e-Privredni

A+ A A-

Kruzeri - u prošloj godini pad, u ovoj rast

U razdoblju od siječnja do prosinca protekle godine ukupno je u hrvatskim lukama ostvareno 691 kružno putovanje stranih brodova. U tom razdoblju u hrvatske morske luke uplovila su 82 strana broda na kojima je bilo 947.000 putnika koji su u Hrvatskoj boravili 1506 dana. Tijekom protekle godine bilo je manje putovanja, putnika i dana boravka stranih brodova za kružna putovanja u Hrvatskoj, pa je tako broj putovanja manji za 16,2 posto, broj putnika za 13,3 posto u odnosu na isto razdoblje 2016, dok je ukupan broj dana boravka brodova manji za 16,9 posto.

Najveći broj putovanja ostvarili su brodovi pod zastavom Malte, 165 putovanja, i Bahama sa 163 putovanja, dok je najveći broj putnika pristigao brodovima pod zastavom Italije koji su prevezli 256.000 putnika, Bahama s prevezena 193.000 putnika i Paname sa 191.000 putnika.

Državna tajnica u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture Maja Markovčić Kostelac potvrdila je da je broj kružnih putovanja u hrvatskim lukama u 2017. godini nešto pao. “Pad je jednim dijelom posljedica promjene politike Venecije prema kruzerima, ali i uopće broja kružnih putovanja po Mediteranu s obzirom na političke i sigurnosne okolnosti u dijelu Mediterana. Taj trend nije nešto što bi nas trebalo zabrinjavati jer imamo jako dobre najave za ovu i sljedeću godinu. Osobito su dobre najave u splitskoj, šibenskoj i zadarskoj luci. Nama je i interes disperzirati luke dolazaka te dane dolazaka. Veliki pritisak samo na jednu luku, u našem slučaju Dubrovnik, nije dobar za tu destinaciju, a ni za razvoj cruising turizma kod nas. S obzirom na to da su najave odlične, za sada nemamo razloga za zabrinutost”, ističe Maja Markovčić Kostelac.

Očekuje se veći broj ticanja

Prema mišljenju stručnjaka za kružna putovanja i cruising turizam Mare Saulovića iz dubrovačke agencije Gulliver Travel koja je dio Intercruisesa, hrvatska obala je dobrim dijelom ovisna o situaciji u Veneciji gdje se ograničava veličina brodova kojima je dozvoljen ulazak u venecijansku lagunu. “Samim time određene kompanije, a pogotovo američke koje imaju velike kruzere, na neki način su reducirale ticanja u Veneciji. Za Hrvatsku je dobro to što je već četvrtu godinu Dubrovnik polazišna luka za kompaniju Marella Cruises koja je sljednica nekadašnjeg Thomson Cruisesa. Ta kompanija ima homme port u Gružu, a njeni putnici su 99 posto iz Velike Britanije. Marella Cruises je kao stratešku destinaciju odabrao našu stranu Jadrana. Već dvije godine zaredom dolaze s dva kruzera, dok će u 2019. godini to biti tri broda te će se broj ticanja povećati na 100 dolazaka. Osim Dubrovnika, ticanja brodova ove kompanije su u lukama Korčula, Hvar, Split, Šibenik, Zadar, Rijeka, Pula i Rovinj. Pokrivaju praktički čitavu našu obalu. Zanimljive su još europske kompanije poput TUI Cruisesa i Aida Cruisesa koja pokriva njemačko tržište, a kojima su luke ticanja Dubrovnik, Split, Zadar...”, pojašnjava Maro Saulović.

Saulović napominje kako se prošlogodišnji pad broja dolazaka najviše odnosi na kompanije s američkog tržišta. “U ovoj godini očekujem da će broj ticanja biti veći nego u 2017. Razlog tome su nova ticanja kompanije TUI Cruises koja prvi put dolazi u Split i Zadar. Isto tako, Costa Crociere koja je lani izbacila Split kao jednu od luka ticanja, ove se godine ponovno vraća u Split, tako da se prošlogodišnji pad neće ponoviti. U 2018. godini bit ćemo u plusu u odnosu na 2017. godinu”, dodaje on. Pad dolazaka kruzera nije novost i nije prvi put. Dogodio se bio i prije četiri godine kada je Venecija također odlučila ograničiti broj dolazaka većih brodova u svoju luku. Radilo se o brodovima kompanije Carnival Cruise čiji jedan brod prima 4500 putnika. Imali su redovite ture, ali nakon te odluke više nisu uplovljavali u Mediteran.

Pad dolazaka i 2014.

Maro Saulović smatra i da trend polarnih krstarenja neće ugroziti poziciju Mediterana. “Mediteran je Mediteran i uvijek će biti najatraktivniji. Može se pojaviti neki prolazni trend, ali će brzo doći do zasićenja. Ništa ozbiljnije neće ugroziti Jadran i Mediteran. Čisto sumnjam da bi se nešto ozbiljnije moglo dogoditi u tom smislu. Ono od čega je u određenom trenutku Hrvatska, a pogotovo Crna Gora, profitirala je, nažalost, nestabilna situacija u Turskoj. Veliki broj kompanija je otkazao ticanja u Turskoj, a njih oko 80 posto se preselilo u Grčku. Dobar dio se preselio u Kotor, a nešto malo i u Dubrovnik i Split”, kaže Saulović.

 

 

Podsjetimo, kod nas je pad broja dolazaka bio zabilježen i 2014. godine. Te je godine u odnosu na isto razdoblje 2013. broj putovanja bio manji 11,2 posto, dok je broj putnika bio manji za 15,4 posto. Takvi slučajevi nisu zabrinjavajući jer se događaju neovisno o nama. Ono što je sigurno, a to je nedavno potvrdio i Siniša Horak iz Instituta za turizam a sada i Maro Saulović, Mediteran i Jadran će uvijek biti atraktivna destinacija za goste na kruzerima. “Što se tiče kruzing turizma, trendovi su uzlazni tako da trenutačni pad dolaska kruzera ne znači ništa. Ako se određene godine dogodi pad, ne treba brinuti, on će se nadoknaditi u narednim godinama”, istaknuo je na jednom okruglom stolu o kruzerima održanom u Splitu prošle godine Siniša Horak. Doduše, Siniša Horak je tada naglasio da je nužno napraviti novije istraživanje o kruzing turizmu te o njegovim učincima. 

Najviše kruzera u Dubrovačko-neretvanskoj županiji 

Od ukupno 691 kružnog putovanja, najviše putovanja ostvareno je u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, 63,5 posto, i Splitsko-dalmatinskoj županiji, 18,8 posto, što je ukupno 82,3 posto. Ostalih 17,7 posto putovanja ostvareno je u sljedećim županijama: Zadarskoj, gdje je ostvareno 5,9 posto, Istarskoj 5,4 posto, Šibensko-kninskoj 3,8 posto, Primorsko-goranskoj 2,5 posto i Ličko-senjskoj 0,1 posto. Najposjećenija luka je Dubrovnik, slijede luke Split i Korčula. Najviše posjeta stranih brodova za kružna putovanja imala je luka Dubrovnik, njih 536, a slijede luke Split sa 233 posjeta i Korčula sa 136 posjeta.

Jozo Vrdoljak

Privredni vjesnik d.o.o. Kačićeva 9 Zagreb