e-Privredni

A+ A A-

Knjiga je snaga nacije

Interliber je najveća književna manifestacija u Hrvatskoj i platforma za promociju knjiga, pisaca, čitanja, znanosti i znanja koja okuplja najznačajnije nakladnike i knjižare. Ove godine po jubilarni 40. put privukao je veliki broj ljubitelja pisane riječi i onih koji od nje žive. Više od 300 izlagača iz čak 16 zemalja na više od 13.000 četvornih metara predstavilo je svoja izdanja, a tijekom Sajma održan je bogat slavljenički program uz knjigu i glazbu na više lokacija. Promocije knjiga i radionice, okrugli stolovi i dodjele nagrada su se održavale na 1. katu paviljona 5 i prostoru ispred njega te na pozornici u paviljonu 6.

Interliber, 40. međunarodni sajam knjiga i učila održao se pod pokroviteljstvom Vlade Republike Hrvatske i zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića. 

Vlada će pomoći oporavku nakladništva

Ova priredba uživa posebno mjesto u ne samo sajamskom, nego i kalendaru kulturnih događanja hrvatske metropole, istaknula je Ana Stojić Deban, predsjednica Uprave Zagrebačkog holdinga. “Knjiga i danas predstavlja zbirku čovjekova iskustva, znanja, umijeća, zabilježenih kroz vrijeme, i sigurnost od zaborava. Na tom tragu očuvanja kulturne baštine i stvaranja pretpostavki za neke nove vrijedne zapise, punih 40 godina Zagrebački velesajam osigurava pozornicu za susret s najnovijim pisanim djelima. Ovakvi projekti od značaja za cijelu regiju su naša obveza prema zajednici u kojoj živimo i ulaganje u budućnost”, naglasila je Ana Stojić Deban.

Interliber je otvorio premijer Andrej Plenković najavljujući mjere Vlade koje će pomoći oporavku izdavaštva i nakladništva u Hrvatskoj. “U proteklom vremenu smo se suočili s krizom i slomom najvećeg knjižarskog lanca u Hrvatskoj i stvaranjem ogromnih gubitaka. Stoga nam je fokus na saniranju aktualnih posljedica te situacije. U tome smo uspjeli zbog sjajnog angažmana Ministarstva kulture, no i bez te krize trebalo je osmisliti zajedničko djelovanje oko financijske sigurnosti, manjka likvidnosti i održavanja nakladništva kao kulturne industrije”, dodao je Plenković.

Nove generacije gube interes za pisanu riječ što je posljedica digitalnog društva i zato je potrebno poticati kulturu čitanja, smatra premijer. “Želimo otpimizirati postojeće i razviti nove modele koji će pomoći sektoru koji istovremeno mora rješavati strukturne probleme u kojima se nalazi. Stanje se stabiliziralo, dok je likvidnost bolja nego prije nekoliko mjeseci. Program poticaja u kulturi je vrijedan dva milijuna kuna, a poduzetništva u nakladi četiri milijuna kuna. Tim sredstvima će izdavači obnoviti svoju tehnologiju i izgraditi alternativne prodajne kanale i ojačati marketinške aktivnosti. Planiraju se i novi poticajni programi za rad knjižara i otvaranja knjižara u onim gradovima koji ih nemaju prema dobrim europskim praksama u kulturnim i kreativnim industrijama”, zaključio je Plenković.

Interliber je važan za sve nakladnike u Hrvatskoj pa jednako tako i za Školsku knjigu, istaknuo je Ante Žužul, vlasnik te izdavačke kuće. “Mi promičemo hrvatsku kulturu i na krilima Školske knjige živi hrvatski identitet i kultura. Od znanstvene literature preko lijepe književnosti do vrhunske svjetske beletristike i naših didaktičkih izdanja. Svijet se može upoznati na Interliberu s onime što radimo”, naglašava Žužul. Interliber je okupio mnoge nakladnike koji se cijele godine muče, a riječ je o tisućama ljudi - od autora, autorskih timova, nakladnika, do dizajnera - koji rade na tome da se napravi dobra knjiga, dodaje Žužul.

Najbolji posao u godini za male nakladnike

“Knjiga je snaga jedne nacije, a mali narodi, nažalost, imaju svoju nevolju da su mala govorna područja. Dok veliki jezici imaju naklade od nekoliko stotina tisuća primjeraka, kod nas su velike naklade od 1000 ili 2000 primjeraka, a troškovi pripreme su isti. Mi imamo nacionalnu i javnu odgovornost što pokazuju mnoga naša izdanja od jezika i jezične baštine i standarda, stručne i znanstvene literature i više od 70 rječnika stranih jezika”, smatra on i dodaje kako ne vjeruje da će digitalna tehnologija ugroziti knjigu. “U svijetu digitalnih tehnika pokazuje se njihov loš utjecaj. Svijet već osjeća posljedice digitalne demencije. To je nešto o čemu se treba pričati i razgovarati. Mi moramo učiti, razmišljati i zaključivati, a u tome nam pomažu knjige i ujedno brane hrvatski identitet i kulturu”, zaključuje Žužul.

Mali izdavači na Interliberu imaju priliku napraviti najbolji posao u godini, ističe Ivana Vukelić, vlasnica Hangara 7, nakladničke kuće specijalizirane za znanstvenu fantastiku i fantasy izdanja na hrvatskom jeziku. “S obzirom na to kakva je situacija trenutačno u izdavaštvu i sektoru prodaje takve robe, Interliber je jedino mjesto na kojem sam sigurna da će mi se odmah isplatiti sve što napravim. Što god završi u knjižarama, moram jako dugo čekati da mi se plati. ako mi se uopće i plati. Algoritmova mreža prodaje sve nas je dovela u probleme, a bojim se da će se slično dogoditi i sa svim ostalima koji se sada pojavljuju na tržištu. Da je to posao koji funkcionira ne bi se urušio pa nam je svima Interliber zapravo jedino mjesto koji izravno može donijeti novac”, ističe. Da nije lako prodavati samo knjige pokazuje i trend širenja poslovanja na druge proizvode. “Knjiga kao poklon nije više trend, a kako bismo egzistirali, svoju prodaju širimo i na druga područja darovnog programa koji nam pokrivaju ostatak godine i ojačavaju promet”, zaključila je Ivana Vukelić. 

Krešimir Sočković

Privredni vjesnik d.o.o. Kačićeva 9 Zagreb