e-Privredni

A+ A A-

HNB -Procjena rasta povećana na tri posto

Rast gospodarske aktivnosti u Hrvatskoj nastavio se i u prvoj polovni 2017. godine potpomognut snažnom inozemnom te stabilnom domaćom potražnjom, navodi se u Makroekonomskim kretanjima i prognozama koje je prošli tjedan objavila Hrvatska narodna banka. Stoga je središnja banka povisila svoju procjenu ovogodišnjeg rasta hrvatskog gospodarstva sa 2,8 posto na tri posto, i to u prvom redu zbog više nego dobrih rezultata u izvozu.

“Izvoz je rastao bolje nego što je to bilo očekivano, i ne radi se samo o izvozu u turizmu na što se obično misli, nego i o izvozu roba koji postiže rekordne stope rasta, a pozitivna kretanja bilježe se i kad je riječ o investicijama”, rekao je guverner HNB-a Boris Vujčić. Ove godine u HNB-u očekuju da bi se izvoz na godišnjoj razini mogao još intenzivirati i dosegnuti 6,6 posto, uz rast uvoza od 7,5 posto, dok bi investicije bilježile povećanje od 6,1 posto. Osobna potrošnja bi se u 2017. mogla nastaviti kretati sličnom dinamikom kao i lani, a procjenjuje se da bi se potrošnja kućanstava u ovoj godini mogla povećati za 3,1 posto i od svih sastavnica domaće potrošnje opet najviše pridonijeti realnom rastu. Državna bi potrošnja mogla rasti za 1,4 posto i to uslijed očekivanoga porasta intermedijarne potrošnje i socijalnih naknada u naturi.

“Procjena središnje banke potencijalnog negativnog učinka krize u Agrokoru na gospodarski rast iznosi 0,3 posto, ali se realizacija tog rizika u ovoj godini ne očekuje”, rekao je Vujčić.

Vjetar u leđa rastu BDP-a u HNB-u očekuju i uslijed intenzivnijeg rasta kredita koje poduzeća podižu za ulaganja, dok su prethodnih godina ti krediti uglavnom bili za obrtna sredstva i restrukturiranje. “Glavnina kredita iz prve polovine ove godine ide u sektor turizma, što nije začuđujuće s obzirom na rast turizma, ali je možda zabrinjavajuće da ne vidimo toliki rast u ostalim sektorima”, rekao je guverner. Dodao je kako građani trenutačno najviše uzimaju potrošačke, gotovinske kredite i to sve više kunske, kojima u nekim segmentima udio već premašuje 40 posto.

Povratak inflacije

Inflacija potrošačkih cijena u 2017. godini predviđa se na razini od oko 1,1 posto, dok je lani Hrvatska zabilježila istu toliku deflaciju. Pri tome najveći pozitivni doprinos inflaciji u ovoj godini daju cijene hrane, dok bi se doprinos cijena energije mogao zadržati u blago negativnom području. HNB i u 2018. očekuje blagi rast inflacije od 1,2 posto.

U središnjoj banci ističu kako se i u ovoj godini nastavlja trend smanjenja vanjskih neravnoteža. Višak tekućeg računa, koji se bilježi već petu godinu za redom, mogao bi se u 2017. dodatno povećati, ponajviše kao rezultat nepovoljnog učinka krize u Agrokoru, i to na poslovanje bankovnog sektora prvenstveno u smislu profitabilnosti koja će ove godine biti bitno niža nego lani, a što se vidjelo već u prvom ovogodišnjem kvartalu kada je bila 70 posto niža nego u istom lanjskom razdoblju.

“U drugom tromjesečju vidimo da su banke nastavile prepoznavati rizike povezane s Agrokorom i povezanim poduzećima što znači da dižu rezervacije, a što će negativno utjecati na njihovu profitabilnost. Međutim, stabilnost bankovnog sustava sasvim sigurno nije ugrožena. Stabilnost je vrlo dobra, kapitalna adekvatnost je 23 posto i to osigurava da može bez problema proći kroz ove probleme”, naglasio je Vujčić.

Jak pritisak na kunu

Guverner je istaknuo i kako HNB sve intenzivnije intervenira na deviznom tržištu upravo zbog snažnog aprecijacijskog pritiska na kunu zbog rasta izvoza i investicija te priljeva sredstava iz fondova EU-a. Bez ove intervencije središnje banke tečaj bi vjerojatno aprecirao na razine koje se nisu vidjele od 1993. godine, dodao je on.

“Stalno smo prisutni na deviznom tržištu, kupujemo eure zbog snažnog aprecijacijskog pritiska koji je prvenstveno posljedica suficita koji Hrvatska ostvaruje na kapitalnom računu. Dakle, Hrvatska u ovom trenutku više izvozi nego što uvozi robe i usluge, a dodatno još ima i priljev kapitala iz EU fondova, što stvara snažan aprecijacijski pritisak”, rekao je Vujčić pojasnivši da tečaj, kad je izvoz u pitanju, nije bio problem jer izvoz raste vrlo brzo, dok je tečaj kune stabilan. “Dogodilo se da je došlo do snažne deprecijacije realnog tečaja nominalnog jediničnog troška rada. Radi se o tome da su u zadnjih pet godina plaće rasle sporije od produktivnosti i to je učinilo ekonomiju konkurentnijom. To je glavna promjena koja se dogodila u Hrvatskoj”, istaknuo je guverner i potvrdio kako se radi o snažnoj internoj devalvaciji čime je tečaj zapravo devalvirao 25 posto, odnosno za toliko je postotaka ekonomija postala konkurentnija.

Reforme su nužne za nastavak rasta

Guverner središnje banke istaknuo je pak kako svi ti rizici u srednjem roku nisu toliko snažni kao rizik neprovođenja strukturnih reformi, prvenstveno u javnoj upravi, pravosuđu, zdravstvu i ostalim sektorima - bez čega se jačanje rasta BDP-a u godinama koje dolaze ne može očekivati.

“Želimo li održati ovu stopu rasta od tri posto ili je ubrzati, bit će neophodno učiniti cijelu ekonomiju efikasnijom i konkurentnijom. O tome se stalno priča, ali se na tome dovoljno ne radi”, istaknuo je guverner Vujčić koji smatra da ne bi bilo dobro da budemo zadovoljni sadašnjim rezultatima, koji nisu loši, ali ni jako dobri. Jer da bi se približilo razvijenijim zemljama, hrvatsko gospodarstvo mora rasti po višim stopama. 

Ilijana Grgić

Privredni vjesnik d.o.o. Kačićeva 9 Zagreb