e-Privredni

A+ A A-

Više obveza i kontrole, a manje prava

Nakon burne rasprave u javnosti u vezi s prijedlogom Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti, svi koji se bave obiteljskim turizmom a članovi su Zajednice obiteljskog turizma pri Hrvatskoj gospodarskoj komori, očitovali su se o tom Zakonu koji će uskoro stupiti na snagu. 

Prije svega, oni kažu kako im je sporan članak 5. u kojem se navodi Ograničenje u pružanju usluga prehrane. Naime, pružatelji usluga u domaćinstvu samo svojim gostima mogu pružiti usluge doručka, ručka i večere te pružanjem tih usluga ne predstavljaju konkurenciju restoranima i malim obiteljskim hotelima već povećavaju kvalitetu usluge i zadovoljstvo svojih gostiju. Riječ je o jednostavnim objektima, ograničenog komfora i usluga, koji ne pružaju a la carte usluge, već osnovnu uslugu doručka i večere na osnovi dnevnog jelovnika.

Gosti žele iz prve ruke osjetiti kulturu i običaje lokaliteta, uz izravan kontakt s domaćinima te uživati u autohtonim gastronomskim delicijama krajeva koje posjećuju. Pritom u Zajednici obiteljskog turizma naglašavaju kako će turisti vjerojatno izabrati susjednu državu nego obližnji hotel ukoliko ne nađu odgovarajuću ponudu obiteljskog smještaja s uslugom obroka. Trend rasta interesa za obiteljski smještaj velikim dijelom se temelji upravo na ponudi domaće kuhinje u kojoj se koriste lokalne namirnice te zahvaljujući tome Hrvatska uspijeva održavati imidž destinacije autentičnih okusa i mirisa. 

Izmjene Zakona negativno će djelovati na zadovoljstvo gostiju

"Nametanje dodatnih uvjeta domaćinima kao fizičkim osobama, uz obrazloženje kako tvrtke moraju ispuniti mnogo strože uvjete za pružanje usluge polu i punog pansiona, neće rasteretiti tvrtke jer se to može učiniti jedino deregulacijom uvjeta za male obiteljske hotele i restorane. Također je neistinita tvrdnja da pansioni u domaćinstvu ne plaćaju PDV jer prelaskom limita od 300.000 kuna prihoda objekti automatski ulaze u sustav PDV-a te imaju obvezu voditi poslovne knjige i imati fiskalnu blagajnu", navodi se u izjavi Zajednice obiteljskog turizma.

Oni nadalje kažu kako će prijedlogom ovog zakona pružatelji usluga morati osnovati trgovačko društvo ili obrt ukoliko žele svojim gostima omogućiti obroke, što će dovesti do gubitka velikog broja gostiju koji dolaze upravo zbog kombinacije smještaja i domaće kuhinje. Nadalje, ukoliko vlasnik domaćinstva ispunjava uvjete za pružanje usluge doručka, onda nema razloga da isto ne zadovoljava i za ručak i večeru s obzirom na to da se obroci pripremaju u istoj kuhinji, namirnice se drže u istom hladnjaku i koristi se isto posuđe. Dosadašnja praksa posluživanja obroka nije ni na koji način ugrozila goste već samo potencirala njihovo zadovoljstvo i ponovni dolazak.

Valja istaknuti kako će izmjene iznimno negativno utjecati na ponudu i zadovoljstvo gostiju u ruralnim dijelovima u kojima su restorani udaljeni od objekta te gost neće imati priliku probati domaću kuhinju i vrlo vjerojatno odabirati drugu destinaciju gdje uz uslugu smještaja kod domaćina mogu uživati i u autentičnim obrocima. Tome ide u prilog podatak da u većim turističkim mjestima i gradovima, poput Splita, Zadra, Dubrovnika i Zagreba, ima neznatan broj pansiona, koji se uglavnom kategoriziraju u mjestima u kojima nema velike ponude restorana i potrebno je gostima osigurati mogućnost obroka. U konačnici, postotak turista koji biraju pansione ili polupansione u obiteljskom domaćinstvu nije tako velik da bi mogao ugroziti ili pak povećati prihod lokalnih restorana. 

