e-Privredni

FOTOGALERIJA: ZBF 2018

A+ A A-

Pristojba poskupjela, nautičari revoltirani

Prije desetak dana u Marini Punat na otoku Krku održana je sjednica Udruženja marina pri Hrvatskoj gospodarskoj komori, na kojoj je poseban naglasak stavljen na Uredbu o visini boravišne pristojbe za 2018. godinu koju je Vlada donijela 4. kolovoza 2017. Tom su uredbom, osim što je nešto povećana boravišna pristojba za stacionarne goste koja se, ovisno o sezoni i razredu turističkog mjesta, kreće u rasponu od 2,5 do osam kuna, iznosi paušala za nautičare čiji su brodovi na vezu u Hrvatskoj ili korisnike tih plovila enormno povećani. To je, ističu u Udruženju marina pri HGK-u, stvorilo negativan publicitet u inozemnim medijima i izazvalo revolt gostiju prema marinama, a započeo je i egzodus plovila u druge nautičke destinacije. Nisu izostale, dodaju u tom udruženju, ni reakcije inozemnih strukovnih udruženja, a pogotovo su snažne reakcije Međunarodnog vijeća udruge pomorske industrije (ICOMIA) i UK Yachting udruženja. Ta dva udruženja upozoravaju na dalekosežne negativne posljedice donesene uredbe, temeljene na sličnim primjerima u okruženju, što rezultira velikim gubitkom stranih plovila na stalnom vezu.

Izgubljena godina

Prijedlog Udruženja hrvatskih marina pri HGK-u bio je da se Uredba o visini boravišne pristojbe za 2018. povuče, pa da iznos pristojbe ostane isti ili da se ona izmijeni s time da to povećanje ne bude tako drastično, a da se za 2019., u dogovoru sa strukom, pripremi novi zakon o boravišnoj pristojbi i turističkim zajednicama. “Nažalost, mogli smo samo konstatirati da naš prijedlog o povlačenju Uredbe ili njenoj izmjeni nije uvažen. Zaključili smo da ćemo Ministarstvu turizma dati više varijanti prijedloga za 2019. godinu, a što se tiče ove godine, i dalje ćemo pokušati Vladi skrenuti pažnju konkretnim argumentima da se hitno povuče ili izmijeni visina boravišne pristojbe. Predstavnici marina dat će brojke o brodovima koji su otišli i šteti koju su pretrpjele marine i nautički sektor”, ističe Sean Lisjak predsjednik Uprave Marine Veruda iz Pule i predsjednik Udruženja marina pri HGK-u. Lisjak smatra kako iza ove odluke leži nepoznavanje pravila i običaja u nautičkom sektoru, odnosno neznanje i pokušaj dobivanja više novca za javni sektor što se, možda, neće dogoditi.

Prema svemu sudeći, naglašava Lisjak, ova godina je izgubljena jer Ministarstvo turizma ne namjerava povući uredbu kojom se povećava boravišna pristojba. “Tek potkraj sezone moći ćemo sa sigurnošću ustvrditi kolika šteta će nastati od povećanja boravišne pristojbe za nautičare. A štete će biti dosta jer smo svjedoci da su revoltirani inozemni vlasnici brodova odlučili svoje brodove premjestiti u Grčku i Crnu Goru, pogotovu iz nekih dalmatinskih marina”, smatra Lisjak napominjući kako je Udruženje marina zatražilo od svojih članica informacije kakve su sve reakcije nautičara nakon uskrsnih praznika.

“Već imamo slučajeve da su gosti revoltirani te da jedna marina na srednjem Jadranu samo od cijene veza ima gubitak od 160.000 eura. Upozoravali smo da se nije trebalo ići s tako drastičnim povećanjem nego s možda 15 do 20 posto, što bi se nekako moglo i opravdati i ne bi izazvalo baš toliki revolt vlasnika brodova. To su posljedice koje trenutačno vidimo, a na kraju sezone dobit ćemo podatke o tome koliko su negativni učinci ove uredbe”, kaže predsjednik Udruženja marina pri HGK-u.

Tko će marinama nadoknaditi gubitak?

