e-Privredni

FOTOGALERIJA: ZBF 2018

A+ A A-

Nakon 16 godina višak u državnoj blagajni

Prošla godina bila je više nego dobra kad je riječ o državnoj blagajni, koja je prvi put u zadnjih 16 godina zabilježila višak. Naime, prema podacima koje je objavio Državni zavod za statistiku, suficit opće države u Hrvatskoj u 2017. godini bio je veći od 2,75 milijardi kuna odnosno 0,8 posto bruto domaćeg proizvoda, što je prvi suficit opće države od 2002. godine, od kada se prate ti podaci. Podsjetimo, samo godinu ranije, 2016., zabilježen je deficit od 3,2 milijarde kuna ili 0,9 posto BDP-a. Za usporedbu, samo u 2015. deficit je bio veći od 11,6 milijardi kuna ili 3,4 posto BDP-a, dok je u 2014. godini bio čak 5,1 posto BDP-a, odnosno državna blagajna je tada bila u minusu za više od 17 milijardi kuna.

“Najveći utjecaj na ostvarenje suficita u odnosu na prethodne godine imalo je znatno poboljšanje rezultata izvanproračunskih korisnika i javnih poduzeća, kao i povećanje poreznih prihoda. U prošloj godini prikupljeni su porezi na proizvodnju i uvoz u iznosu od 71,6 milijardi kuna, što je 5,4 posto više nego godinu dana prije. Zabilježen je pad investicija koje su u prošloj godini iznosile 9,8 milijardi kuna, što je 13,1 posto manje nego u 2016. godini”, rekao je ravnatelj Državnog zavoda za statistiku Marko Krištof te dodao kako je na generiranje suficita utjecalo smanjenje kamatnih rashoda koji su u prošloj godini bili 9,76 milijardi kuna, što je 9,7 posto manje nego godinu dana prije. U usporedbi s notifikacijom iz listopada prošle godine, deficit države za razdoblje od 2014. do 2016. minimalno je revidiran te je bio za 476 milijuna kuna veći u 2015. ili za 0,06 posto BDP-a, dok je u 2016. godini bio veći za 120 milijuna kuna ili za 0,01 posto BDP-a, dok u 2014. nije bilo promjene.

“Spomenute revizije proizlaze najvećim dijelom iz uključivanja novih jedinica te ostalih manjih metodoloških izmjena. Osim toga, u obuhvat opće države u travnju 2018., u skladu s Priručnikom o javnom deficitu i dugu, uključena su i dva javna poduzeća koja su pala test tržišnosti u tri uzastopne godine”, pojasnio je Krištof te dodao kao se u 2017. bilježi daljnji rast primarnog suficita opće države, koji iznosi 12,5 milijardi kuna ili 3,7 posto BDP-a.

Javni dug 78 posto BDP-a

Državni zavod za statistiku objavio je i podatke koji se odnose na javni dug, koji je na kraju 2017. iznosio 283,3 milijarde kuna, odnosno 78 posto BDP-a, što je njegova najniža razina od 2012. godine, kada je iznosio 69,4 posto BDP-a. Iako valja reći kako je dug od 283,3 milijarde kuna veći za 1,6 milijardi kuna ili za 0,6 posto u odnosu na kraj 2016., kako je gospodarstvo lani raslo brže nego u 2016., za 2,8 posto pao je i udjel javnog duga u BDP-u, i to za 2,6 postotnih bodova u odnosu na kraj 2016. kada je iznosio 80,6 posto BDP-a. Inače, u 2015. dug je iznosio 284,2 milijarde kuna, odnosno 83,8 posto BDP-a, dok je u 2014. iznosio 278,3 milijarde kuna, odnosno 84 posto BDP-a.

Kad je u pitanju izvješće DZS-a o javnom dugu, potrebno je istaknuti kako je provedeno dodatno usklađivanje EDP stanja duga u skladu s metodologijom ESA 2010 u smislu konsolidacije na razini instrumenta dužničkih vrijednosnih papira, što je rezultiralo smanjenjem razine duga u cijeloj seriji podataka. Konsolidacija je dovela do smanjenja EDP duga na dan 31. prosinca 2017. za 2,01 posto BDP-a, a u četiri notifikacijske godine prosječni utjecaj na smanjenje EDP duga bio je 1,89 posto BDP-a. 

 

 

Infobox (jednostavan okvir): <nn> Premijer Andrej Plenković <na<Jedinstven rezultat u javnim financijama

Premijer Andrej Plenković komentirao je podatke Državnog zavoda za statistiku o deficitu i javnom dugu te je istaknuo kako je službeno potvrđeno ono što su prethodno navaljivali, da su u prošloj godini ostvarili jedinstven rezultat u javnim financijama, te da je Hrvatska prvi put više zaradila nego potrošila.

"Konkretno to znači da je ostvareni suficit u 2017. smanjio zaduženje prosječnog hrvatskog građanina za 780 kuna. Za razliku od toga, u 2015. je povećavao prosječno zaduženje građana za oko 2800 kuna, a u 2016. za 655 kuna", rekao je premijer te dodao ovaj rezultat biti daljnji poticaj za ostvarivanje još boljih rezultata u vođenju odgovorne financijske politike.

Nastavak uspješne fiskalne konsolidacije

Predstavljeno travanjsko izvješće potvrđuje najave Ministarstva financija o vrlo uspješnim kretanjima u području uklanjanja proračunskog manjka, što ima pozitivan odraz i na kretanje javnog duga zemlje, stoji u komentaru Hrvatske gospodrske komore na suficit opće države i javni dug zemlje. U Komori ističu kako je uspostavljen kontinuitet unapređivanja situacije u javnim financijama, pa je nakon lanjskog izlaska zemlje iz procedure uklanjanja prekomjernog proračunskog manjka daljnji napredak rezultirao pomacima u kretanju kreditnog rejtinga zemlje omogućujući niže troškove novog zaduživanja i povoljno restrukturiranje postojećih dugova s učinkom na snižavanje troškova kamata i povoljniju ročnu strukturu.

"Važno je što ostvareni pomaci u području javnih financija podupiru napredak u makroekonomskoj stabilnosti zemlje i omogućuju gospodarski rast na održivijim i zdravijim temeljima nego u pred recesijsko vrijeme", rekao je direktor Sektora za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize HGK Zvonimir Savić. 

Ilijana Grgić

Privredni vjesnik d.o.o. Kačićeva 9 Zagreb