e-Privredni

A+ A A-

Hrvatski softver sve prepoznatljiviji u svijetu

Hrvatski izvoznici softvera u 2017. ostvarili su rast izvoza od čak 25 posto u odnosu na godinu prije. Prema analizi Udruge Hrvatski nezavisni izvoznici softvera (Croatian Independent Software Exporters - CISEx), a na temelju podataka Fine, pozitivni trendovi vidljivi su i u ukupnim prihodima članica. 

Naime, analiza koja obuhvaća 226 članica CISEx-a koje su predale financijske izvještaje do prve objave Fine (dakle, ukupne brojke su nešto veće jer nedostaju podaci za nekolicinu članova) otkrivaju kako su ukupni prihodi tvrtki-izvoznica (bez povezanih društava) veći od 3,3 milijarde kuna, a prihodi iz inozemstva premašuju 1,2 milijarde kuna. Rast prihoda iz inozemstva iznosi 25 posto u odnosu na 2016., a posebice veseli činjenica da je udio izvoza u prihodu čak 37 posto, što je značajno bolje od prosjeka IT industrije gdje taj pokazatelj iznosi 30 posto. 

CISEx-ovci su lani otvorili gotovo 700 novih radnih mjesta te godinu završili s prosjekom od 5.429 zaposlenika, što je godišnji rast od 14 posto, navodi se u analizi koju je objavila ova udruga. Neto dobit članica je rasla u apsolutnom iznosu, iako se neto profitna marža neznatno smanjila odnosu na 2016. godinu. Razlozi leže u investicijskom ciklusu zapošljavanja, ali i pojačanog ulaganja u istraživanje, razvoj i inovacije. Dokaz tome je povećano ulaganje u razvoj iskazano u bilancama tvrtki - čak 100 milijuna kuna na toj stavci, što je povećanje od 61 posto u odnosu na prethodnu godinu. 

Zanimljivo je i istaknuti kako ukupni hrvatski IT sektor ostvaruje 2,14 posto hrvatskog izvoza. No, istovremeno, IT sudjeluje u ukupnom neto izvozu (izvoz umanjen za uvoz) Hrvatske sa visokih 9,1 posto, a CISEx članice sa 4,3 posto. Ovo su iznimno bitni podaci koji u pravilu govore ono što se zna, a to je da IT izvozi pamet. 

Ne nazire se kraj

Milan Puvača, član Upravnog odbora udruge CISEx i direktor tvrtke Ofir, kaže nam kako je stara vijest da su hrvatske softverske tvrtke iznimno konkurentne na inozemnim tržištima. "Općeniti svjetski trend potražnje sa IT stručnjacima omogućio je domaćim poduzećima predstavljanje, a zatim i uspostavljanje uspješne suradnje na različitim projektima širom svijeta. Smatram kako nema jedinstvenog razloga ovog povećanja već kombinacija višegodišnjeg rada, širenja mreže poznanstava i uspješno odrađenih poslova koji također donose i nove zadatke. Možemo biti ponosi na hrvatski IT koji je u posljednje vrijeme jednostavno eksplodirao i kako sada stvari stoje, ne nazire se kraj odličnim pokazateljima", ističe on. 

Ljudski potencijali, dodaje, već su neko vrijeme najveći kamen spoticanja bržem razvoju IT kompanija u Hrvatskoj. "Jednako kao i u svijetu, potražanja za ovih profilom stručnjaka je ogromna, a ponuda vrlo skromna. U godinama koje dolaze za očekivati je kako će se taj jaz nastaviti u još većem obimu. Globalno tržište omogućava veću mobilnost radne snage, posebno u zemljama EU, što je dodatni izazov za domaće subjekte. Dakle, ako i pređemo preko problema pronalaska osobe odmah nakon toga sljedi i razmišljanje o načinu njegova zadržavanja", smatra on dodajući kako CISEx ulaže većinu svojih resursa kako bi se pažnja skrenula na izazove s kojima se susreću izvoznice softvera. "U pravilu, inozemno tržište urednije je po pitanju naplate, uvjeta poslovanja i generalne poslovne etike. Ipak, s druge strane, konkurencija je puno veća i žešća u odnosu na granice Hrvatske, a u tom slučaju svaki detalj i financijsko ili vremensko opterećenje igraju važnu ulogu. Postoji najveći izazov prvog izlaska na tržišta stranih zemalja. Pitanje povjerenja tu predstavlja najveću barijeru. Kako uvjeriti nekog izvršnog direktora, primjerice, njemačke tvrtke da ste vi iz Hrvatske zaista najbolji za odraditi njegov zadatak?! Nakon probijanja prvotne prepreke međusobnog vjerovanja i respekta, glavna poteškoća je pratiti zahtjeve – vraćamo se na ljudski kapital i potencijale. Nakon nekoliko projekata daljnje preporuke i poslovi kao da stižu sami, što po preporuci što po većoj vidljivosti domaćeg poduzeća u inozemnim krugovima", napominje. 

