e-Privredni

A+ A A-

Dobar posao na otocima - dobit rasla za 143 posto

Hrvatska je poznata kao zemlja 1000 otoka, točnije ima ih 1244, a od toga njih 78 ima površinu veću od jednog četvornog kilometra, dok ostalo predstavljaju 524 otočića te čak 642 hridi i grebena. Stalno je naseljeno 47 otoka i poluotok Pelješac, a zanimljivo je da posljednji popis stanovništva iz 2011. godine pokazuje rast broja stanovnika na otocima. Naime, prema tom popisu u 344 naselja živi 132.756 stanovnika, što je za za 7886 više nego 2001. godine.

Najviše otočnih gradova i općina je u Splitsko-dalmatinskoj županiji, njih 16, a slijede Dubrovačko-neretvanska i Primorsko-goranska županija s po 11, dok je u Zadarskoj županiji 10 otočnih gradova i općina. Šibensko-kninska županija ima dvije otočne općine, a Ličko-senjska jedan otočni grad - Novalju na otoku Pagu.

U prošloj godini u 51 otočnom gradu odnosno općini poslovao je 4201 poduzetnik, dok ih je u 2015. godini bilo 3933. Ukupno su zapošljavali 20.844 radnika, što je u odnosu na prethodno poslovno razdoblje povećanje od 4,6 posto. Prema podacima iz financijskih izvještaja za 2016. godinu, poduzetnici otočnih područja iskazali su pozitivan konsolidirani financijski rezultat u iznosu od 294 milijuna kuna što je ogromno povećanje od 143,3 posto u odnosu na prethodnu 2015. poslovnu godinu.

S dobiti više od 60 posto poduzetnika

Od ukupnog broja poduzetnika promatranog područja s dobitkom je poslovalo njih 60,7 posto ili 2548 poduzetnika. Lanjski ukupan prihod te skupine poduzetnika iznosio je 9,9 milijardi kuna, što je povećanje od 5,4 posto u odnosu na prethodnu 2015. godinu. Najveći doprinos takvim rezultatima dali su poduzetnici Grada Krka s ostvarene 1,2 milijarde kuna prihoda što je udjel od 12,1 posto u ukupnim prihodima otočnih područja te poduzetnici Grada Maloga Lošinja čiji je udjel bio 9,7 posto i Cresa čiji su poduzetnici imali udjel u ukupnim prihodima od 6,6 posto. Zabilježeno je povećanje prihoda od izvoza od 6,2 posto, te smanjenje uvoza za 3,6 posto. Poduzetnici otočnih područja u prošloj godini ostvarili su trgovinski saldo od 1,2 milijarde kuna. Bruto investicije samo u novu dugotrajnu imovinu bilježe smanjenje od 8,3 posto u odnosu na 2015. godinu. Prosječna mjesečna neto plaća obračunata kod poduzetnika otočnih općina i gradova u 2016. godini iznosila je 4791 kunu, odnosno tri posto više u odnosu na prethodnu godinu. Najveća prosječna mjesečna neto plaća obračunata je kod poduzetnika sa sjedištem u Hvaru od 5882 kune, a slijede poduzetnici sa sjedištem u Općini Sutivan 5854 kune, Općini Punat 5446 kuna, Gradu Krku 5435 kuna te Općini Nerežišća 5404 kune. Ako se promatraju prosječne mjesečne neto plaće na razini otoka, najvišu plaću isplatili su poduzetnici otoka Cresa, 5369 kuna, a najmanju poduzetnici otoka Korčule 4503 kune.

Najviše mikro poduzetnika

Kad promatramo veličinu poduzetnika, najbrojniji su mikro poduzetnici sa 92,1 posto udjela, odnosno njih je 3870 koji imaju udio u dobiti razdoblja od 34,7 posto te zapošljavaju 34,2 posto od ukupnog broja zaposlenih na području otočnih gradova i općina. Kategorija malih poduzetnika najviše pridonosi ukupno ostvarenim prihodima od 30,7 posto, rashodima od 30,6 posto te bruto investicijama samo u novu dugotrajnu imovinu od 39,6 posto otočne Hrvatske. Svojim poslovanjem u 2016. godini, 37 srednje velikih poduzetnika najviše pridonosi ukupnom financijskom rezultatu s ostvarenim 146,1 milijunom kuna neto dobiti, što je 49,7 posto ukupnog rezultata. Malih poduzetnika bilo je 287, te sedam velikih.

