e-Privredni

A+ A A-

Raste eko poljoprivredna proizvodnja


Ekološka proizvodnja po svojoj definiciji predstavlja sveobuhvatan sustav upravljanja poljoprivrednim gospodarstvima i proizvodnjom hrane koji ujedinjuje najbolju praksu u pogledu okoliša i klime, biološke raznolikosti, očuvanja prirodnih resursa, primjene visokih standarda za dobrobit životinja i visokih proizvodnih standarda. Ekološku proizvodnju prakticiraju u više od 120 zemalja u svijetu, a pod ekološkim uzgojem više je od 43,7 milijuna hektara poljoprivrednih površina i 19,7 milijuna hektara certificiranih šumskih i neobrađenih područja za proizvodnju hrane. Najveće površine pod ekološkom proizvodnjom po kontinentima imaju Australija i Oceanija gdje je površina veća od 37 milijuna hektara, nakon toga je Europa sa 11,6 milijuna hektara, Latinska Amerika sa 6,8 milijuna hektara, Azija sa 3,6 milijuna hektara, Sjeverna Amerika sa 3,2 milijuna hektara i na zadnjem mjestu je Afrika sa 3,1 milijunom hektara. Od europskih zemalja najveću površinu pod ekološkom proizvodnjom imaju Španjolska (1,7 milijuna hektara), zatim Italija (1,3 milijuna hektara), Francuska (1,1 milijun hektara) te Njemačka (oko milijun hektara). U izvješću Instituta za organsku poljoprivredu (FiBL) iz Švicarske te Međunarodne federacije pokreta za organsku poljoprivredu (IFOAM) u svijetu je u 2016. godini kupnja ekološki uzgojene hrane dosegla vrijednost od 90 milijardi dolara, a veličina globalnog ekološkog tržišta se upeterostručila od 2000. godine.

Ekološka poljoprivreda u Hrvatskoj grana je proizvodnje koja ima veliki potencijal za razvoj, a strukturni podaci za 2017. godinu pokazuju da taj sektor polako, ali sigurno raste.
„Rast proizvodnje bilježimo kod voća i maslina. Proizvodnja povrća je na istoj razini kao u 2016. godini. Bilježi se značajniji porast ekološke proizvodnje krumpira, uljarica, aromatskoga i ljekovitoga bilja. Proizvodnja žitarica i mahunarki nešto je niža, osim kod ječma koji bilježi rast“, rekla je pomoćnica direktorice Sektora za poljoprivredu, prehrambenu industriju i šumarstvo HGK Žaklina Jurišić istaknuvši da se, unatoč rastu broja stoke kod goveda, svinja, ovaca i koza, bilježi pad proizvodnje mesa, osim blagog povećanja kod goveđeg mesa.
Hrvatska je, prema podacima Državnog zavoda za statistiku, u prošloj godini imala 96.618 hektara poljoprivrednih površina koje su korištene u ekološkoj poljoprivredi. Od toga je 44.083 hektara bilo oranica i vrtova, zatim 40.745 hektara travnjaka, dok je 11.790 hektara bilo pod trajnim nasadima. Statistički podaci tako pokazuju kako korištenje poljoprivrednih površina u ekološkoj poljoprivredi ne bilježi znatniju promjenu u usporedbi sa 2016. godinom. Najveći porast površine, od 14 posto, u usporedbi sa 2016., vidljiv je kod ekoloških trajnih nasada, a riječ je o povećanju od 1432 hektara. Porasle su i površine pod trajnim travnjacima i to za 1656 hektara u odnosu na godinu ranije. Broj ekoloških poljoprivrednih proizvođača u 2017. porastao je za gotovo 14 posto u usporedbi sa 2016. što je povećanje od 477 novih ekoloških poljoprivrednih proizvođača. Tako su u 2017. godini prema podacima DZS-a bila 4023 ekološka poljoprivredna proizvođača te 357 ekoloških poljoprivrednih prerađivača.

