e-Privredni

A+ A A-

Čak 70 posto građevinskog otpada može se reciklirati

Građevinski otpad i otpad od rušenja, kada promatramo količinski, čine najveći tok otpada u EU i predstavljaju približno jednu trećinu ukupno proizvedenog otpada. Prema procjenama, godišnje se u Europi proizvede gotovo tona ovog otpada po glavi stanovnika. Pravilnim gospodarenjem građevinskim otpadom i otpadom od rušenja te recikliranim materijalima, uključujući ispravno rukovanje opasnim otpadom, može se znatno pridonijeti održivosti i kvaliteti života, a s druge strane, time se može ostvariti velika korist i za građevinsku i reciklažnu industriju EU-a jer se povećava potražnja za recikliranim materijalima iz građevinskog otpada i otpada od rušenja.

Kako bi se o ovoj temi upoznala javnost u regiji, u Hrvatskoj gospodarskoj komori održana je stručna konferencija o Protokolu EU-a o održivom gospodarenju građevnim otpadom i otpadom od rušenja, posebnom kategorijom otpada za koju je na europskoj i nacionalnoj razini postavljen vrlo visok prag u smislu postotka recikliranja. Ona je okupila niz sudionika iz akademske zajednice, institucija, te realnog sektora, kao i stručnjaka iz područja gospodarenja građevnim otpadom.

Neiskorišteni resursi

“Jedna od najčešćih prepreka recikliranju i ponovnoj uporabi građevinskog otpada i otpada od rušenja u EU jest nedostatak povjerenja u kvalitetu recikliranih materijala dobivenih iz tih vrsta otpada. Osim toga, postoji i nesigurnost zbog mogućeg rizika za zdravlje radnika koji upotrebljavaju reciklirane materijale iz građevinskog otpada i otpada od rušenja”, ističe Wojciech Klimek iz jedinice za Eko inovacije Generalnog direktorata za istraživanje i razvoj Europske komisije.

“Stvari za sada, s velikom količinom građevnog otpada, ne samo da izgledaju loše i ružno nego je riječ o resursima koje nismo iskoristili. Protokol treba pomoći da se otpad koristi, a dobra kvaliteta materijala koji se koristi u građevinarstvu donosi povjerenje i stvara povećanu potražnju na tržištu za takvim materijalima, nakon koje će slijediti i povećana proizvodnja odnosno reciklaža”, smatra Klimek.

Govoreći o Protokolu, on je istaknuo kako je ovaj protokol usklađen sa Strategijom graditeljstva i komunikacije o prilikama za učinkovito iskorištavanje resursa u građevinskom sektoru, a dio je Paketa za kružno gospodarstvo koji je predstavila Europska komisija, a koji uključuje revidirane zakonodavne prijedloge o otpadu kako bi se potaknuo prijelaz Europe na kružno gospodarstvo te povećala globalna konkurentnost, održiv gospodarski rast i otvorila nova radna mjesta. Predloženim mjerama želi se postići recikliranje 70 posto građevinskog otpada i otpada od rušenja do 2020. godine, te tako zatvoriti krug životnog vijeka proizvoda povećanjem recikliranja i ponovne uporabe kojom bi se ostvarila korist za okoliš i gospodarstvo.

Građevinski otpad je u većini slučajeva neopasan i može ga se lako reciklirati, smatra Katarina Sikavica, v d. direktora Sektora za graditeljstvo i komunalno gospodarstvo HGK. “Osim velike mogućnosti za njegovu oporabu, on povezuje niz djelatnosti u gospodarstvu. Upravo dionici u ovom društvu moraju se nužno povezati kako bi zajednički djelovali i omogućili veću iskoristivost ovog otpada te doveli do održivog upravljanja ovim važnim gospodarskim resursom”, naglasila je Katarina Sikavica.

HGK će se zalagati za implementaciju

Tonćika Jarak, iz Ministarstva zaštite okoliša i energetike, podsjetila je kako postoji jasan zakonodavni okvir kroz Zakon o održivom gospodarenju otpadom. “Prema procjenama, u 2015. godini proizvedeno je oko 1,2 milijuna tona građevnog materijala od kojeg je dobar dio moguće reciklirati. Izdano je 250 valjanih dozvola za oporabu otpada, a sedam tvrtki imalo je dozvolu za njegovo recikliranje. Godinu ranije proizvelo se nešto manje građevinskog otpada - oko 200 kilograma po stanovniku što je znatno manje od europskog prosjeka od 940 kilograma po stanovniku. Da bismo mogli to iskoristiti, moramo napraviti akcijski plan za njegovo korištenje te izgraditi i opremiti reciklažna dvorišta kako bi ti prozvodi mogli biti ponovno upotrebljeni”, zaključuje Tonćika Jarak.

Marija Šćulac Domac, direktorica Sektora za energetiku i zaštitu okoliša u HGK, ističe kako svaki sustav gospodarenja posebnom kategorijom otpada ima svojih specifičnosti pa tako i sustav gospodarenja građevnim otpadom. “HGK će se svojim aktivnostima zalagati za unapređivanje sustava, njegovu nadogradnju i što bolju implementaciju s ciljem usklađivanja aktivnosti svih dionika u lancu postupanja s građevnim otpadom, od akademske zajednice, proizvođača materijala, građevinskih poduzeća, do sakupljača i reciklažera”, naglasila je Marija Šćulac Domac. 

Krešimir Sočković

Privredni vjesnik d.o.o. Kačićeva 9 Zagreb