Administrativne barijere

U CISEx-u su zadovoljni činjenicom kako ih Vlada počinje slušati ili čak pitati za mišljenje po pitanju specifičnih stvari kao što sa pametne specijalizacije ili pak različiti natječaji EU fondova. "Jasno, prostora za napredak ima napretek budući da smo na početku uspješne suradnje. Postoje razgovori o smanjenju poreza na dohodak, ima nacrta oko modela izuzimanja za određene poreze u IT sektoru, no za te, konkretnije mjere još smo udaljeni neko vrijeme i ponešto sastanaka. Nagrađivanje djelatnika odnosno omogućavanje razloga njihova ostajanja kroz različite vidove nagrada bez enormnih poreza također vidimo kao potencijal. Do nedavno, djelatniku niste mogli bez nekoliko papira i obrazloženja kupiti svježe voće bez definiranja toga kao dara u naravi. Zašto isto ne bismo primijenili na recimo, članarine za teretanu? Druge administrativne barijere uvijek su problematične – vođenje evidencije rada u vidu kilometarskih tablica, ovjera ulaznih računa…Kao sektor imamo svoje specifičnosti, a kroz tehnologiju vidimo koliko su neki propisi zastarjeli, nepotrebni i ostavština vremena u kojem više ne živimo. IT nema vremena čekati promjene i krajnje je vrijeme za ozbiljnije zahvate", kaže Puvača. 

Jedna od najvećih FinTech kompanija u regiji jugoistočne Europe, Asseco SEE, već više od 20 godina bavi se izvozom softvera. A neki od njezinih proizvoda implementirani su u više od 20 zemalja svijeta na četiri kontinenta. "Kao jedan od razloga povećanja izvoza softvera iz Hrvatske vidimo svakako činjenicu da se domaće tvrtke sve višu okreću prema inozemnim tržištima. Dodatno, hrvatske tvrtke godinama grade prepoznatljivost u svijetu kroz kvalitetne programe te su prema našem iskustvu hrvatski inženjeri u inozemstvu prepoznati kao vrlo kvalitetni stručnjaci. U Asseco SEE najviše izvozimo vlastiti licencirani softver što je također potvrda kvalitete rada domaćih inženjera", kažu u toj kompaniji, dodajući kako je problem nedostatka radne snage u IT globalan, a nedostatak se osjeti i u razvijenim zemljama Europe i svijeta jer su mogućnosti zapošljavanja kvalitetnih IT stručnjaka uistinu velike. "Prednost koju mi tu imamo su napredne tehnologije, procesi i inovativni koncepti s kojima naši zaposlenici rade. Naši projekti i način rada se ne razlikuju od onih u drugim zemljama zapadne Europe i šire, a naše usluge iz područja online sigurnosti plaćanja među najboljima su u svijetu", ističu.

Zdrav smjer

Porezna rasterećenja na plaću su svakako neki od istaknutijih problema s kojima se Asseco SEE susreće prilikom usporedbe s primanjima u susjednim zemljama Europske unije. "Također, tu je i lošija zrakoplovna povezanost Zagreba sa većinom drugih europskih metropola i šire. Dodatno, posebice bismo istaknuli važnost ulaganja u obrazovni sustav. Unatoč nekim hvalevrijednim inicijativama, ukupan dojam je da je reakcija našeg obrazovnog sustava spora. Tu nije odgovornost samo na sustavu nego i na nama iz realnog sektora da se aktivnije uključimo. Tako Asseco već intenzivno surađuje sa FOI i FER-om kako bismo približili studentima teme kojima se bavimo u realnom sektoru te također kontinuiramo stipendiramo studente", napominju u Asseco-u.