Lisjak naglašava kako je, primjerice, u slučaju broda dužine 20 metara boravišna pristojba povećana sa 1700 na 14.600 kuna godišnje. “To je povećanje od 860 posto. Za brodove niže kategorije to povećanje nije toliko drastično, ali je isto značajno. Smatramo da je u tom dijelu napravljena pogreška. Usporedbe radi, stacionarnim gostima je visina boravišne pristojbe povećana sa sedam na osam kuna. Naš prijedlog je da se izjednače gosti marina sa stacionarnim gostima. Neka gost na plovilu plaća osam kuna dnevno boravišnu pristojbu. Ovako kako je sada, riječ je o diskriminaciji nautičara”, mišljenja je Lisjak.

Inače Lisjak je kao predstavnik Udruženja marina pri HGK-u član Radne skupine za izradu novog zakona o boravišnoj pristojbi i turističkim zajednicama. “Kao član Radne skupine predložio sam izradu aplikacije kako bi gost sam mogao vidjeti iznos i plaćati boravišnu pristojbu i za sebe i za članove posade, a ako to ne napravi, neka ga se kazni. U konačnici može se dogoditi da turistička zajednica uprihodi manje nego što je očekivala. A tko će jednoj marini nadoknaditi gubitak od 160.000 eura prihoda zbog te odluke? Nautičari će plaćati boravišnu pristojbu za 30 dana, a ne na godišnjoj razini. Ovakvu uredbu su napravile neznalice koje malo ili nimalo znaju o nautičkom turizmu. Svi mi djelatnici koji radimo u nautičkom turizmu trudimo se da gost ostane što duže, a ovim ih netko svojim neznanjem tjera da borave manje ili da idu negdje drugdje. Nautičar je odličan potrošač i ne plaća samo vez u marini nego puno toga”, ističe Lisjak dodajući kako je i način raspodjele boravišne pristojbe takav da je nautički turizam dosta zakinut u promotivnim aktivnostima. “Samo je jedan ministar davao do znanja da će pokušati priznati doprinos nautičkog turizma hrvatskom turizmu”, podsjeća Lisjak koji očito pri tome misli na bivšeg ministra turizma Antona Klimana koji je pokušavao nešto napraviti za ovaj oblik turizma.

Argumenti Ministarstva turizma

U Ministarstvu turizma kažu da se Zakonom o boravišnoj pristojbi definira način i model plaćanja boravišne pristojbe, dok se Uredbom o visini boravišne pristojbe utvrđuje samo njen iznos. Dodaju kako se visina boravišne pristojbe nije mijenjala od 1999., a visina paušalnog iznosa za nautičare od 2010. godine kada je na ovaj način prvi put i uvedena. “Boravišna pristojba na moru plaća se na dva načina. Putnici koji koriste uslugu noćenja na plovnom objektu nautičkog turizma (charter cruising) plaćaju boravišnu pristojbu po noćenju po osobi te su tijekom cijele godine svrstani u turistički A razred tj. plaćaju boravišnu pristojbu u iznosu od osam kuna po osobi po noćenju. Na isti način se obračunava i plaća boravišna pristojba na kopnu u hotelima i kampovima. Nautičari-vlasnici ili korisnici plovila smještenih na području Republike Hrvatske plaćaju paušalni iznos boravišne pristojbe koji se definira sukladno duljini plovila i vremenskom razdoblju plovljenja. Važno je naglasiti kako prema odredbama Zakona o boravišnoj pristojbi, nautičari imaju obvezu plaćati boravišnu pristojbu samo u razdoblju kada borave, odnosno noće na plovilu. Upravo zbog toga nautičari-vlasnici ili korisnici plovila koja su smještena na području Republike Hrvatske, imaju mogućnost plaćanja paušala za razdoblja od osam, 15, 30, 90 i 365 dana”, pojašnjavaju u tom ministarstvu. Dodaju kako velika većina nautičara plovi do 30 dana godišnje. “Usporedbe radi, u 2017. godini boravišna pristojba za plovilo duljine devet do 12 metara iznosila je 1100 kuna za razdoblje od 365 dana, dok je u 2018. godini, za period od 30 dana, koliko gosti najčešće borave na moru, boravišna pristojba za istu duljinu broda 1200 kuna. Važno je informirati korisnike kako su obvezni plaćati boravišnu pristojbu samo dok borave na brodu te kako je dezinformacija da se pristojba treba plaćati za cijelu godinu”, naglašavaju u Ministarstvu turizma.