Eko proizvodnja na zdravim osnovama

Jedan od brojnih takvih proizvođača koji se bave i preradom ekoloških proizvoda, i to upravo ekološki uzgojenog voća, je i Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo Marice Jug, smještano u selu Niza nedaleko od Našica. Oni su u ekološku poljoprivrednu proizvodnju odlučili krenuti prije 18 godina, a Marica Jug zajedno sa svojim sinom Aloisom uzgaja eko jabuke i šljive na svojih gotovo osam hektara voćnjaka, kao i kruške i marelice. Od 2008. godine nude i uslugu prerađivanja voća i povrća, i to prešanje, pasteriziranje i punjenje. Zanimljivo je da se od kilograma jabuka dobije sedam decilitara soka.
“Naša proizvodnja, osim proizvodnje ekoloških jabuka i šljiva, zasnovana je i na preradi ekološki uzgojenog voća u voćne sokove, džemove i kašice. Unatoč strogim uvjetima takvog uzgoja te skupim sredstvima za zaštitu i gnojidbu dozvoljenima Zakonom o ekološkoj poljoprivredi, odlučili smo se upravo za ekološku proizvodnju jer vjerujemo u potrebu zdravih proizvoda koji su dostupni svakom potrošaču. Ne smije se zaboraviti da proizvodnja ekološke hrane ne zagađuje okoliš i podzemne vode”, rekao je Alois Jug koji dodaje kako je potrebno prije svega osvijestiti činjenicu da je hrana koju unosimo svakodnevno u organizam preduvjet za život i rad te da se upravo birajući zdravu hranu odlučujemo za zdrav život.
U Hrvatskoj su lani od 11.736 hektara trajnih nasada, gdje se prema DZS-u odvija ekološka poljoprivredna proizvodnja za ljudsku prehranu, za proizvodnju voća korištena 8962 hektara, agrumi su se po ekološkim principima uzgajali na 14 hektara, grožđe na 1010 hektara, a masline na 1750 hektara. Rasadnici po ekološkim poljoprivrednim principima zauzimali su lani 37 hektara. Kad je pak riječ o proizvedenim količinama, proizvodnja voća dosegnula je 6021 tonu, grožđa 4001 tonu, maslina 975 tona te agruma 55 tona.

Lani bez proizvodnje eko šećerne repe

U Hrvatskoj se lani u ekološkoj poljoprivrednoj proizvodnji proizvelo 17.417 tona pšenice i pira, zatim 293 tone raži i suražica, 4497 tona ječma, na eko poljima proizvedeno je i 3184 tone zobi i mješavine jarih žitarica, a kad je riječ o proizvodnji kukuruza u zrnu i u klipu, njega je lani po eko principima proizvedeno 17.295 tona, dok je ostalih žitarica, uključujući i pšenoraž i sirak, proizvedeno 2607 tona. U 2017. godini izostala je proizvodnja šećerne repe, što je utjecalo na smanjenje površine i proizvodnje korjenastih usjeva. U usporedbi sa 2016., lani su korjenasti usjevi bili zasijani na 175 hektara, dok je njihova ukupna količina lani bila 800 tona, što je značajan pad u odnosu na 2016. kada ih je proizvedeno 1300 tona. Proizvodnja eko krumpira lani je povećana sa 200 na 401 tonu. Proizvodnja industrijskog bilja bilježi rast od gotovo 52 posto u usporedbi sa 2016. Industrijskog bilja lani je proizvedeno 27.816 tona, što je povećanje od gotovo 9500 tona. Proizvodnja eko uljarica lani je dosegnula 23.577 tona, dok je 4239 tona iznosila proizvodnja aromatskog, ljekovitog i začinskog bilja. Ekološka proizvodnja svježeg povrća, uključujući dinje i lubenice te jagode, bila je lani u Hrvatskoj, prema podacima Državnog zavoda za statistiku, 1427 tona, a od toga su se na proizvodnju eko jagoda odnosile 24 tone.

Najveći porast ekološki uzgojenih svinja, najveći pad konzumnih jaja

Kad pak govorimo o uzgoju stoke po ekološkim principima, lani je uzgojeno 17.226 grla goveda, što je povećanje u odnosu na godinu ranije za 2784 grla. Iako se broj ekološki uzgojenih svinja povećao za 385, u postocima to je povećanje od gotovo 35,5 posto u usporedbi s prošlom godinom kad je njihov broj bio 1468. Broj ekološki uzgojenih ovca također je povećan, i to za 8,9 posto, na 54.583 grla. Uzgojena eko perad smanjena je sa 3388 komada u 2016. godini na 2174 u prošloj godini.
Ekološki proizvedena konzumna jaja bilježe smanjenje od gotovo 17 posto u usporedbi s prošlom godinom. To je smanjenje od 40.890 komada u odnosu na prošlu godinu, naime u 2016. bilo je proizvedeno 246.890 konzumnih eko jaja da bi lani njihov broj pao na 206.000. Ekološki proizveden med bilježi smanjenje u proizvodnji od 38 posto u usporedbi s godinom ranije tako da ga je lani proizvedeno 18 tona, dok je eko meda lani proizvedeno 29 tona, a godinu ranije ta je brojka bila 47 tona.
U Hrvatskoj je udio ekološke poljoprivrede oko četiri posto, što je malo s obzirom na zemlje Europske unije, no ako se zna da je prije osam godina taj postotak bio samo 1,8 posto, onda je važno istaknuti kako, iako polako, idemo u dobrom smjeru. (Ilijana Grgić)

Privredni vjesnik d.o.o. Kačićeva 9 Zagreb