e-Privredni

A+ A A-

Strategija uvođenja eura u Hrvatskoj

 

Put prema ekonomskoj i monetarnoj integraciji Europe počeo je 1957. godine osnivanjem Europske zajednice, a konkretni koraci prema zajedničkoj valuti napravljeni su nakon odluke Europskog vijeća 1988. da se europska ekonomska i monetarna unija ostvare u tri faze. Prvo je osigurano potpuno slobodno kretanje kapitala unutar EU-a i dogovorena koordinacija ekonomskih politika država članica, a zatim je osnovan i Europski monetarni institut (preteča Europske središnje banke). Potom je osigurana neovisnost nacionalnih središnjih banaka, a uvedena su i pravila o fiskalnoj disciplini, dok je uvođenje eura kao zajedničke valute označilo početak treće faze.

Simbol integracija

Euro je jedan od glavnih simbola europske integracije. Koristi se u 19 država članica, a prvi put je uveden kao obračunska jedinica 1. siječnja 1999., inicijalno u 11 država. Tri godine kasnije, novčanice i kovanice eura ušle su u optjecaj u 12 država EU-a i to je bila najveća zamjena gotovine u povijesti. Uvođenjem zajedničke europske valute željelo se potaknuti dublju povezanost među državama članicama i ojačati iskorištavanje svih prednosti jedinstvenog tržišta uz slobodno kretanje ljudi, roba, usluga i kapitala. Euro uklanja transakcijske troškove, smanjuje prekomjerne promjene deviznih tečajeva, olakšava trgovinu između država članica i povećava otpornost gospodarstava na krize. U cjelini, euro pridonosi stabilnijim gospodarskim prilikama i rastu, većim investicijama i novim radnim mjestima.

U nastojanju da se hrvatsku javnost upozna s najvažnijim odrednicama procesa uvođenja eura u našoj zemlji te potakne javna rasprava o pristupanju europodručju Vlada i Hrvatska narodna banka organizirale su konferenciju Strategija uvođenja eura u Hrvatskoj na kojoj je predstavljena Strategija za uvođenje eura kao službene valute u Hrvatskoj koju su zajednički pripremili Vlada i HNB. Strategija sagledava pretpostavke za uvođenje eura i razmatra učinke tog procesa uvažavajući političko i ekonomsko značenje pristupanja europodručju za Hrvatsku, kao i potrebu kvalitetne i pravovremene pripreme za taj događaj.

Schengen pa euro

Vlada je izrazito proeuropski orijentirana, to je u našem programu, na tim načelima dobili smo povjerenje građana, istaknuo je premijer Andrej Plenković. “Ovo je vlada koja ima iskustva u procesu pristupanja EU-a. Prije 10 dana bio je sastanak Europskog vijeća i razgovaralo se o Leaders Agendi za razdoblje od idućih 18 mjeseci. Četiri su bitna trenutka, rekao sam. Brexit, izbori za europski parlament, dogovor o višegodišnjoj financijskoj perspektivi iza 2020. te sastav novih institucija u Europi. Naglasio sam da Hrvatska ima dva vidljiva ključna koraka: postati dio Schengenskog prostora tijekom 2019. te uvođenje eura i pristupanje eurozoni. Ne želim licitirati datumom, no mislim da je realno - da 2020. godina, kada predsjedamo EU-om, bude godina ERM II - postupka uvođenja eura”, ističe Plenković.

Hrvatska je najmanja članica EU-a koja nije uvela euro, kaže guverner HNB-a Boris Vujčić. “Čak 60 posto trgovine imamo s članicama eurozone, 75 posto štednje je u euru. Najvažnija korist uvođenja eura je ukidanje valutnog rizika. Najeuriziranija smo članica EU-a. Slijedi smanjenje kamata, manji rizik za banke, niži transakcijski trošak, poticanje ino ulaganja, sudjelovanje u prihodima eurosustava. S druge strane troškovi su gubitak samostalne monetarne politike, rizik rasta cijena, prekomjerni priljev kapitala i rast neravnoteža, troškovi konverzije, prinos novca ECB-u, sudjelovanje u naknadama. Kako je većina duga u devizama, Hrvatska je visoko eurizirana zemlja. U takvom okviru stupnjevi slobode vođenja monetarne politike bitno su suženi. Ne možete izgubiti ono što nemate, kako to pjeva Bob Dylan”, naglasio je Vujčić.

Hrvatska je spremna za euro

Prvi korak na putu prelaska na euro je ulazak u ERM II u kojem se nalazi i do dvije godine, dodaje ministar financija Zdravko Marić. “Nominalni kriteriji koje zahtijeva Maastricht, a jedan od njih je stabilnost cijena, lani smo zabilježili deflaciju. Tečaj mora biti stabilan. Njegova fluktuacija može biti plus/minus 15 posto. Lani je oslabio 1,7 posto. Održivost javnih financija, što godinama nismo ispunjavali. No ove godine još ćemo dodatno smanjiti deficit. Javni dug mora biti ispod 60 posto BDP-a. No trend je opadajući i u prvih šest mjeseci ove godine imali smo najbolje smanjenje javnoga duga u Europi. Peti kriterij su dugoročne kamate. Prinosi na državne obveznice moraju biti u sklopu s najboljima u Europi - i taj uvjet ispunjavamo”, naglasio je.

