e-Privredni

A+ A A-

Nautički turizam i u praksi treba biti strateški

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, lani je Hrvatska brojila 121 luku nautičkog turizma na morskoj obali, od kojih ih je 70 klasificirano kao marine, među kojima i 13 suhih. Ukupna površina njihova akvatorija iznosila je 3.614.784 metra četvorna. Hrvatske luke nautičkog turizma imaju 17.351 vez.

U lukama nautičkog turizma posljednjeg dana protekle godine na stalnom vezu bilo je 13.399 plovila, što je za 2,9 posto više na godišnjoj razini. Vezom u moru koristilo se 85,7 posto plovila, a njih 14,3 posto isključivo mjestom na kopnu. Prema vrsti plovila, na stalnom morskom vezu 51 posto su jahte na jedra, 45,9 posto su motorne jahte, a 3,1 posto otpada na ostale vrste plovila.

Prema zastavi plovila, najviše ih je na stalnom vezu bilo iz Hrvatske, čak 43,6 posto. Slijedi Austrija sa 16,6 posto, Njemačka sa 15,2 posto, Italija i Slovenija s po 5,2 posto…

Prema podacima DZS-a, broj plovila u tranzitu u lukama nautičkog turizma lani je bio 193.450 ili 6,7 posto više nego u 2014. Prema vrsti plovila u tranzitu koja su se koristila vezom u moru njih 64,1 posto su jahte na jedra, 32,1 posto motorne jahte, a 3,8 posto su ostala plovila. U tom razdoblju najviše plovila u tranzitu bilo je iz Hrvatske, čak 46,7 posto, Italije 16,5, Njemačke 12, Austrije 7,4 i Slovenije 4,2 posto, što čini 86,8 posto plovila od ukupnog broja plovila u tranzitu.

Nužni novi sadržaji

Luke nautičkog turizma lani su ostvarile prihod od 753 milijuna kuna, od čega je 519 milijuna kuna ili 68,9 posto ostvareno od iznajmljivanja vezova. U odnosu na 2014. ukupan prihod je veći za 5,1, dok je prihod od iznajmljivanja vezova manji za 1,6 posto.

Kad je riječ o ovogodišnjoj nautičkoj sezoni, iako je ona još uvijek u tijeku, prema riječima Seana Lisjaka, predsjednika Udruženja hrvatskih marina pri HGK-u te člana Uprave pulskog Tehnomonta koji u svom sastavu ima marinu u Verudi, nautički sektor je i ove godine zabilježio uspješnu sezonu. Lisjak kaže da su vlasnici marina zadovoljni te da bi ovogodišnja posezona mogla biti duža nego dosadašnjih godina. Ističe i kako se osjeti blago povećanje tranzita plovila u marinama na području srednje Dalmacije. “Doduše, veliki broj prirodnih uvala na kojima je dozvoljeno besplatno sidrenje te povoljne vremenske prilike znaju utjecati na pad uplovljavanja tranzitnih plovila u marine. No, unatoč tome osjeti se povećanje tranzita plovila u marinama”, ističe Lisjak.

Pozivajući se na Benchmark analizu marina, koju su izradili stručnjaci Fakulteta za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu iz Opatije, Lisjak naglašava kako je vidljiva razlika u pojedinim promatranim kategorijama sjevera i juga. To bi se, pojašnjava, moglo objasniti većom zainteresiranošću nautičara za južni, u nautičkom smislu atraktivniji, dio Jadrana.

“Iz strukture prihoda marina uočljivo je da još uvijek pretežiti udio prihoda dolazi od iznajmljivanja veza. To je ono na čemu treba poraditi. Potrebno je omogućiti marinama i koncesionarima na tim područjima da stvore pretpostavke za nove sadržaje, nove usluge poput trgovina, ugostiteljskih, zabavnih i smještajnih objekata, kako bi se na taj način ostvario dodatni rast ukupnog prihoda. Jedan od preduvjeta da bi se to moglo ostvariti je i konačno donošenje i usvajanje strategije razvoja nautičkog turizma te krovnih zakona poput zakona o pomorskom dobru te o koncesiji”, smatra Lisjak.

