e-Privredni

FOTOGALERIJA: ZBF 2018

A+ A A-

Blagi rast robnog suficita EU

Pozitivni trendovi u robnoj razmjeni Europske unije bilježili su se i tijekom prvih 11 prošlogodišnjih mjeseci. Točnije, vrijednosti robnog izvoza i uvoza povećane su u odnosu na isto razdoblje prethodne godine za 8,7 posto, pa je zbog nešto veće vrijednosti izvoza suficit robne razmjene na godišnjoj razini povećan s 11,3 milijarde eura na 12,1 milijardu eura, odnosno za 7,5 posto. Takvo kretanje vrijednosti robne razmjene u znatnoj je mjeri određeno kretanjem globalnih cijena energenata i dijela drugih sirovina. 

Prema podacima za eurozonu, uvozne cijene u djelatnosti rudarstva i vađenja povećane su na godišnjoj razini za 20,3 posto, u prerađivačkoj industriji za 2,5 posto, a u opskrbi električnom energijom, plinom, parom i vodom za 7,9 posto. Pritom se posebno isticalo povećanje uvoznih cijena sirove nafte i naftnih derivata koji imaju znatan udio u strukturi ukupnog uvoza. 

Ove cijene ipak nisu utjecala samo na vrijednosti uvoza jer EU određenu količinu energenata, posebno naftnih derivata, i izvozi tako da su i kod izvoza i kod uvoza energije odnosno energenata ostvarene visoke stope rasta. Na rast robne razmjene nisu utjecale samo cijene već, prije svega, povoljna globalna kretanja, odnosno globalni rast potražnje. Stoga je rast vrijednosti izvoza i uvoza zabilježen kod svih glavnih grupa proizvoda te kod svih 10 najznačajnijih vanjskotrgovinskih partnera (osim kod uvoza iz Švicarske). 

Pritom je najveći utjecaj na rast ukupne vrijednosti izvoza imao izvoz strojeva, uređaja i vozila koji imaju i najveći udio u strukturi izvoza EU, dok je na rast vrijednosti uvoza najviše utjecao upravo uvoz energenata. 

Eurostat objavljuje i podatke o kretanju izvoza i uvoza po članicama. Prema tim podacima, Hrvatska je u prvih 11 mjeseci bila među članicama koje su najviše povećale vrijednost svog robnog izvoza. Točnije, veći ili isti rast zabilježile su samo Slovenija, Litva i Finska. Međutim, Hrvatska je dijelila i visoko 11. mjesto po povećanju vrijednosti uvoza, tako da je prema podacima Eurostata tek blago popravila svoj vanjskotrgovinski deficit u odnosu na isto razdoblje 2016. godine. Međutim, izvjesno je da će podaci DZS-a i za 11 mjeseci upućivati na blago negativan trend u kretanju robnog deficita upravo zbog prisutnosti znatnog rasta vrijednosti uvoza.

Privredni vjesnik d.o.o. Kačićeva 9 Zagreb