e-Privredni

A+ A A-

Nema više povratka na staro

Sredinom siječnja stupila je na snagu prerađena Direktiva o platnim uslugama, jedna od glavnih regulacijskih inicijativa Europske unije koja ima za cilj potaknuti inovativnost i konkurentnost otvaranjem bankarskog sektora sektoru financijske tehnologije i ostalim trećim osobama u većini europskih zemalja. Njome se želi unaprijedi i proširi spektar financijskih usluga koje će korisnicima biti dostupne putem interneta.

“Ova je direktiva još jedan korak prema uspostavi jedinstvenog digitalnog tržišta u EU. Njome se promiče razvoj inovativnih internetskih i mobilnih platnih usluga, što će pogodovati gospodarstvu i rastu. S početkom primjene direktive PSD2 zabranit ćemo naknade za plaćanje potrošačkim debitnim i kreditnim karticama. Time bi potrošači u EU i godišnje mogli uštedjeti više od 550 milijuna eura, a uz to će prilikom plaćanja biti i bolje zaštićeni”, istaknuo je potpredsjednik Europske komisije zadužen za financijsku stabilnost, financijske usluge i uniju tržišta kapitala Valdis Dombrovskis.

Istraživanje koje je potkraj prošle godine za Mastercard proveo GfK među korisnicima kartica u dobi od 18 do 55 godina u Hrvatskoj pokazalo je kako su kartice omiljeno sredstvo plaćanja, pa tako 50 posto ispitanika ima tri ili više kartica, dok ih 95 posto koristi na prodajnim mjestima. Istraživanje je pokazalo kako je kupnja online i dalje navika većine korisnika kartica: 84 posto ispitanih barem povremeno kupuje karticama na internetu. Istodobno raste popularnost mobilnog plaćanja jer kupnju putem mobilnog telefona uz plaćanje karticom koristi 21 posto ispitanih.

Promjene bez “velikog praska”

Drugu direktivu o platnim uslugama nerijetko su analitičari i mediji nazivali korjenitom ili disruptivnom, predviđajući dalekosežne promjene i put bez povratka na tržištu financijskih usluga kakvo poznajemo. Kako bi odgovorili na neke od nedoumica, Deloitte je proveo ispitivanja banaka ali i klijenata. Ispitivanje je obuhvatilo 90 banaka u EU koje su trebale odgovoriti kako se pripremaju za vrijeme tzv. otvorenog bankarstva, s fokusom na srednjoistočni dio Europe.

“Ne očekuje se da će Druga direktiva o platnim uslugama djelovati na sektor financijskih usluga kao neki ‘veliki prasak’. Njene posljedice osjećat će se postupno, ali povratak na staro više neće biti moguć. Izazivači, koji se raduju novoj regulativi, morat će ulagati u povjerenje i podizanje svijesti klijenata kako bi mogli iskoristiti prilike koje će se javiti na tržištu”, rekao je menadžer u Deloitteovom Odjelu za poslovno savjetovanje Tomislav Klarić.

Najveći utjecaj nove regulative očekuje se u dijelu bankovnih usluga namijenjenih poslovanju s fizičkim osobama, platnim transakcijama i potrošačkom kreditiranju, pri čemu mnoge banke razmišljaju o savezništvu sa subjektima iz sektora financijskih tehnologija. Mnoge banke iz Srednje i Istočne Europe, kao i njihove zapadnoeuropske kolege, očekuju da će ova direktiva najviše utjecati na poslovanje s građanima te malim i srednjim poduzetnicima, te su, sukladno tome, platni promet i potrošačke kredite ocijenile glavnim prilikama, ne zanemarujući pritom prijetnje koje Direktiva postavlja pred njihove modele poslovanja. Velike zapadnoeuropske banke pokazuju, u usporedbi sa svojim srednjoeuropskim pandanima, veći stupanj napretka svojih programa koji se odnose na uvođenje nove regulative. Dosad je znatno veći dio resursa uložen u harmonizaciju s regulativom nego u tržišne strategije.

Postoje bitne razlike među bankama Srednjoistočne Europe, što je donekle posljedica i različitog tempa preuzimanja regulative u nacionalno zakonodavstvo, pa je tako uvođenje Direktive u nekoliko zemalja odgođeno do sredine ili kraja 2018. godine, što znači napornu godinu za banke iz regije.

Klijenti moraju prigrliti nove usluge

“Direktiva bankama jasno poručuje da moraju postati proaktivnije u svojim nastojanjima realizacije transformacije. Bankovne usluge su, zbog svoje zatvorenosti i visoke reguliranosti, ostale po strani inovativnih digitalnih rješenja koja isporučuju brzorastući sektori elektroničkog poslovanja i financijskih tehnologija, što je i dovelo do rastućeg jaza u iskustvima klijenata. Mnogi glavni bankovni procesi još nisu digitalizirani ili nisu dostupni klijentima putem interneta”, ističe Mitja Kumar, partner u Deloitteovom Odjelu za poslovno savjetovanje zadužen za Adriatic regiju. Za širu uspješnost nove regulative bit će presudno da klijenti prigrle nove usluge koje omogućuje ova direktiva, ali i njihova spremnost da daju suglasnost o davanju svojih podataka o računima drugim partnerima. Unatoč tome što je 26 posto klijenata banaka u Srednjoj i Istočnoj Europi navelo kako nemaju problema s time da se informacije o njihovim računima dijele s drugim bankama u zamjenu za nove usluge putem interneta, prosječno znanje o otvorenom bankarstvu u svim zemljama regije i dalje je nisko.

Ova direktiva nedvojbeno ima disrupcijski potencijal, ali će njeno uvođenje na tržište ipak potrajati: većina banaka u istočnom, središnjem i zapadnom dijelu Europe očekuje da će se njen utjecaj osjetiti tek u razdoblju od jedne do tri godine od stupanja Direktive na snagu. Neke zapadnoeuropske banke su optimističnije zbog višeg stupnja zrelosti sektora financijske tehnologije i računaju da će prve posljedice biti vidljive već u prvoj godini primjene nove regulative. Jedan od glavnih razloga za dulje razdoblje manifestacije promjena su još uvijek nepostojeći dijelovi regulacijskog okvira, jasne upute za prijelazno razdoblje i unificirane norme za API, u praksi neprovjereni odnosi između banaka i trećih partnera te potrebna edukacija klijenata. 

Ilijana Grgić

Privredni vjesnik d.o.o. Kačićeva 9 Zagreb