Katarina Šiber Makar, predsjednica Uprave IN2 grupe, ističe kako s obzirom na ograničenja hrvatskog tržišta, i u smislu njegove veličine i u smislu cijena koje je moguće postići za IT usluge, a prilično visoke troškove s druge strane, izvoz je za većinu tih tvrtki zdrav i logičan smjer. "Znanje hrvatskih inženjera na razini je znanja u značajno razvijenijim državama u svijetu, zbog čega naše IT tvrtke dobro kotiraju u inozemstvu. Zadnjih godina se u IT-u ulaže više u istraživanje i razvoj što je rezultira kreiranjem rješenja koja su atraktivna i konkurentna onim na vanjskim tržištima", kaže ona, dodajući kako sukladno rastu tržišta raste i potražnja za novim programerima. "Istovremeno ih veliki broj odlazi u inozemstvo radi boljeg životnog standarda, a dio njih i zbog vrste projekata koje teško nalaze na našem tržištu. Tamo se zbog stručnosti zapošljavaju vrlo brzo i gotovo da nema hrvatske IT tvrtke kojoj to ne predstavlja problem i koja zbog toga nije morala povećati napore kako bi privukla tehničke stručnjake, posebice one s više godina iskustva. Osobno smatram da je obrazovanje za softverske vještine u Hrvatskoj solidno, ali primjećujemo da je, što i sami juniori nakon fakulteta govore, potrebno staviti veći naglasak na praktična znanja i primjenu konkretnih tehnologija kako bi na prvom poslu proces uvođenja u posao i projekte bio što lakši i brži. IN2, kao i mnoge druge tvrtke, na razne načine osposobljava studente i juniore... Jedan od primjera je organizacija besplatnih radionica za razne vrste tehnologija", objašnjava ona.  

Dvostruko oporezivanje

Glavni problem s kojim se susreću tvrtke tijekom izvoza ali i poslovanja u Hrvatskoj svima je dobro poznat, a to je visoko porezno opterećenje plaća u nas koje nije stimulativno ni za gospodarstvo, ali niti za državu i društvo u cjelini. "Programeri koji odu u inozemstvo zbog većih plaća prestaju uplaćivati poreze i doprinose u Hrvatskoj… Moje mišljenje je da u ovom scenariju svi gube. Smanjenje opterećenja na plaće povećalo bi konkurentnost hrvatskih firmi i povećalo plaće tehničkih stručnjaka te vjerujem i smanjilo statistiku iseljavanja IT stručnjaka u inozemstvo. IT industrija je esencijalna za razvoj gospodarstva, inovacije i digitalizaciju države, mislim da je krajnje vrijeme da je počnemo tako i tretirati", ističe Šiber Makar, navodeći primjer administrativno složenog angažmana zaposlenika u inozemstvu kod izvoza usluga. "Putnim nalogom su pokrivena putovanja do 30 dana, uz pravu znanost pri obračunu dnevnica, a onda ako planirate i jedan dan dulje od te granice morate s radnikom sklapati Ugovor o izaslanom radu, što onda povlači odgovarajuću razinu komplikacija. Upravo taj segment, dvostruko oporezivanje plaće, odnosno dvostruko plaćanje poreza na dohodak naših zaposlenika u nekim zemljama, iako se na kraju godine može zatražiti povrat, predstavlja nepotrebno financijsko i birokratsko opterećenje", kaže. 

Katarina Šiber Makar ističe kako hrvatske IT tvrtke mogu puno ponuditi svijetu, prije svega tehnološka znanja i stručnost koji su izuzetno visoki, a troškovi niži od zemalja koje su tradicionalno poznate kao tehnološki predvodnici. "Mogu konkretnije govoriti o IN2 iskustvima… Primjerice, s našim rješenjima u zdravstvu smo u nekoliko zemalja prepoznati kao pouzdan partner u implementaciji bolničkih informacijskih sustava i iskustvo, ekspertiza i način rada naših stručnjaka su iznimno cijenjene. I kultura hrvatskih stručnjaka - od načina na koji rade, motiviranosti, spretnost do smisla za humor i otvorenosti, nailazi na odobravanje i prihvaćanje", zaključuje Katarina Šiber Makar.

Boris Odorčić

 

 

Hitovi: 903

Privredni vjesnik d.o.o. Kačićeva 9 Zagreb