e-Privredni

A+ A A-

Glavne tražbine, za sada, 31,04 milijarde kuna

Na gotovo 640 stranica Trgovački sud u Zagrebu u rješenju o utvrđenim i osporenim tražbinama u predmetu Agrokor navodi kako je za sada izvanredni povjerenik Ante Ramljak priznao tražbine vjerovnika u iznosu od 41,45 milijardi kuna, a osporio u iznosu od 16,43 milijarde kuna. Jamstva i sudužništva koja se smatraju da ih je Ramljak priznao iznose 118,53 milijarde kuna, a koja se smatraju osporenim gotovo 67,88 milijardi kuna. Zahtjevi za osiguranjem su 327,67 milijardi kuna. Vjerovnici su međusobno osporili tražbine u iznosu od 10,4 milijarde kuna. Osporena jamstva i sudužništva od drugih vjerovnika iznose 101 milijardu kuna.

U obrazoženju Suda navodi se kako je za sada ukupno utvrđenih glavnih tražbina, odnosno prije okončanja parničnih postupaka, 31,04 milijarde kuna. Među osporavateljima tražbina i jamstava drugih vjerovnika su Adris Grupa, Alca Zagreb, D.M.H., Ricardo, RCB Bank Limited, Sberbank, VTB Bank AG, VTB Bank AG, VTB Bank SA, VTB Capital PLC, Feniks Radnička, Bebra, Agram Invest, Agrolaguna i Euroherc osiguranje. Iz rješenja je također vidljivo da su Adris Grupa, Sberbank of Russia i VTB Grupa povukli svoja međusobna osporavanja.

Sud također smatra kako se dostava rješenja smatra obavljenom istekom osmog dana od objave rješenja na mrežnim stranicama e-oglasna ploča Suda pa od tog dana, odnosno od pravomoćnosti rješenja teku rokovi za pokretanje i nastavak parnica. Inače, protiv ovog rješenja pravo na žalbu ima svaki vjerovnik u dijelu koji se odnosi na njegove prijavljene tražbine, odnosno tražbine koju je osporio izvanredni povjerenik, a o žalbi odlučuje Visoki trgovački sud Republike Hrvatske. Na više od 400 stranica rješenja navode se tablice s pregledom utvrđenih tražbina vjerovnika drugog višeg isplatnog reda. Podsjetimo, riječ je o tražbinama koje je izvanredni povjerenik priznao, a nitko od drugih vjerovnika ih nije osporio.

Sasvim nova pravna materija

Trgovački sud u Zagrebu u obrazloženju rješenja, uz ostalo, ističe kako je u slučaju Agrokora i izvanredne uprave riječ o specifičnoj pravnoj situaciji kakva do sada nije bila zabilježena u praksi stečajnih postupaka. Radi se, naime, o specifičnom postupku izvanredne uprave koji uključuje 77 društava i njihovu imovinu koja čini zajedničku, stečajnu masu kojom će se vjerovnici namirivati u konačnici nagodbom prema Zakonu o izvanrednoj upravi, a ne diobama nakon unovčenja imovine, kao što to propisuje Stečajni zakon.

U obrazloženju se ističe kako u ovoj sasvim novoj pravnoj materiji istodobno treba zaštititi prava i interese svakog pojedinog vjerovnika dužnika te svakog povezanog i ovisnog društva, ali i postići pravnu sigurnost kako ne bi došlo do toga da su pojedini vjerovnici privilegiraniji u odnosu na druge te kako bi se izbjeglo privilegiranje u glasovanju i privilegiranje u namirenju onih vjerovnika koji su svoju novčanu tražbinu osigurali solidarnim jamstvima i sudužništvima, u uvjetima provođenja jednog jedinog jedinstvenog postupka izvanredne uprave kojem je krajnji cilj namirenje svih vjerovnika nagodbom sukladno odredbama o stečajnom planu iz stečajnog postupka. Riječ je o postupku izvanredne uprave nad 77 društava, gdje ima više dužnika za istu tražbinu - glavni dužnik te, istodobno, nekoliko solidarnih jamaca ili sudužnika. “Ovdje se radi o isprepletenim pravnim odnosima subjekata nad kojima je otvoren postupak izvanredne uprave i njihovih vjerovnika na način da su vjerovnici prijavljivali tražbine prema jednom od dužnika kao glavnom dužniku te istovremeno i prema nekoliko njegovih jamaca i sudužnika, a koji jamci ili sudužnici su istovremeno glavni dužnici drugim vjerovnicima, a solidarni jamci ili sudužnici za iste su prethodno navedeni glavni dužnici prethodnom vjerovniku”, stoji u obrazloženju Trgovačkog suda u Zagrebu, uz napomenu kako i u takvoj situaciji nije isključeno osnovno pravilo Zakona o obveznim odnosima i Stečajnog zakona o zabrani višestrukog namirenja jedne te iste tražbine vjerovnika.

Zasad bez odluke o pravu glasa

Sud smatra da je izvanredni povjerenik pravilno naveo jamce i sudužnike uporedo uz glavnog dužnika. Smatra, naime, da se tražbine s osnova jamstava i sudužništva, kada je utvrđena tražbina prema glavnom dužniku, također smatraju utvrđenim, ali bez prava glasa i bez prava namirenja preko iznosa tražbine prema glavnom dužniku, a u situaciji kada je tražbina prema glavnom dužniku osporena, smatra se da je osporena i s osnova jamstava i sudužništava.

Sud također naglašava kako ovim rješenjem nije odlučivao o konkretnom pravu glasa koje će vjerovnicima pripasti kod glasovanja o prihvaćanju nagodbe, što će učiniti zajedno s popisom vjerovnika na ročištu, niti je odlučio o konkretnom namirenju vjerovnika, što će ovisiti o izglasanoj nagodbi koju će pripremiti izvanredni povjerenik zajedno s vjerovničkim vijećem. Rješenjem je Sud ponajprije odlučio o utvrđenim tražbinama vjerovnika, koje nije osporio ni izvanredni povjerenik niti drugi vjerovnici, odnosno za koje je izjavljeno osporavanje otklonjeno, te o upućivanju vjerovnika na parnice radi utvrđenja tražbine ili utvrđenja osnovanosti osporavanja. 

ilijana Grgić

Privredni vjesnik d.o.o. Kačićeva 9 Zagreb