e-Privredni

A+ A A-

Investicije - ključ je u stabilnosti

Istraživanja pokazuju da strani ulagači u prosjeku preferiraju zemlje s niskim rizikom, visokim bruto domaćim proizvodom po glavi stanovnika te stabilnim poslovnim okruženjem. Zemlja, koja se u Hrvatskoj često uzima kao primjer u privlačenju izravnih stranih ulaganja je Češka, u kojoj su strane investicije od 1993. do 2015. dosegnule 107,1 milijardu eura ili pak Poljska u koju su stranci uložili 173,6 milijardi eura. Već godinama kompanije u stranom vlasništvu u Hrvatskoj kao najveće probleme većem ulasku stranih ulaganja u našu zemlju ističu problem stabilnosti odnosno pravne nesigurnosti, stalne promjene propisa, bez procjene njihova učinka i mogućih posljedica. Predsjednik Udruženja stranih ulagača te predsjednik Uprave Siemensa u Hrvatskoj Mladen Fogec na međunarodnoj konferenciji o izravnim stranim ulaganjima Najbolje prakse u privlačenju stranih ulaganja Srednje i Jugoistočne Europe, koja se prošli tjedan održala u Zagrebu, istaknuo je kako su upravo zemlje poput Poljske i Češke, ali i Mađarske, Rumunjske i Slovačke, zemlje s kojima moramo mjeriti svoju uspješnost privlačenja izravnih stranih ulaganja i s kojima moramo hvatati korak, te je pohvalio, nakon što je Udruženje stranih ulagača godinama upućivalo preporuke, da je Vlada napokon napravila poreznu reformu.

“Naša je poruka Vladi da uz brigu o političkoj stabilnosti ne vodi samo brigu o privlačenju novih, već i da brine o ‘starim’ investitorima koji već godinama posluju i zapošljavaju dosta ljudi u Hrvatskoj”, istaknuo je Fogec.

Lani povećana izravna strana ulaganja

Prema podacima Hrvatske narodne banke, ukupan iznos izravnih stranih ulaganja u Hrvatsku u prošloj godini iznosio je 1,7 milijardi eura. Nakon značajnog godišnjeg pada izravnih stranih ulaganja u 2015. godini, za gotovo 77 posto, u prošloj su godini izravna strana ulaganja bila viša od 1,5 milijardu eura te se može izvesti zaključak kako je po tom pitanju ipak prisutan izvjestan oporavak. Kada se statistiku stranih ulaganja promatra po zemljama, najviše izravnih ulaganja, gotovo 1,9 milijardi eura, lani je došlo je iz Italije, slijedi Nizozemska sa 539 milijuna eura te Luksemburg sa 275 milijuna eura. Isto tako značajniji neto odljev u 2016. zabilježila je Austrija, od gotovo 1,4 milijarde eura. U razdoblju od 1993. godine do kraja 2016. godine Hrvatska je zabilježila gotovo 30,8 milijardi eura vrijednosti izravnih stranih ulaganja. Isključujući tzv. kružna ulaganja, odnosno ona ulaganja koja imaju učinak povećanja izravnih ulaganja u oba smjera u Republiku Hrvatsku i inozemstvo, taj iznos je ipak nešto niži i iznosi 28,4 milijarde eura. U te 23 godine najveće vrijednosti izravnih stranih ulaganja u Hrvatsku došle su u sektor financijskoga posredovanja više od 9,4 milijarde eura te ulaganja u sektor trgovine na veliko, osim trgovine motornim vozilima i motociklima, koji je veći od 2,7 milijardi eura. Na trećem mjestu po stranim ulaganjima višim od 2,1 milijardu eura je poslovanje nekretninama, dok se u sektoru telekomunikacija ona penju na gotovo 1,9 milijardi eura.

Za privlačenje investicija važan kontinuitet

Već godinama strane kompanije, govoreći o pravnoj nesigurnosti za poslovanje u Hrvatskoj, ukazuju na činjenicu da se propisi, koje država stalno mijenja, unaprijed ne procjenjuju odnosno ne predviđa se njihov učinak i moguće posljedice. Isto tako strani ulagači već godinama ističu kako su davno identificirana područja za poboljšanje investicijske klime smanjenje poreza, porezne olakšice za ulaganja u istraživanje i razvoj, a također je izuzetno važna proaktivna državna politika u privlačenju stranih ulaganja te, dakako, poslovno-politička stabilnost u cjelini. Potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva, poduzetništva i obrta Martina Dalić smatra kako je za privlačenje investicija važan kontinuitet politika podređenih interesima poslovne zajednice. “To dosad često nije bilo tako, jer su dosadašnje vlade često primjenjivale stop&go politike koje su naštetile investicijskoj klimi. Ipak Hrvatska je prema stranim ulaganjima po stanovniku četvrta od svih tranzicijskih zemalja”, istaknula je Martina Dalić te najavila od jeseni internetski servis putem kojeg bi gospodarstvenici mogli prijavljivati administrativne i birokratske zapreke s kojima se susreću.

