e-Privredni

FOTOGALERIJA: ZBF 2018

A+ A A-

Na sivom tržištu proda se oko 80 posto meda

Sivo tržište meda i činjenica da je tek desetak posto od oko 15.000 domaćih proizvođača meda upisano u registar proizvođača, predstavlja veliki problem, kažu u Grupaciji pčelarstva Hrvatske gospodarske komore.

Najvažniji problemi s kojima se suočavaju pčelari su snažno sivo tržište, manjkav registar proizvođača, neusklađenost laboratorija, deklariranje proizvoda i donošenje vodiča kojim bi se definirale dobre proizvodne prakse, ističe predsjednik Grupacije pčelarstva HGK Ivan Bračić. “Ukupni pčelarski kolač vrijedi 500 milijuna kuna, a 100 milijuna je legalna realizacija, dakle 400 milijuna kuna ide mimo porezne kontrole i kontrole kvalitete. To pokazuje da se 80 posto trgovine medom u Hrvatskoj odvija na sivom tržištu, odnosno ne znamo kamo odlazi 8400 tona domaćeg meda”, naglašava Bračić.

U suradnji s Ministarstvom donesen je novi pravilnik o deklariranju meda koji je protiv pravila EU-a jer su domaći proizvođači i prerađivači tražili da se preciznije označava iz koje države med dolazi, a ne samo je li njegovo podrijetlo Europska unija ili zemlje izvan nje. “Pčelari također imaju dokument o dobroj proizvođačkoj praksi i mi inzistiramo na tome da on dobije status vodiča s obvezujućim odredbama. To u praksi znači da pčelar od kojeg tvrtka otkupljuje med mora znati i jamačiti o načinu na koji je prehranjivao pčele i koje im je pripravke za bolesti davao”, kazao je Bračić, ističući kako samo Hrvatska i Mađarska imaju punu stopu PDV-a u pčelarstvu, što stimulira crno tržište.

S obzirom na to da veliki trgovci mogu otkupljivati med samo od registriranih proizvođača, a velika većina njih nije registrirana, otkupljivači se moraju okrenuti uvozu. Osim meda, gdje još uvijek postoji problem s deklariranjem, uvozi se i za 12 milijuna kuna proizvoda od pčela koji se mogu naći i kod domaćih proizvođača.

Osigurati poštenu tržišnu utakmicu

U nas postoji i problem laboratorija u kojima se analizira kvaliteta proizvoda. Kako kažu pčelari, ti laboratoriji nisu dostatno opremljeni, metode evaluacije nisu certificirane i parametri analize nisu usporedivi među laboratorijima. Za potrebe analize kvalitete proizvoda nekoliko tvrtki tražilo je da hrvatski laboratoriji nabave izotopni uređaj i da metoda prođe validaciju, međutim, kako kažu proizvođači meda, nadležne institucije nisu pokazale razumijevanje za tu 250.000 kuna tešku investiciju.

“Svaka vlada kroz svoje institucije mora osigurati opstanak pčela i pčelara jer nema uravnoteženog eko sustava bez pčela i nema kvalitetne proizvodnje u poljoprivredi budući da su one najzahvalniji oprašivači. Naravno, u svemu tome se javljaju razni interesi i država kroz regulaciju tržišta, odnosno poštenu tržišnu utakmicu mora osigurati rješenje”, poručio je Bračić.

U Hrvatskoj se od godine do godine proizvodi od osam do 10.000 tona meda od čega se prošle godine izvezlo samo 380 tona, a uvezlo 1300 tona ili gotovo četiri puta više. Prema podacima za 2017. godinu najviše uvozimo iz Španjolske, Kine i Poljske, dok najviše izvozimo u BiH, Italiju i Njemačku. 

Krešimir Sočković

Privredni vjesnik d.o.o. Kačićeva 9 Zagreb