e-Privredni

A+ A A-

Budućnost hrvatske drvne industrije

 

Ove će godine Hrvatske šume posjeći 2,477 milijuna prostornih metara drva, a svi proizvođači iz javnog poziva, koji su objavile Hrvatske šume o prodaji godišnje količine trupaca, dobit će tražene količine sirovine, najavljeno je iz Ministarstva poljoprivrede na konferenciji Budućnost hrvatske drvne industrije. Konferenciju su organizirale Hrvatske šume i Hrvatska gospodarska komora u suradnji s Poslovnim dnevnikom i Večernjim listom.

Cilj novog modela raspodjele drvne sirovine je zaustaviti depopulaciju ruralnih prostora i tržištu ponuditi finalne proizvode od naše domaće sirovine, a ne samu sirovinu jer se traži da se sva raspoloživa sirovina preradi u lokalnim tvrtkama registriranim u Hrvatskoj, istaknuo je ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić. “Potpisuju se ugovori za dodjelu drvne mase, a sve količine i potpisnike javno ćemo objaviti. Moramo zajedno težiti stvaranju proizvoda s dodanom vrijednošću u svim segmentima proizvodnje, pa tako i u proizvodima od drva”, kaže Tolušić. Hrvatske šume i Udruženje drvno-prerađivačke industrije HGK potpisali su Pismo razumijevanja za ugovaranje okvirnih i godišnjih ugovora za kupoprodaju trupaca krajem prošle godine i tada je najavljeno kako će finalni proizvođači namještaja dobiti 25 posto rabata na sve vrste drvne sirovine.

Nikad jeftinija sirovina

“Proizvođači namještaja nikada nisu nabavljali jeftiniju sirovinu nego što će je nabavljati ove godine. Rezultati toga trebali bi se vidjeti za godinu-dvije u povećanoj prodaji domaćeg namještaja, ali i većem izvozu”, kaže Tolušić.

No ipak dobar dio te finalne proizvodnje su jednostavniji procesi, poput izrade dasaka, a manji dio sirovine završava u namještaju. Iako u Ministarstvu kažu kako su zadnjih godina stisnuli švercere trupaca, potrebno je dalje jačati proizvodnju, pa će ove godine u nacionalne poticaje za drvnu industriju uložiti 40 milijuna kuna što je gotovo šest puta više nego prije dvije godine. “Dok sam ja ministar, svi domaći proizvođači namještaja imat će sirovine koliko im treba, a ulagat ćemo i u mlade dizajnere”, bio je kategoričan Tolušić.

U Hrvatsku se godišnje uveze namještaja za 296 milijuna eura, upozorava Renato Radić iz Prima Grupe. “Europljani godišnje na namještaj potroše 100 milijardi eura, što je prilika i za naše proizvođače, no bilo bi nam lakše da imamo vlastitu hrvatsku robnu marku namještaja”, smatra Radić.

U Hrvatskoj nema dovoljno kvalitetnih dizajnera namještaja, stav je vlasnika Prostorije Tomislava Knezovića. Prema njegovu mišljenju, hrvatski proizvodi i hrvatski dizajn u svijetu su vrlo slabo poznati i zato nije loša ideja uvoziti strane dizajnere kao što to čine i Talijani. “Šume, kroz njegu i obnovu 326 milijuna kubika, moraju biti sačuvane i njima se mora gospodariti na pravi način”, ističe predsjednik Uprave Hrvatskih šuma Krunoslav Jakupčić. “Hrvatske šume su monopolist, ali nemamo pravo na monopolističko ponašanje u onom najgorem smislu”, smatra Jakupčić.

Izrađen je novi model opskrbe drvnom sirovinom iz državnih šuma, kazala je Renata Ojurović iz Ministarstva poljoprivrede, predstavljajući Strategiju razvoja prerade drva i proizvodnje namještaja Republike Hrvatske 2017.-2020. “Strategija se odnosi i na preporuke i vodiče za održivu i zelenu javnu nabavu proizvoda od drva. Dio će se odnositi i na lakše propise vezane uz privlačenje EU i nacionalnog novca za takvu industriju”, dodala je ona.

Financiranje - najveća boljka

Voditelj Direkcije za velika poduzeća i grupe HBOR-a Nikola Ključariček govoreći o financijskim mogućnostima koja su na raspolaganju ovom sektoru ističe kako novca na tržištu ima dovoljno, no nema kvalitetnih projekata. “Poduzetnicima su na raspolaganju krediti za investiranje bez obzira na finalni proizvod, primarno proizvođačima. Sada i komercijalne banke dobrim klijentima mogu ponuditi jako dobre uvjete, ali na umu treba imati i trendove koji se najavljuju u budućnosti”, smatra Ključariček.

Financiranje je najveća boljka svake industrije, dodala je Nikolina Babić iz HGK, napominjući kako se kvalitetnim poslovnim planovima, subvencijama, povoljnim kamatama i drugim alatima mogu ostvariti preduvjeti za poticanje proizvodnje i razvoj.

Bez obzira na Pismo razumijevanja, Spačvu i druge velike tvrtke ograničava se u nabavci sirovine samo zato što su velike, smatra predsjednik Uprave Spačve Josip Faletar. “Recimo, izrada hrastovih masivnih vrata koja ne pripadaju razredu namještaja, iako teža za izradu od stolaca koji spadaju u viši razred i koje izvozimo, ovim se dokumentom ne potiče. Problem u drvnoj industriji je to što postajemo veliki samo zbog broja radnika, a onda ne možemo aplicirati na projekte”, zaključuje Faletar. 

Krešimir Sočković

Privredni vjesnik d.o.o. Kačićeva 9 Zagreb