U svim marinama problemi

Prema riječima direktorice Marine Punat Renate Bernarde Marević, gosti ove marine stalno postavljaju pitanja. “Ispada da samo mi krivci što im je poskupjela boravišna pristojba i našu marinu je zbog revolta napustilo nekoliko brodova. Gosti su revoltirani i nema gosta koji ne traži pojašnjenje te odluke. Narušili smo imidž naše zemlje i mislim da i u slučaju da se ta uredba povuče, nećemo popraviti štetu koju smo pretrpjeli kao poželjna nautička destinacija”, smatra direktorica Marine Punat.

Renata Bernarda Marević ističe kako bi se zbog ovako ishitrene odluke Ministarstva turizma moglo dogoditi da Hrvatska turistička zajednica čak ostane i bez prihoda. “Kriva je procjena da su nautičari toliko bogati da ih ne zanima koliko će što platiti. To jednostavno ne odgovara realnosti. Zakon se nije promijenio i on je na snazi od 2010. godine. Samo se promijenila uredba o visini boravišne pristojbe. Zato ni njena ponovna izmjena ne bi trebala biti komplicirana”, kaže ona. “Revolt je ogroman i naši partneri ne kupuju godišnje vinjete nego tjedne ili mjesečne, tako da bi se stvarno moglo dogoditi da manje uprihode na kraju godine iz boravišne pristojbe nego što su do sada. Nautičar, to se mora naglasiti, generira velike prihode popratnim djelatnostima. Na gubitku nisu dakle samo marine, nego svi uključeni u ovu djelatnost. Šteta je nepopravljiva. Ovo je jednostavno nepromišljena odluka”, tvrdi Renata Bernarda Marević.

Renata Bernarda Marević kaže da ih se doduše pitalo za mišljenje, ali kako je to bilo na vrhuncu sezone, nije se moglo adekvatno reagirati. “Dali smo mišljenje, ali ono nije uvaženo. Jednostavno jako se bojim površnosti i nerazumijevanja ovih problema. A da ne govorim o slučajevima gdje mjesta u kojima je marina nemaju prihod od boravišne pristojbe jer tu nema lučke kapetanije. Ovako gubimo puno radnih sati objašnjavajući kupcima što se dogodilo, a ne možete im unatoč svemu dati odgovor”, kaže Renata Bernarda Marević.

Miran Tomasović, direktor Marine Kaštela, kaže da u Marini Kaštela nisu imali slučajeva da su ih vlasnici brodova napustili, ali se susreću sa stalnim negodovanjem vlasnika brodova. “Nije im jasno kako pristojba nije povećana za 10 nego za 800 posto. Ne možete im dati kvalitetan odgovor, a vidite da su revoltirani. Njihovo nezadovoljstvo je obilježilo početak sezone”, naglašava Tomasović. 

Prijedlozi Udruženja marina pri HGK-u

U cilju sprečavanja odljeva nautičara i stvaranja velikih gubitaka u radu marina te zadržavanja pozicije Hrvatske kao poželjne nautičke destinacije Udruženje marina pri HGK-u predložilo je saborskom Odboru za turizam moguća rješenja vezana uz primjenu Uredbe:

1. Stavljanje Uredbe izvan snage i ostavljanje rješenja iz 2017. godine

2. Odgodu primjene Uredbe do 1. siječnja 2019. godine kada bi na snagu trebao stupiti i novi zakon o boravišnoj pristojbi

3. Redefiniranje modela naplate boravišne pristojbe za nautičare, odnosno modela po kojem paušalni iznos boravišne pristojbe plaćaju vlasnici ili korisnici plovila za sebe i sve osobe koje borave na plovilu

Grčka je skuplja od Hrvatske 

Iz Ministarstva turizma pojašnjavaju kako s obzirom na to da se Hrvatsku uspoređuje s Grčkom, koja je od konkurentskih zemalja najsličnija Hrvatskoj po razvedenosti obale i broju plovila, a koja uvodi tzv. cruising tax, važno napomenuti kako je upravo Grčka za godišnji paušal u svim kategorijama plovila skuplja od Hrvatske. Ministarstvo turizma nam je dostavilo usporedbu visine boravišne pristojbe Hrvatske i Grčke za 365 dana:

–       brod 5-9 metara – Hrvatska: 267 eura; Grčka: 270 eura

–       brod 12-15 metara – Hrvatska: 1027 eura; Grčka: 1038 eura

–       brod 15-20 metara - Hrvatska: 1280 eura; Grčka: 1620 eura

–       brod preko 20 metara – Hrvatska: 1933 eura; Grčka: 2160 eura

 

Jozo Vrdoljak

Privredni vjesnik d.o.o. Kačićeva 9 Zagreb