Država pomaže poduzetnicima

Zajednica obiteljskog turizma nezadovoljna je i člankom 6. u kojem se navode Minimalni uvjeti za vrstu, uvjeti za kategoriju te posebni standard. U Zajednici se slažu s potrebom definiranja minimalnih uvjeta za vrstu i uvjete kategorija, s obzirom na sve veću specijalizaciju u ponudi smještajnih objekata. U članku 15. u kojem se navode Ovlaštenja turističkog inspektora, Zajednica obiteljskog turizma pohvaljuje uvođenje članka 42. stoga što se veliki broj državljana posredno ili neposredno bavi pružanjem usluge smještaja i ugostiteljske usluge u domaćinstvu, a nisu upoznati sa svim uvjetima i obvezama poslovanja te prilikom nadzora ne ispunjavaju sva propisana pravila i obveze. Uvođenjem tog članka ukazuje se na to da inspektorat ne služi samo radi kažnjavanja, već radi provedbe zakona i ukazivanja na propuste. Ovakvim zakonskim regulativama najbolje se ukazuje na to kako država pokušava pomoći poduzetnicima da ostvare bolje prihode, osiguraju sebi i obitelji kvalitetnije uvjete te time i pozitivno utječu na gospodarski rast u Hrvatskoj.

Za članak 23. - Usklađivanje standarda objekata s važećim Pravilnikom o razvrstavanju i kategorizaciji objekata u kojima se pružaju ugostiteljske usluge u domaćinstvu - članovi Zajednice obiteljskog turizma smatraju da nema potreba za provedbom usklađivanja s važećim Poslovnikom jer trendovi putovanja jasno ukazuju na to da su komentari, ocjene na online portalima i usluge domaćinstava relevantniji pri odabiru smještaja od broja zvjezdica kojim je objekt kategoriziran.

Usklađivanje standarda objekata za iznajmljivanje, koji su ishodili rješenje o odobrenju za pružanje ugostiteljskih usluga u domaćinstvu do 1. rujna 2007. godine sukladno tada važećem pravilniku o razvrstavanju i kategorizaciji objekata sa sada važećim istoimenim pravilnikom, čime bi se ujednačio standard objekata u kojima se pružaju ugostiteljske usluge u domaćinstvu, nije potrebno jer se minimalni tehnički uvjeti utvrđuju samo prilikom registracije djelatnosti te ostaju na snazi dok se ne mijenja usluga ili nositelj rješenja za pružanje usluge smještaja. Razinu kvalitete ocjenjuje gost, a Zajednica obiteljskog turizma predlaže da zvjezdice dodjeljuje struka na temelju trendova i potreba tržišta. Druga mogućnost je, umjesto ishođenja ponovnog rješenja o odobrenju za pružanje ugostiteljskih usluga u domaćinstvu, ishođenje novog zahtjeva za utvrđivanje kategorije smještaja (zvjezdice). 

Sve više poreznih obveza

Zajednica obiteljskog turizma također smatra da se brisanjem članka 33., kojim se propisivala obveza plaćanja boravišne pristojbe za boravak više od 15 osoba koje nisu članovi uže obitelji u stanovima, apartmanima i kućama za odmor, u turističkim mjestima od 15. lipnja do 15. rujna, omogućava komercijalizacija i ostvarivanje turističkog prihoda u nekomercijalnim nekategoriziranim objektima, a kontrola je vrlo ograničena zbog zaštite prava vlasništva.