“Do rujna očekujem da će biti dostupan i internetski servis koji će omogućiti investitorima da na strukturirani način ukazuju, identificiraju i prijavljuju administrativne i birokratske barijere s kojima se susreću. Pokrećemo i proces novog mjerenja, odnosno proširivanja identifikacija administrativnih barijera na poslovna područja koja nisu obuhvaćena postojećim akcijskim planom, kako bi se trajno omogućilo da državna administracija pri donošenju propisa vodi računa o tome kakve troškove time nameće gospodarstvu”, istaknula je Martina Dalić.

Savjetnik predsjednice Republike Hrvatske za gospodarstvo Marko Jurčić smatra kako iznosi stranih ulaganja u protekle 24 godine nisu toliko niski, ali čim se zagrebe malo ispod površine, vidimo zašto ne možemo biti zadovoljni takvom razinom ulaganja.

“U njima se može vidjeti svaka boljka hrvatskog gospodarstva, od strukture ulaganja, industrija u koje su ulaganja išla, gdje je naglasak uglavnom na pokrivanju domaćeg tržišta, tu je i izostanak ulaganja u proizvodnju roba i usluga. Sve to pokazuje manju robusnost našeg gospodarstva, njegovu manju razvijenost i isto tako manju otpornost na sve udare i krize koje nas mogu zadesiti u budućnosti”, rekao je Jurčić te naglasio da se uz mijenjanje ulagačkih uvjeta na bolje treba mijenjati i hrvatski nastup prema ulagačima.

“Trenutačno ne ulažemo toliko u proaktivno i ciljano privlačenje ulagača. U Europi upravo kreće novi val ulaganja, a Hrvatska se još uvijek ne nalazi na karti najkonkurentnijih i najpoželjnijih ulagača”, rekao je Jurčić.

Stabilno poslovno okruženje za više investicija

Tvrtke u stranom vlasništvu u Hrvatskoj predstavljaju značajan dio hrvatskog gospodarstva kad se pogledaju kroz prizmu kapitala, prihoda, udjela u izvozu, zaposlenost ili investicije. Kapital tih poduzeća predstavlja gotovo trećinu ukupnog kapitala u Hrvatskoj, dok njihov udio u izvozu čini gotovo 40 posto te je svaki četvrti zaposleni građanin njihov djelatnik.

Jedan od najjačih investitora zadnjih nekoliko godina u Hrvatskoj je Doğuş Grupa koja je do sada u našu zemlju uložila više od 250 milijuna eura i zaposlila oko 350 hrvatskih građana. Njihov trenutačno najveći projekt je izgradnja prvoga hotela s pet zvjezdica u centru Zadra koji će poslovati pod imenom Hyatt Regency Zadar Maraska. Hotel će pratiti rezidencijalni i komercijalni dio. Završetkom ovog projekta u proljeće 2019. ukupni iznos ulaganja Doğuş Grupe u Hrvatskoj popet će se na 350 milijuna eura.

Regionalni direktor Doğuş Holdinga Burak Baykan smatra kako u Hrvatskoj treba poticati ulaganja, uz ostalo, i u objekte iz državnog portfelja.

“Kao Grupa koja posluje u mnogim zemljama vrlo smo optimistični u pogledu hrvatske budućnosti i želimo biti jedan od glavnih primjera uspješnosti poslovanja stranih tvrtki”, rekao je Baykan. Inače, Doğuş Grupa u javnosti se spominje svaki put kad se ponovno potegne privatizacija ACI-ja u kojemu Grupa već sada drži 10,87 posto dionica. Ako se na kraju podvuče crta, i dalje su glavne prednosti Hrvatske - kada su u pitanju strana ulaganja - kvalificirana i produktivna radna snaga, članstvo u Europskoj uniji te dobra infrastruktura, dok su prepreke visoko porezno opterećenje, porezni sustav, javna uprava, korupcija i nepredvidivost gospodarske politike. A za uklanjanje tih prepreka, rješenja su općepoznata, samo ih treba znati i, što je još važnije, htjeti provesti. 

Ilijana Grgić

Privredni vjesnik d.o.o. Kačićeva 9 Zagreb