Prema njegovu mišljenju, nautički turizam treba valorizirati kao specifični turistički proizvod, a ne kao izvor prihoda države kroz koncesijske naknade. “Statistička raščlamba djelatnosti gospodarstva marine svrstava u sport i rekreaciju te se stoga one ne mogu kandidirati za povoljna poticajna sredstva, bilo da se radi o sredstvima iz EU fondova, bilo da se radi o državnim sredstvima koja se odnose na turizam i ulaganje u nove sadržaje. Mnogi naši članovi su razočarani kada uz odlične razvojne projekte novih i dodatnih sadržaja nalete na administrativnu prepreku NKD broja, koja ih u startu eliminira u mogućnosti povlačenja takvih sredstava”, pojašnjava Lisjak.

Kriza se još osjeti

Jedna od najvećih novosti u zadnje vrijeme u hrvatskom nautičkom sektoru je ulazak Dogus Grupe u vlasništvo triju marina na području sjeverne i srednje Dalmacije. Dogus Grupa je iskazala interes i za Marinu Zadar, te je drugi - odmah iza države - po veličini dioničar najvećeg lanca marina na Mediteranu ACI-ja. U ACI-ju Dogus Grupa ima udjel od gotovo 12 posto.

U prvih osam mjeseci ove godine u marinama Dogus Grupe u Hrvatskoj - D-Marin Mandalina, D-Marin Dalmacija i D-Marin Borik - promet je povećan za dva posto.

Prihodi u prvih osam mjeseci u ove tri marine iznose 8,5 milijuna eura, dok se do kraja godine očekuje prihod od 12,4 milijuna eura. Najveće prihode među trima marinama ostvaruje D-Marin Dalmacija iz Sukošana, koja je ujedno i najveća među njima, ali i najveća marina na istočnoj obali Jadrana. Ključna tržišta odakle dolaze gosti su Austrija, Njemačka i Slovenija.

“Kod rasta prometa važno je istaknuti kako se u nautičkom turizmu ne bilježi rast kao kod ostalih oblika turizma, odnosno segmenata ponude hrvatskog turizma, budući da se na nautički turizam još uvijek reflektiraju posljedice recesije. Ponajprije je to vidljivo kroz činjenicu da brodogradilišta još uvijek nisu izašla iz krize, da je kupnja novih brodova, posebno onih do 12 metara dužine, u stagnaciji i padu. Takve je brodove kupovala srednja klasa koja je najviše pogođena recesijom. U stagnaciji je i prodaja rabljenih brodova. Dakle, zbog svega toga vidljiv je povećani promet čartera”, pojašnjava Božidar Duka, regionalni direktor D-Marina.

Ulaganja Dogus Grupe u ovim trima marinama do sada su dosegnula oko 30 milijuna eura, ne računajući troškove njihova preuzimanja. Broj vezova u tim marinama je 1800 na moru te 350 na kopnu.

Nužnost kontinuiranog ulaganja

Kako bi se održala perspektiva razvoja nautičkog turizma i ostvarila konkurentnost hrvatskih marina u odnosu na susjedne zemlje, prema Dukinom mišljenju, neupitna je nužnost kontinuiranog ulaganja u poboljšanje razine usluge i sadržaja u marinama. Potrebna su ulaganja i u destinaciju i u destinacijsku infrastrukturu što je direktno vezano uz ponudu marina.

Osim ponude marina, prema Dukinim riječima, važan segment je kvalitetna destinacijska infrastruktura i ponuda te učinkovita i osmišljena promocija.