U Ministarstvu turizma kažu kako je broj iznajmljivača već sada prešao 90.000, s tendencijom daljnjeg rasta, i to u objektima koji ukupno najčešće već dostižu najveći dozvoljeni kapacitet. S obzirom na ciljeve Strategije razvoja turizma do 2020. godine, među kojima je navedeno smanjenje privatnog smještaja, potrebno je osigurati uvjete za ostvarenje toga cilja te potaknuti razvoj malih obiteljskih hotela. Prema statističkim podacima, na obiteljski smještaj odnosi se 61 posto, a na hotelski 16 posto od ukupnog broja smještajnih kapaciteta. Izmjenom Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti namjerava se iznajmljivačima nametnuti obveza da pri reklamiranju i oglašavanju usluga s poreznim obveznicima Europske unije obvezno istaknu svoj porezni broj, što mnogi od njih dosad nisu činili. Izmjenama pak Zakona o pružanju usluga u turizmu želi se ista obveza nametnuti i platformama za najam. Osim toga, online agencije će morati od iznajmljivača zatražiti PDV identifikacijski broj. To je porezna oznaka koju je svaki iznajmljivač koji posluje s drugim državama EU-a dužan zatražiti od Porezne uprave te platiti porez na uslugu provizije.

Privatni iznajmljivači nisu cijenjeni kao hotelijeri

Iako su privatni iznajmljivači u obiteljskom smještaju imali priliku istaknuti sve što ih muči i na što bi trebalo obratiti pažnju u izmjenama i dopunama Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti, od dvadesetak upita koje smo poslali udrugama obiteljskog smještaja, ali i osobno obiteljskim iznajmljivačima, dobili smo samo jedan odgovor i to od Emilije Čudine, predsjednice Udruge Trogir. Ona kaže kako će lokalni iznajmljivači nastaviti poslovanje nevezano za gubitak zvjezdica kao oznake kategorije jer one trenutačno ne predstavljaju bitan faktor u oglašavanju. Važnije od zvjezdica su lokacija, cijena i dobre recenzije prethodnih gostiju.

"Mnogo puta sam imala priliku vidjeti da broj zvjezdica ništa ne predstavlja, osim što možda veći broj zvjezdica dovodi zahtjevnije goste, a apartmani s različitim brojem zvjezdica se čak ni cjenovno ne razlikuju. Pojedine države ni nemaju takav sustav zvjezdica, a privatni smještaj uspješno posluje", rekla je Emilija Čudina. Ustvrdila je kako je potrebna rekategorizacija obiteljskog smještaja jer je to odličan način za podizanje kvalitete privatnog smještaja u Hrvatskoj, ali i jačanja konkurentnosti. Trenutno se mogu naći prevelike razlike u objektima s istim brojem zvjezdica. Stroža rekategorizacija imala bi djelotvorniji učinak na privatne iznajmljivače, a kako je sada predloženo, neće se previše postići, smatra Emilija Čudina.

Osim toga, treba suzbiti apartmanizaciju 'na crno' kao rak-rane hrvatskog turizma koja šalje ružnu sliku o nama u svijetu jer takvi iznajmljivači vrlo često ruše cijene ostalim iznajmljivačima. Emilija Čudina kaže kako je nedopustivo da strani internetski portali dopuštaju oglašavanje bez prethodne provjere je li iznajmljivač zadovoljio pravne obveze u svojoj matičnoj državi i registrirao se kao pružatelj usluga u domaćinstvu. Osvrnula se i na Strategiju razvoja hrvatskog turizma te izrazila žaljenje što kroz tu strategiju turistički čelnici žele vidjeti više hotela a manje privatnog smještaja. "Svi zajedno trebali bismo ustrajati na što kvalitetnijoj usluzi gostima, a manje na tome da nas se profilira i stavlja u drugi red samo zato što nismo hoteli. Još uvijek nismo dobili neko svoje pravo glasa i nismo cijenjeni kao hotelijeri te smatram kako to nije u redu jer uvelike pridonosimo hrvatskom gospodarstvu i turizmu", zaključila je Emilija Čudina. 

Sanja Plješa

 

Hitovi: 3118

Privredni vjesnik d.o.o. Kačićeva 9 Zagreb