e-Privredni

A+ A A-

Uvoz ne možemo spriječiti, ali možemo više proizvoditi

Hrvatski proizvođači voća i povrća moraju povećati prinose, svoju djelotvornost i jačati kvalitetu proizvoda. Također treba razviti domaće kanale prodaje i iskoristiti potencijale prodaje u turizmu, zaključak je foruma Izazovi razvoja sektora voća i povrća u Republici Hrvatskoj, koji je okupio predstavnike Vlade, proizvođača, prerađivača, veletrgovaca i maloprodajnih lanaca. Na skupu su se razmjenjivala iskustva i razmišljanja o iskorištavanju proizvodnog potencijala u sektoru voća i povrća. Forum je organiziran u okviru inicijative Europske banke za obnovu i razvoj i Organizacije za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda (FAO), uz potporu Ministarstva poljoprivrede, Hrvatske gospodarske komore i Hrvatske udruge mladih poljoprivrednika (HUMP).

U udruživanju je prilika

Hrvatski proizvođači moraju se nužno udružiti, istaknula je Vedrana Jelušić Kašić, direktorica EBRD-a za Hrvatsku, Sloveniju, Mađarsku i Slovačku. “To može pomoći u postizanju ekonomije razmjera u prodaji kao i u olakšavanju pristupa modernim tehnologijama i razmjeni znanja, pa i financiranju. U tom smislu nužno je podržati takve organizacije kako bi uspjele na tržištu. Istodobno porast turističke aktivnosti u Hrvatskoj može pružiti zanimljive mogućnosti domaćim proizvođačima voća i povrća. Turiste privlači tradicionalna hrana i kvalitetni proizvodi jedinstveni za ovo područje, što može biti veliki poticaj ruralnim gospodarstvima i pomoći manjim proizvođačima pri ulasku na nova tržišta”, istaknula je Vedrana Jelušić Kašić.

“Jasno nam je da možemo puno više ostvariti kroz udruživanje s drugim poljoprivrednicima nego što to možemo sami. Ono što nam je potrebno je stalna podrška kako bi se domaći sektor modernizirao u skladu s aktualnim svjetskim trendovima. Tu poseban naglasak treba staviti na sigurnost hrane i kontrolu kvalitete te bolje organiziranje poljoprivrednika”, istaknuo je Jan Marinac, predsjednik HUMP-a.

Potreban stalan dijalog

Državna tajnica u Ministarstvu poljoprivrede Hrvatske Marija Vučković smatra važnim nastavak dijaloga javnog i privatnog sektora kako bi se prepoznale i riješile prepreke koje usporavaju razvoj sektora. “Moramo uspostaviti okvire koji će omogućiti da proizvodnja voća i povrća postane što konkurentnija i profitabilnija”, naglasila je Marija Vučković.

Andriy Yarmak, ekonomist FAO-a, ističe kako koordinacija i suradnja unutar opskrbnih lanaca ima pozitivan učinak na sve sudionike u sektoru. “Hrvatski proizvođači lakše će moći predvidjeti potrošačke navike kupaca, maloprodajna i prerađivačka poduzeća imat će učinkovitiju nabavu domaćih proizvoda, dok će potrošači imati bolji pristup kvalitetnim lokalnim proizvodima”, smatra Yarmak.

Ovaj skup izvrsna je prilika da dođemo do zaključaka kako napraviti strategiju upravljanja ovim sektorom u sljedećim godinama, istaknuo je potpredsjednik HGK Ivan Škorić. “Hrvatska uvozi godišnje 300 milijuna eura vrijedno voće i povrće. Uvoz je nemoguće spriječiti jer smo dio zajedničkog tržišta, no mogli bismo sami više proizvoditi. Nismo samodostatni gotovo ni u čemu, a nismo ni dovoljno spremni za izvoz. Upravo to je prilika za razvoj naših ruralnih prostora i sprečavanje iseljavanja koje je sve intenzivnije”, ističe Škorić.

Učenje od najboljih

Na Forumu su mladi poljoprivrednici podijelili svoja iskustva sa studijskog putovanja u Italiju gdje su predstavnici HUMP-a imali priliku vidjeti kako uspješno posluju proizvođačke organizacije prilikom posjeta LegaCoopu, najstarijoj kooperativnoj organizaciji u Italiji koja broji više od 15.000 članova. Talijanske proizvođačke organizacije imaju tradiciju dužu od 100 godina, a glavni im je cilj omogućiti proizvođačima bolji pristup materijalima za proizvodnju, najnovijim tehnologijama i znanjima, financijskim sredstvima te novim tržištima. Na tom putovanju upoznali su i različite tehnike proizvodnje, uključujući preciznu hortikulturu kao i metode unapređenja kvalitete i okusa proizvoda. Uz to, demonstrirana im je primjena sustava kontrole kvalitete i ispravnosti hrane te ekološki prihvatljivih metoda proizvodnje kao što je sustav Integriranog upravljanja nametnicima (Integrated Pest Management).

Većina hrvatskih proizvođača voća i povrća su relativno mali poljoprivrednici od kojih neki nisu imali priliku da se upoznaju s novijim proizvodnim tehnikama, većinom zbog nedostatka sredstava za unapređenje poslovanja i ulaganje u istraživanja. Proizvodnja je često fragmentirana te postoji potreba za jačanjem suradnje između proizvođača, poduzeća za preradu hrane i maloprodajnih lanaca.

Ostalo je puno posla

Na skupu su predstavljeni i preliminarni nalazi istraživanja o daljnjem razvoju poslovanja hrvatskih proizvođača voća i povrća koje je provelo Sveučilište Wagenineng i njihov Centar za istraživanje. Istraživanje, koje je uključivalo diskusije s velikim brojem sudionika u preradi, distribuciji, veleprodaji te maloprodaji voća i povrća, kao i analizu povijesnih trendova u proizvodnji, ističe mogućnosti unapređenja opskrbnih lanaca i uspostavljanje bolje povezanosti dobavljača i kupaca. U istraživanju se preporuča i razvoj izvoznih tržišta razvijanjem mreža kupaca, jačanjem marketinga i uvođenjem oznaka kakvoće te oznaka izvornosti i zemljopisnog podrijetla, a potrebno je ojačati izvoznu logistiku. “Morate biti konkurentni, istražujte tržišta, prilagođavajte se potražnji i radite na profesionalizmu. Učite od najboljih i učinite poljoprivredni posao atraktivnijim. Razvijajte viziju onoga što želite da postane hrvatski sektor voća i povrća u 2030. godini”, naglasila je Katja Logatcheva s tog sveučilišta.

U sklopu Foruma održan je i okrugli stol čiji su sudionici raspravljali o strateškom povezivanju turizma i proizvodnje hrane i pića u Hrvatskoj.

Inače studijsko putovanje u Italiju, Forum i istraživanje Sveučilišta u Wageningenu dio su zajedničkog EBRD-FAO projekta usmjerenog jačanju kapaciteta mladih poljoprivrednika. Osnovni cilj inicijative je poticanje inovativnosti, ulaganja u sektor te razvoja učinkovitih i uključivih poljoprivrednih sustava.

Ovim projektom nastavlja se dugogodišnja suradnja EBRD-a i FAO-a u okviru koje je nedavno podržan razvoj i registracija prvih dvaju geografskih indikatora Hrvatske na razini Europske unije - za neretvansku mandarinu te slavonski kulen. Inače od 1995. godine, EBRD je uložio više od 620 milijuna eura u prehrambeni sektor u Hrvatskoj. 

Krešimir Sočković

Privredni vjesnik d.o.o. Kačićeva 9 Zagreb