e-Privredni

A+ A A-

U uniji jednakih ipak nismo svi jednaki

Kada je početkom rujna hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu, Biljana Borzan, hrvatskoj javnosti predstavila rezultate istraživanja o različitoj kvaliteti istovjetnih proizvoda kupljenih na hrvatskom i njemačkom tržištu, pokazatelji o tome kako nam se nude većinski lošiji i još skuplji proizvodi – snažno je odjeknula u hrvatskoj javnosti.

Proteklog tjedna, ti su rezultati predstavljeni i europskoj javnosti na konferenciji Različita kvaliteta proizvoda na jedinstvenom tržištu. Više od stotinu sudionika – parlamentaraca, ministara, predstavnika udruga za zaštitu potrošača iz Slovenije, Češke, Slovačke, ali i predstavnika poznatih europskih brendiranih proizvođača – napunili su jednu od dvorana Europskog parlamenta u Bruxellesu.

Nakon istraživanja koja su ranije provedena u osam zemalja, ovo zadnje istraživanje koje je pokrenula, organizirala i financirala hrvatska europarlamentarka, a koje je operativno provela Hrvatska agencija za hranu, napokon je izazvalo zanimanje i među članovima Europske komisije. U svom nedavnom godišnjem izvještajnom govoru, o toj je temi govorio i predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker, a u radu konferencije sudjelovala je i povjerenica Europske komisije za zaštitu potrošača Vera Jourova.

Naime, nikada do sada europska vlada nije pokazala zanimanje za ovaj evidentan problem s kojim se susreću uglavnom građani novijih članica Europske unije. Uostalom, kako je istaknula Biljana Borzan: “Kada sam prije dvije godine krenula u ovo istraživanje, govorili su mi da je ovo borba Davida protiv Golijata. Ipak, sada je jasno kako je snažno odjeknulo”.

New deal za potrošače

Vera Jourova je ovu konferenciju nazvala “važnim događajem koji pokazuje kako je Europski parlament jak saveznik Komisiji u toj borbi”. “Europska unija je izgrađena na jedinstvenom tržištu gdje potrošači s pravom očekuju isti proizvod, istog sastava i istog okusa. Nakon ovih provedenih istraživanja jasno postoje sumnje kako su neki stanovnici Europske unije diskriminirani. Da je to nedopustivo, nedavno je naglasio i predsjednik Juncker, kada je u svom govoru o stanju u EU, jasno rekao kako u uniji jednakih ne smije biti potrošača različitih prava”, naglasila je Vera Jourova, dodajući kako bi se u idućih godinu dana s milijun eura trebao uspostaviti zajednički istraživački centar EU-a, a s dodatnih milijun financirala bi se nacionalna istraživanja odnosno testiranja proizvoda.

Povjerenica Europske komisije za zaštitu potrošača je istoga dana objavila i tzv. smjernice za nacionalne vlasti za borbu protiv ovog problema, među kojima se ističe dijalog s industrijom i praktični koraci kojima bi se istraživalo i gonilo prekršitelje. Ovakav skup planiranih mjera Vera Jourova je nazvala “new dealom za potrošače” ističući kako je “dosta bilo priče, trebamo krenuti rješavati!”

Tek prvi korak

No iako na prvi pogled tako najavljene mjere zvuče odlučno, one mogu biti tek prvi korak prema rješavanju suštinskog problema - nejednakih prava potrošača, odnosno građana Europske unije. U tom smislu, takve je smjernice komentirala i Biljana Borzan: “Ovo je prvi dokument koji je Europska komisija napravila na ovu temu. Nažalost, nedovoljno je ambiciozan. Nezadovoljna sam jer je očito da postojeća legislativa nije dovoljna i da se mora ići s novim zakonom. Uz to, oni i dalje forsiraju razlike samo kod hrane, a ja sam svojim istraživanjem dokazala da razlike postoje i kod neprehrambenih proizvoda, u ovom slučaju deterdženata”.

Na konferenciji je bio i predstavnik europskog Udruženja brendova Alain Galaski koji je pokušao osporiti rezultate istraživanja tvrdeći da “hrvatsko istraživanje ne pruža dokaz o dualnoj kvaliteti”. “Izostao je kontakt sa samim proizvođačima. Osim toga, od šest proizvoda kod kojih su utvrđene velike razlike, utvrdili smo da jedan proizvod nije uspoređivan s identičnim proizvodom te da talijanski proizvođač isti proizvod šalje u Hrvatsku i Italiju, dok je u Njemačkoj različit, što nije nepravedno prema potrošačima”, kazao je Galaski.

