e-Privredni

A+ A A-

Značajan rast izvoza hrane

Statistike pokazuju kako smo u prošloj godini više i uvezli, ali i izvezli poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda, a najdinamičniji i najznačajniji rast zabilježen je u robnoj razmjeni sa zemljama članicama Europske unije.

“U Europsku uniju Hrvatska sada izvozi gotovo 62 posto vrijednosti ukupnog izvoza poljoprivredno-prehrambenih proizvoda. To je odraz promjene trgovinskih uredbi koje smo preuzeli pristupanjem toj zajednici zemalja”, pojašnjava pomoćnica direktorice Sektora za poljoprivredu, prehrambenu industriju i šumarstvo Hrvatske gospodarske komore Žaklina Jurišić.

Ukupan izvoz tih proizvoda je u 2016. godini povećan za 13 posto, a izvoz u Europsku uniju je porastao gotovo za trećinu, odnosno za 30 posto u odnosu na 2015. godinu.

“No kako sve ne bi bilo tako dobro, pokazuju podaci o izvozu hrvatskih proizvoda na tržište Cefte. Tu je nastavljen pad i u prošloj godini je izvezeno robe čak osam posto manje u odnosu na prethodnu godinu. Ukupni rezultati u 2016. u odnosu na 2015. godinu nešto su bolji”, upozorava Žaklina Jurišić i ističe kako je ipak dobro to što je negativna bilanca u ovoj gospodarskoj grani smanjena.

Smanjenje negativne bilance

Pretprošla 2015. godina ostala je rekordna godina po negativnoj bilanci od 969 milijuna eura, odnosno uvezli smo toliko hrane više nego što smo izvezli. S obzirom na to da je u 2016. godini izvoz rastao brže od uvoza, negativna bilanca smanjena je za 100 milijuna eura. Lani smo uvezli hrane u vrijednosti 2,6 milijardi eura, a izvezli slične robe u vrijednosti 1,7 milijardi eura. Pokrivenost uvoza izvozom u 2016. godini bila je ipak iznad dvije trećine, odnosno 67 posto, za razliku od 2015. godine u kojoj smo izvezli samo 61 posto uvezene vrijednosti hrane i prehrambenih proizvoda.

Ukupne brojke uvoza rasle su za četiri posto, a najviše je rastao uvoz prehrambenih i poljoprivrednih proizvoda iz zemalja članica zajedničkog tržišta Europske unije i to za visokih 120 milijuna eura.

Naša glavna izvozna tržišta za ove proizvode su i dalje Italija, Slovenija, Bosna i Hercegovina, Mađarska, Srbija i Njemačka, dok su glavna uvozna tržišta gotovo slična, ali po udjelu ipak donekle različita. Najviše hrane uvezli smo iz Njemačke, slijede Italija, Mađarska, Slovenija, a značajniji uvoz dolazi i iz Nizozemske i Poljske.

Slika uvoza i izvoza poljoprivredno-prehrambenih proizvoda Hrvatske najbolje ilustrira njihovu konkurentnost i dostatnost. U tu sliku moramo uključiti i prosječno nisku kupovnu moć prosječnog hrvatskog potrošača i njegove preferencije u smjeru kupnje proizvoda nižih cjenovnih kategorija, odnosno onih jeftinijih.

Kod uvoza na tržištu nedostaje najviše mesa i mesnih prerađevina kojih smo u prošloj godini uvezli u vrijednosti 325 milijuna eura. Odmah za njima slijede proizvodi na bazi žitarica i škroba na koje smo utrošili 205 milijuna eura, hrane za životinje - 199 milijuna eura, te mlijeka i mliječnih prerađevina na koje smo potrošili još 190 milijuna eura. Na druge različite prehrambene proizvode potrošili smo 175 milijuna eura, piće i alkohol tek milijun manje - 174 milijuna, a na voće također visokih 173 milijuna eura. Na uvozne kakao prerađevine potrošili smo 152 milijuna eura, te na povrće 116 milijuna eura. Ako gledamo pojedinačne proizvode, najviše se uvozilo svježeg svinjskog mesa, čokolade, stočne hrane te kruha i peciva. Neko značajnije povećanje uvoza uočeno je kod zamrznutog goveđeg mesa čiji je uvoz porastao za 42 posto i njega je uvezeno u vrijednosti 18 milijuna eura. Rastao je i uvoz rashlađene ribe za 39 posto te je vrijednost njenog uvoza dosegla 13,7 milijuna eura. Prerađevina od mesa uvezeno je za petinu više, ukupno za 22 milijuna eura, a voćnih sokova je uvezeno za 21 milijun eura te je time ostvareno povećanje u odnosu na 2015. godinu od 14 posto. Najviše izvozimo one poljoprivredno-prehrambene proizvode koji spadaju u kategoriju različitih prehrambenih proizvoda - 178 milijuna eura, šećera i proizvoda od šećera smo izvezli za 161 milijun eura, a žitarica za 150 milijuna eura. Značajan je izvoz ribe koje smo izvezli, kao i žitarica, za 150 milijuna kuna, a pića i alkohola izvezli smo za 136 milijuna eura. Izvezli smo i 126 milijuna eura vrijedne proizvode na bazi žitarica i škroba, 112 milijuna eura uljarica, kakao prerađevina za 101 milijun eura, te mesnih i ribljih prerađevina za 82 milijuna eura. U značajnije stavke u izvozu možemo ubrojati i hranu za životinje koje smo izvezli za 80 milijuna eura.

Šećer - najznačajniji izvozni proizvod

Ako gledamo pojedinačne proizvode, najvišu vrijednost ostvarili smo u izvozu šećera, čokolade, svježe ribe, kukuruza i pšenice. Kod pojedinih proizvoda u vrijednosnim pokazateljima došlo je do većeg povećanja izvoza, kao kod ulja, goveda i svinjskog mesa. Ulje od repice od 2013. bilježi konstantni porast u izvozu te je samo u odnosu na 2015. izvoz utrostručen odnosno s pet milijuna eura izvoza u 2015. u prošloj godini je izvoz utrostručen na 15 milijuna eura, dok je u isto vrijeme izvoz suncokretovog ulja zabilježio rast od 73 posto, na solidnih 17 milijuna eura.

Izvoz goveda u prošloj godini povećan je za 80 posto ili za oko 12 milijuna, čime je ostvaren izvoz u vrijednosti 27 milijuna eura. I izvoz svinjskog mesa bilježi od ulaska Hrvatske u Europsku uniju neprekidan rast. Tako je lani, na godišnjoj razini, porastao za trećinu, te je ukupno izvezeno svinjetine u vrijednosti 24 milijuna eura. Šećer kao najznačajniji izvozni proizvod u 2016., jer ga je izvezeno za 148 milijuna eura, također je zabilježio značajan rast od 70 posto, odnosno izvezeno je šećera za 60 milijuna eura više nego u godini ranije. Nakon pada izvoza agruma, pri čemu se to najviše odnosi na neretvanske mandarine, u 2016. se tržište u odnosu na godinu prije oporavilo te je ostvaren izvoz od 19 milijuna eura odnosno povećanje od dvotrećinskih 67 posto. 

Krešimir Sočković

Hitovi: 151

Privredni vjesnik d.o.o. Kačićeva 9 Zagreb