“Liberalnijim postavljanjem uredbi i odredbi Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama, Zakona o koncesiji i Pomorskog zakonika, za razliku od dosadašnjih rigidnih odredbi za marine, stvorili bi se bolji uvjeti za njihovo poslovanje i pozicioniranje na tržištu. Marine već duže vrijeme traže da se usluga pružanja veza tretira kao usluga u turizmu jer ona to i jest. Također, ona bi trebala imati i nižu stopu PDV-a od 13 posto, a ne onu opću stopu od 25 posto. Ta razlika u poreznim stopama otvorila bi prostor za dodatno investiranje i poboljšanje usluga u hrvatskim marinama. Drugim riječima, nautički turizam i u praksi bi trebao postati strateški proizvod hrvatskog turizma. Doduše, tako je i navedeno u Strategiji razvoja hrvatskog turizma do 2020. godine”, kaže Duka. Josip Berket, vlasnik marine Kaštela, do sada je u nautički dio te marine uložio oko 120 milijuna kuna i nastavlja s ulaganjima. Prema njegovu mišljenju, planiranje upravljanja nautičkim turizmom moralo bi se centralizirati kako bi bilo usklađeno. Smatra da zbog općinskih prihoda nije dobro da svaka općina planira vezove, misleći pritom pogotovo na otočke općine od kojih većina planira izgradnju marine. Berket ističe da nautički turizam mora biti planiran strateški u svrhu razvoja otoka. Kad je riječ o novim vezovima i marinama, Berket godinama tvrdi da ih je potrebno graditi u devastiranom prostoru kako bi ga unaprijedile te u većim naseljima. Marine, po njemu, treba graditi u Veloj Luci, Korčuli, Visu, Komiži, Starom Gradu... “Protivim se tome da se marine grade u prirodnim otočnim uvalama jer tako radimo štetu. Te uvale su i razlog zbog kojeg nam nautičari dolaze. Uspješnu nautičku sezonu ne možemo pripisati našoj pameti jer nismo napravili ništa posebno. Ponajviše smo uspješni zbog toga što je naša obala idealna za nautičare te što su naši otoci s prirodnim uvalama privlačni. Nautičari žele doći k nama jer mi, kao i Jonsko more, imamo idealne uvjete za jedrenje. Nigdje u svijetu kao kod nas ne možete obitelj s malom djecom voditi na jedrenje. U Italiji zbog otvorenog mora to nije moguće”, pojašnjava Berket. 

Adriatic Croatia International Club Najveći lanac marina na Mediteranu 

Najveći lanac marina na Mediteranu - Adriatic Croatia International Club - u prvih osam mjeseci 2016. godine ostvario je ukupne prihode od 142,9 milijuna kuna što je lagani rast u odnosu na prošlogodišnje razdoblje. Prihodi od nautičkih aktivnosti, u koje spadaju godišnji, mjesečni i dnevni vez, zakup te ostale usluge nautičarima, dosegnuli su iznos od 135 milijuna kuna.

Na godišnjem vezu u ACI marinama 31. kolovoza ove godine bio je registriran 3491 ugovor o godišnjem vezu, a u prvih osam mjeseci ostvareno je ukupno 87.476 brod-dana temeljem usluga dnevnog veza. Na mjesečnom vezu ostvareno je 2203 brod-mjeseci. Ove godine je ACI završio investiciju u 22 marinu. Riječ je o marini Veljko Barbieri u Slanom u čiju gradnju je investirano 60 milijuna kuna. To je nakon ACI marine Opatija prva investicija ACI-ja u gradnju marine nakon punih 16 godina. “ACI marina Veljko Barbieri započela je s radom 3. kolovoza te je do kraja tog mjeseca u tranzitu realizirano 485 uplovljavanja i 932 brod-dana, dok su u manje od mjesec dana registrirana 42 ugovora o godišnjem vezu. U tijeku su pripreme za početak realizacije projekta kompletne rekonstrukcije kopnenog i morskog dijela ACI marine Rovinj, dok je za ACI marinu Opatija izrađeno idejno rješenje za rekonstrukciju kopnenog i morskog dijela. U ACI marini Dubrovnik provode se aktivnosti na pripremi proširenja bazena travel lifta te na odabiru modela daljnjeg razvoja i proširenja te marine”, istaknuo je Kristijan Pavić, član Uprave ACI-ja.

Jozo Vrdoljak

Privredni vjesnik d.o.o. Kačićeva 9 Zagreb