“Svi su proizvođači imali priliku izjasniti se o rezultatima istraživanja, koja su provedena na znanstvenoj razini u ovlaštenim laboratorijima i nitko se od nas ne bi smio usuditi obarati mišljenje stručnjaka. Pokazalo se da su neki proizvodi u Hrvatskoj čak i kvalitetniji od istih u Njemačkoj, što dokazuje da imamo problem u cijelom EU”, odgovorila mu je Biljana Borzan. Istaknula je i kako su sve faze njenog istraživanja bile objavljivane u medijima te da je pisanim putem komunicirala s proizvođačima. Također, nakon objavljenih rezultata, HIPP je povukao proizvod lošije kvalitete s hrvatskog tržišta što je jasan dokaz da su rezultati točni, neoborivi i svima dani na znanje, istaknula je ona.

Na putu pronalaska rješenja

Predstavnik rumunjske udruge potrošača je kazao da se velike razlike ne mogu objašnjavati kroz preferencije potrošača i da je te proizvode potrebno drugačije nazvati, oglašavati i pakirati.

Češka europarlamentarka Olga Sehnalova je kazala kako je ova tema postala simbolom podijeljene Europe. “Uloga institucija Europske unije, ali i svih koji sudjeluju u tržišnom lancu je da rješavaju takve probleme koje unose osjećaj nesigurnosti u postojanje jedinstvenog EU tržišta”, upozorila je Olga Sehnalova, koja je slično istraživanje provela u Češkoj. Ocijenila je kako su mjere koje će poduzeti EK “dobar znak da smo na putu pronalska rješenja što je važno za građane. No sve ipak ne može završiti samo na tako predloženim mjerama”. U tom smislu, Olga Sehnalova je podsjetila kako samo prije koju godinu mnogi u Europskoj uniji nisu uopće razumjeli pojam dvojne kvalitete. 

 Biljana Borzan o istraživanju, proizvođačima i idućim potezima 

O istraživanju:

Ova konferencija je završetak istraživanja na kojem radim dvije godine. Ovo je prvo istraživanje u EU koje uključuje i neprehrambene proizvode. Rezultati su pokazali da ne samo da su proizvodi u Hrvatskoj niže kvalitete, nego su i skuplji. Istraživanje sam financirala sama i iscrpila gotovo sav svoj zastupnički budžet. Žao mi je što nisam imala sredstava da testiram i druge kategorije proizvoda poput tehnike, kozmetike i slično, ali to bi bilo preskupo za mene. Nadam se da će se hrvatska vlada uključiti u tom dijelu. Istraživanje je koordinirala Hrvatska agencija za hranu, a testiranje je odradilo pet vrhunskih hrvatskih laboratorija.

O proizvođačima:

Očekujem da se povedu za primjerom HIPP-a i povuku lošije proizvode. Prema mojim informacijama protiv nekih koji krše postojeće zakone Republici Hrvatskoj je već pokrenut postupak. Na početku ovog istraživanja su mi svi govorili da ne ulazim u ovaj projekt, da je to borba Davida i Golijata, da ne mogu nadjačati multinacionalke ali, evo pokazuje se, moje istraživanje je imalo snažan pozitivan odjek i na političkoj razini i među proizvođačima.

O idućim potezima:

Činjenica jest da je predsjednik Europske komisije Jean Claude Juncker samo dva tjedna nakon što su moji rezultati stigli u EK u godišnjem govoru o stanju Unije rekao da je ovaj problem jedan od ključnih prioriteta za Komisiju. Objavljene su smjernice, ali ne možemo stati dok ne bude zakonodavnih promjena. Primjer HIPP-a je pokazao važnost daljnjih istraživanja, naime po principu "name and shame" se, u međuvremenu, može dosta postići. Ali ne smijemo se oslanjati na istraživanja jer će dio proizvođača proći ispod radara, a čak i kad se nekoga prokaže to ne ne znači i da će se povući.

Svetozar Sarkanjac

Privredni vjesnik d.o.o. Kačićeva 9 Zagreb