Datum uvođenja eura nije poznat jer ne ovisi samo o nama. Temeljem analize ekonomskih koristi i troškova, kao i radi daljnjeg ravnopravnog pozicioniranja Hrvatske u europskim integracijskim procesima, zaključuje se da je s procesom uvođenja eura potrebno početi što prije. Prema analizama stručnjaka, Hrvatska će uvođenjem eura ostvariti znatne i trajne koristi. Smanjit će se rizici za financijsku i makroekonomsku stabilnost te kamate i transakcijski troškovi. Korištenje zajedničke valute pogodovat će jačanju trgovine s državama članicama europodručja i konkurentnosti izvoza, posebice turizma. Sve bi to trebalo pridonijeti bržem gospodarskom rastu i rastu zaposlenosti, povećati obujam investicija i ojačati otpornost na financijske i gospodarske poremećaje.

Potpredsjednica Vlade Martina Dalić smatra da će fiskalna politika i strukturne reforme imati ključnu ulogu u održavanju stabilnosti. “Trebaju nam strukturne reforme koje se moraju provesti bez obzira na uvođenje eura. Reforme podrazumijevaju efektivno porezno i administrativno rasterećenje gospodarstva, reformu pravosuđa, povećanje učinkovitosti javnog sektora i reformu obrazovnog sustava”, istaknula je ona.

Put u stabilnost

Uvođenje eura ojačat će zaštitu u slučaju gospodarskih poremećaja. Hrvatska će dobiti pristup Europskom mehanizmu za stabilnost, koji služi za pružanje pomoći državama koje se susreću s financijskim poteškoćama i po svom je obliku, mogućnostima i iznosima financijske pomoći mnogo izdašniji od mehanizma pomoći namijenjenog državama članicama koje još nisu uvele euro. Nedavna kriza europodručja pokazala je da taj mehanizam, osim što izravno pomaže državama pogođenim šokom, pozitivno utječe na povjerenje financijskih tržišta prema svim članicama monetarne unije. No kako ne bi sve baš bilo besplatno, morat ćemo platiti jednokratne troškove zamjene valute, uplatiti sredstva u kapital i rezerve Europske središnje banke i kapital Europskog mehanizma za stabilnost. Vjerojatno bi, kao i u drugim zemljama koje su uvodile zajedničku europsku valutu, moglo biti udara na inflaciju i moguć je blag jednokratni porast cijena. U Vladi tome misle doskočiti posebnim mjerama kojima će se poticati ispravno preračunavanje cijena u novu valutu. Istovremeno izgubit ćemo mogućnost samostalnog vođenja monetarne i tečajne politike. Financijski uvjeti u malim i otvorenim državama uvelike su određeni europskim i globalnim činiteljima, osobito politikama najvećih središnjih banaka i oscilacijama sklonosti ulagača riziku. Potencijalno veliki i destabilizirajući tokovi kapitala ograničavaju vođenje potpuno samostalne monetarne politike u takvim gospodarstvima što je posebice izraženo u Hrvatskoj gdje postoji visok udio stranog vlasništva u bankovnom sustavu. Zajednička monetarna politika koju provodi ESB odgovarat će potrebama hrvatskoga gospodarstva jer je poslovni ciklus u Hrvatskoj, kao rezultat snažne gospodarske i financijske integracije s europodručjem, usklađen s poslovnim ciklusima najvećih država članica europodručja. 

Mjesto eura u svijetu

Eurozona je drugo najveće gospodarsko područje na svijetu s više od 340 milijuna stanovnika. Prosječni dohodak po stanovniku drugi je najveći među vodećim svjetskim gospodarstvima. Promatrano kao cjelina, europodručje spada, uz kinesko i američko, u najveća svjetska gospodarstva. Prema BDP-u po stanovniku eurozona je nakon SAD-a druga na svijetu sa 42.000 dolara, a prema udjelu u svjetskom izvozu sa 15,6 posto druga je zona poslije Kine koja izvozi samo 0,1 posto više. Euro je i druga najvažnija svjetska valuta.

 Po kojem tečaju uvodimo euro?

Tečaj po kojem će se kuna nepovratno fiskirati za euro bit će određen nakon što Hrvatska ispuni kriterije za uvođenje eura i kad Vijeće Europske unije donese odluku o uvođenju eura u Hrvatskoj. Znat će se otprilike pola godine prije dana uvođenja eura kao službene valute. Bit će to tečaj koji odgovara onom koji prevladava u razdoblju do uvođenja eura.

Krešimir Sočković

Privredni vjesnik d.o.o. Kačićeva 9 Zagreb