je prodajom robe na inozemnom tržištu, što je 16,6 posto više nego pretprošle godine.

Više dobitaša nego gubitaša

Rastao je i broj izvozničkih tvrtki; tako su na stranim tržištima svoje proizvode i usluge plasirala 18.532 poduzetnika što predstavlja rast od 15,4 posto. Rast bilježi i uvoz, pa je više od 120.000 poduzetnika uvezlo roba i usluga za 117,8 milijardi kuna, a sam trgovinski suficit bio je nešto veći od 20 milijardi kuna.

Dobit razdoblja u prošloj godini u iznosu od 41,39 milijardi kuna, ostvarilo je 80.947 odnosno 67,4 posto poduzetnika, dok je gubitke razdoblja ukupne vrijednosti 19,5 milijardi kuna iskazalo njih 32,6 posto odnosno 39.134.

Najveću dobit razdoblja u 2017. godini ostvarilo je veliko društvo Ina, u iznosu od 1,4 milijarde kuna. “U 2017. godini Ina Grupa ostvarila je jedan od najboljih rezultata u svojoj novijoj povijesti. Pokazali smo sposobnost da iskoristimo prednosti povoljnog vanjskog okruženja s višim cijenama ostvarivši EBITDA-u u iznosu većem od 3,2 milijarde kuna, što je rast od 52 posto u usporedbi sa 2016. godinom. Definirali smo dva osnovna stupa našeg poslovanja, od kojih je jedan fokusiran na rast, a drugi na operativnu izvrsnost i vrhunsku učinkovitost. Uspjeli smo u oba područja. Inin fokus na jačanje prodajnih aktivnosti doveo je do porasta prihoda za 20 posto u usporedbi sa 2016. godinom. Izdaci za kapitalne investicije ostaju na visokim razinama od 1,4 milijarde kuna, u skladu s prethodnom godinom, uz povećanje ulaganja u Hrvatskoj”, tim je riječima predsjednik Uprave Ine Zoltán Áldott komentirao poslovanje najveće hrvatske naftne kompanije u prošloj godini. “Iako smo suočeni s prirodnim padom proizvodnje na našim zrelim poljima, učinili smo značajne napore kako bismo povećali proizvodnju na njima iskorištavajući njihov maksimalan potencijal implementacijom koncepta Optimizacije proizvodnje na postojećim poljima i uspješnim obavljanjem raznih rudarskih radova, što je rezultiralo porastom domaće proizvodnje nafte na razine od prije 10 godina”, rekao je Áldott te dodao kako su odjeli Rafinerije i marketing ostvarili snažnu EBITDA-u s pozitivnim novčanim tokom, što je najbolji rezultat u zadnjih 10 godina.

Nove investicije ispod jedan posto

Iako jedva zamjetno, lani je raslo investiranje u novu dugotrajnu imovinu gdje su se na investicije odlučila 12.193 poduzetnika, koja su lani investirala 23,7 milijardi kuna što je povećanje od 0,6 posto u odnosu na prethodno poslovno razdoblje. Ovako malo povećanje investiranja ne čudi s obzirom na to da većina poduzetnika u Hrvatskoj, njih čak 76 posto, poslovnu i investicijsku klimu u zemlji ocjenjuje nepoticajnom, pokazuje istraživanje Hrvatske gospodarske komore predstavljeno u travnju ove godine. Naime, istraživanje je također pokazalo kako 23 posto poduzetnika smatra kako investicijska klima u Hrvatskoj nije poticajna ni nepoticajna, dok je samo jedan posto smatra poticajnom. “Indeks poslovne klime u Hrvatskoj,

temeljem istraživanja percepcije poduzetnika posljednje tri godine, pogoršan je”, istaknula je voditeljica Odjela za privlačenje investicija u HGK Svjetlana Momčilović, koja je dodala da iako su poduzetnici kazali da je u nekim područjima određeni napredak vidljiv, dinamika kojim se reforme provode nije u skladu s njihovim očekivanjima.

I dalje najviše mikro poduzetnika

Promatrano po veličini poduzetnika, najviše je mikro poduzetnika - njih 107.635 ili 89,6 posto svih poduzetnika, malih je bilo 10.717 što je udio od 8,9 posto, srednjih je bilo 1400 uz udio od 1,2 posto, a velikih tek 329 s udjelom od samo 0,3 posto.

Sve skupine poduzetnika 2017. godinu zaključile su s dobiti, s tim da je neto dobit mikro poduzetnika iznosila 1,1 milijardu kuna, mali poduzetnici ostvarili su 5,2 milijarde kuna neto dobiti, srednji 5,5 milijardi kuna, a veliki poduzetnici, iako ih je najmanje, ostvarili su najviše neto dobiti od 10 milijardi kuna. Jedan od najpoznatijih srednjih poduzetnika u Hrvatskoj je Mate Rimac, osnivač i direktor tvrtki Rimac Automobili i Greyp Bikes, koji je u ožujku ove godine ponio i titulu EY Poduzetnik. Kako je rekao, za njega nema većeg gušta nego ići u tvornice i vidjeti kako rade. “Prije osam godina bio sam u garaži. Danas sam sa 350 ljudi u tvrtki. Dajemo svoj doprinos, ono što možemo, od početka mi je bio cilj pokazati da se može. Rekli su mi na fakultetu da je u Hrvatskoj nemoguće proizvesti auto, no mi smo dokazali da se može”, rekao je Rimac koji je istaknuo kako im je cilj ove godine stvoriti novih 100 radnih mjesta.

Finina analiza pokazuje kako je, promatrano po županijama, neto dobit poduzetnika najviše porasla na razini Dubrovačko-neretvanske županije, i to za čak 104,8 posto, Zadarske županije 29,3 posto, Splitsko-dalmatinske županije 27,1 posto i Bjelovarsko-bilogorske županije za 22,3 posto. 

Tvrtke koje nisu predale financijska izvješća Od 34 društva koncerna Agrokor, samo sedam podnijelo je financijska izvješća 

U navedeni broj i rezultate o poslovanju poduzetnika u Hrvatskoj nisu uključeni podaci za sva društava iz koncerna Agrokor jer je od njih 34, tek sedam društava podnijelo godišnji financijski izvještaj za statističke i druge potrebe za 2017. godinu. Izvještaj su podnijele tvrtke Backstage, e-Kolektor, Krka, Moslavina voće, Multiplus card, Poliklinika Aviva i Tisak usluge, dok velike tvrtke iz sastava poput samog Agrokora te Konzuma, Jamnice, Leda, Belja, PIK-a Vinkovci, PIK-a Vrbovec, Vupika, Roto dinamica, Tiska, Zvijezde nisu predala godišnja financijska izvješća za 2017. godinu, dok su izvješća za 2016. godinu uglavnom predala u listopadu prošle godine.

Ilijana Grgić

Privredni vjesnik d.o.o. Kačićeva 9 Zagreb