Prema djelatnosti poduzetnika, u 2016. godini djelatnost pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane bilježi najveći ukupan prihod od 2,5 milijardi kuna, što čini 25,3 posto ukupnih prihoda svih otočnih područja. Slijede poduzetnici djelatnosti trgovina na veliko i malo sa 2,1 milijardom kuna ili 21,5 posto ukupnih prihoda te poduzetnici iz prerađivačke industrije sa 1,3 milijarde kuna, odnosno 12,6 posto ukupnih prihoda svih gradova otočnih područja.

Među poduzetnicima u području djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane, po visini ostvarenih prihoda prvo je društvo Jadranka Hoteli iz Malog Lošinja. U djelatnosti trgovina na veliko i malo najveći ukupni prihod ostvarilo je društvo Trgovina Krk iz Malinske, a u prerađivačkoj industriji Sardina iz Postira. Prošlogodišnje poslovanje Sardine obilježilo je uvođenje novih proizvoda te ulazak na nova tržišta, ukupni prihodi su bili nešto veći od 152 milijuna kuna te ostvarena dobit od 10,95 milijuna kuna.

“Pri analizi poslovnih rezultata treba imati na umu pozitivne financijske rezultate iz godine u godinu, ali i druge aspekte poslovanja koji ukazuju da društvo počiva na dobrim temeljima i s pravom očekuje daljnji razvoj i napredovanje. Unatoč velikim kreditnim obvezama preuzetima s ciljem otvaranja nove tvornice i modernizacije poslovanja te neprestanim ulaganjima u razvoj proizvodnje, podizanje ekoloških standarda i marketinške aktivnosti, Društvo iz godine u godinu bilježi izvrsne financijske pokazatelje”, kazao je direktor Sardine Mislav Bezmalinović dodajući kako su budući planovi Društva usmjereni na daljnju racionalizaciju poslovanja. Istaknuo je kako će se nastaviti i praksa proizvodnje sukladno realnim potrebama tržišta i zahtjevima pojedinih kupaca, uz naglasak na proizvodnju proizvoda s visokim tržišnim potencijalom i napuštanje onih proizvoda koji nisu pokazali ekonomsku isplativost.

Kada analiziramo poslovanje otočnih poduzetnika, vidi se da ih je najviše u djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane, njih 851, što je i očekivano s obzirom na geografski položaj u kojem posluju. U istoj djelatnosti zaposlen je i najveći broj radnika, odnosno njih 6285 što je 30,2 posto od ukupnog broja zaposlenih u svim djelatnostima. U trgovini na veliko i malo poslovala su 662 poduzetnika koji su zapošljavali 13,4 posto od ukupnog broja zaposlenih u svim djelatnostima otočnih gradova i općina te su ostvarili najveći konsolidirani financijski rezultat odnosno neto dobit od 75,8 milijuna kuna.

Na otoku Krku najveći broj poduzetnika

Najveći broj poduzetnika i zaposlenih registriran je na najnaseljenijem otoku, na otoku Krku. U Gradu Krku te šest krčkih općina lani je poslovalo 766 poduzetnika sa 4587 zaposlenih. Iza otoka Krka prema broju poduzetnika slijedi najviši hrvatski otok Brač, sa 608 poduzetnika u osam općina koje su zapošljavale 2621 radnika. Na trećem mjestu je najsunčaniji hrvatski otok Hvar, sa 384 poduzetnika i 1579 zaposlenih u dvije općine Jelsa i Sućuraj, te dvama gradovima - Hvar i Stari Grad. Otok Korčula sa 343 poduzetnika zauzima četvrto mjesto promatrane rang ljestvice. Poduzetnici su registrirani u Gradu Korčuli i općinama Blato, Vela Luka, Lumbarda i Smokvica, a zapošljavali su 1775 radnika. Na najvećem otoku, Cresu, najviše je zaposlenih u odnosu na broj poduzetnika. Naime, 97 creskih poduzetnika zapošljavalo je 1509 radnika što je u prosjeku 15,6 radnika po poduzetniku. Društvo s najvećim brojem zaposlenih na otoku Cresu je Autotrans sa 670 radnika. Prema produktivnosti rada, odnosno ukupnom prihodu po zaposlenome, na prvom su mjestu poduzetnici otoka Paga s gradovima Novalja i Pag te općinana Kolan i Povljana s ukupnim prihodom po zaposlenom od 610.900 kuna, a najviše zahvaljujući prihodu po zaposlenom kod poduzetnika u Gradu Novalji koji iznosi 686.300 kuna. 

Ilijana Grgić

Privredni vjesnik d.o.o. Kačićeva 9 Zagreb