e-Privredni

A+ A A-

Kriza je ostavila posljedice, ali oporavak se naslućuje

Prošla će godina, kad je riječ o građevinarstvu u Hrvatskoj, ostati zapamćena kao godina u kojoj se prvi put nakon 2008. dogodio rast bruto dodane vrijednosti građevinarstva, no valja naglasiti i kako je realna razina bruto domaće vrijednosti građevinarstva u toj godini ipak bila 37,7 posto niža nego u 2008. Analiza sektora koju je izradila Hrvatska gospodarska komora pokazuje kako je bruto dodana vrijednost građevinarstva lani dosegla iznos od 14,9 milijardi kuna, što je 2,7 posto više nego u 2015. godini. Tako je zabilježen njen prvi rast nakon sedam godina kontinuiranog pada koji je bio najizraženiji u 2010. godini kada je BDV smanjen za 17,1 posto. U zadnje se tri godine udio građevinarstva u ukupnom BDV-u stabilizirao na razini od 5,2 posto, što je znatno ispod njegova udjela u godinama prije krize.

“Oporavak građevinarstva ohrabruje zbog njegova značaja u gospodarskoj strukturi zemlje i posebice zbog snažnog multiplikativnog učinka koji ova djelatnost ima na velik dio drugih proizvodnih i uslužnih djelatnosti. Povoljno je to što su i podaci koji najavljuju buduću građevinsku aktivnost optimistični jer snažno raste broj izdanih građevinskih dozvola i vrijednost novih narudžbi. Stoga očekujemo nastavak uzlazne faze gospodarskog ciklusa što će, uz postojanje raspoloživih sredstava EU fondova, poduprijeti realizaciju investicijskih programa i daljnji oporavak građevinskog sektora u Hrvatskoj”, ocijenio je direktor Sektora za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize HGK Zvonimir Savić.

Zanimljivo je kako se na razini EU28 udio građevinarstva u ukupnom BDV-u u zadnje tri godine stabilizirao na 5,3 posto, što nije samo viša razina od hrvatske, nego i manji pad u odnosu na 2008. kada je taj udio iznosio 6,4 posto. Zemlje s najvišim udjelom BDV-a građevinarstva trenutačno su Slovačka (7,5 posto) i Poljska (6,8 posto). Ipak pretkrizna zlatna vremena još su mnogima nedostižna, tako da su te vrijednosti BDV-a dosegnute tek u sedam zemalja EU-a, a Hrvatska, nakon Cipra, Španjolske i Latvije, ulazi u skupnu od pet zemalja koje su najudaljenije od razine ostvarene u 2008. godini.

Rast fizičkog obujma građevinskih radova

Ono što svakako može vratiti osmijeh na lica građevinara je lanjski rast indeksa fizičkog obujma građevinskih radova za 2,9 posto, što je prvi rast građevinske aktivnosti nakon sedam sušnih godina, i to pod dominantnim utjecajem rasta radova na zgradama za 8,9 posto. Nasuprot tome, građevinska aktivnost na ostalim, uglavnom infrastrukturnim, građevinama i dalje je potisnuta pa se u zadnjih osam godina, s izuzetkom 2013. godine, bilježi kontinuitet njena pada. Rast građevinske aktivnosti nastavljen je i u EU, sada već treću godinu zaredom. Građevinska aktivnost porasla je za 1,4 posto pri čemu je pad zabilježen u 12, a rast u 14 zemalja. Najizraženiji pad aktivnosti prošle je godine zabilježen u Mađarskoj (-18,8 posto), Latviji (-17,9posto), Sloveniji (-17,8 posto), Bugarskoj (-16,6 posto), Poljskoj (-14 posto) i Slovačkoj (-10,7 posto), dok je aktivnost porasla u Finskoj (+6,1 posto), Nizozemskoj (+7 posto), Švedskoj (+10,9 posto), Irskoj (+18,5 posto) te najviše u Grčkoj (+22,7 posto).

Raste i broj građevinskih dozvola

U 2016. godini zabilježen je snažan porast broja izdanih građevinskih dozvola, što je rezultat probuđenoga poslovnoga, a stoga i investicijskog optimizma pri ubrzanju gospodarskog rasta i mogućnosti korištenja visokog iznosa raspoloživih sredstava iz fondova EU-a. U takvim je okolnostima izdano 26,7 posto više dozvola nego u 2015. Riječ je o prvom rastu ukupnog broja izdanih građevinskih dozvola nakon 2005. godine, obilježenim istodobnim rastom broja dozvola za zgrade od 25 posto i broja izdanih dozvola za ostale građevine od 33,9 posto.

Oporavak stanogradnje

Lani su, nakon devet godina stagnacije ili pada, zabilježene i naznake pozitivnih kretanja u stanogradnji. Ukupno je izdano 9398 građevinskih dozvola za izgradnju stanova s korisnom površinom od 859.996 četvornih metara, što u odnosu na 2015. predstavlja porast broja izdanih dozvola za 35,2 posto i rast planirane korisne površine stanova za 32,3 posto. Može se zaključiti da investitori očekuju jačanje potražnje za stambenim nekretninama u ovoj i godinama koje slijede. Unatoč visokom rastu u 2016. godini duboka i dugotrajna kriza ostavila je posljedice pa je tako broj izdanih građevinskih dozvola lani i dalje bio za 34,7 posto niži nego pretkrizne 2008. godine, pri čemu je predviđena vrijednost radova bila niža za 43,7 posto, a broj izdanih dozvola za stanove za 61,8 posto. Nastavak oporavka građevinske aktivnosti i njeno dinamiziranje pokazuju i podaci o novim narudžbama koje su u 2016. godini porasle za 15 posto. Pritom je nešto snažnije porasla vrijednost novih narudžbi za ostale građevine za 17,7 posto u odnosu na porast vrijednosti narudžbi za zgrade koje su rasle za 11,9 posto. U HGK-u stoga ističu kako će iduće razdoblje vjerojatno obilježiti nešto dinamičniji rast građevinskih radova na infrastrukturnim objektima. Ipak, vrijednost novih narudžbi od 16 milijardi kuna u 2016. godini i dalje je za 39,1 posto manja od vrijednosti narudžbi u 2008. godini.

Konačno oporavak

U 2016. godini prvi put nakon 2008. godine zabilježen je porast fizičkog obujma i vrijednosti građevinskih radova, te je prvi put nakon 2005. godine porastao broj izdanih građevinskih dozvola, dok je vrijednost novih narudžbi povećana po dvoznamenkastoj stopi, najvišoj od 2007. godine. Istovremeno poboljšava se korištenje raspoloživih sredstava iz fondova EU-a, otvaraju se novi infrastrukturni projekti. Sve to u konačnici znači više poslova za građevinski sektor koji će se organizacijski i tehnološki morati prilagoditi izmijenjenoj strukturi radova, riješiti pitanje nedostatka dijela radnika te pronaći odgovore na sve snažniji pritisak inozemne konkurencije na domaćem tržištu. Jednostavno rečeno, tek vidimo svjetlo, a do kraja tunela ostalo je još jako puno.

Ilijana Grgić

Privredni vjesnik d.o.o. Kačićeva 9 Zagreb