e-Privredni

A+ A A-

Vojna industrija - veliki potencijal za gospodarski rast

Godišnje se u svijetu na obranu potroši više od 1700 milijardi američkih dolara. Iako najveći dio tog velikog kolača uzmu veliki svjetski proizvođači sofisticirane i skupe opreme, poput vojnih letjelica ili brodova, mnogi zaboravljaju da sve vojske na svijetu moraju i jesti i piti, obući se, voziti se i pucati. Upravo u tim branšama već postoje igrači na domaćem tržištu koji mogu raditi ili već rade za mnoge partnere u Sjevernoatlantskom vojnom savezu, čiji smo članovi, kao i za druge partnere kojima izrađujemo ili servisiramo opremu.

Tenkovi i oklopna vozila Đure Đakovića poznati su već dugo, još iz vremena prije hrvatske samostalnosti. Šestan-Buch priznato je ime čiji proizvodi štite glave mnogih vojnika i policajaca u svijetu, Dok-Ingova vozila čiste područja od mina diljem svijeta, a HS Produktovi pištolji i jurišne puške priznato su kvalitetno oružje na mnogim stranama svijeta.

Upravo tim neiskorištenim potencijalima bavila se konferencija Hrvatska obrambena industrija kao izvozni brend, koju je organizirala Hanza Media uz suradnju Ministarstva obrane i Agencije Alan te pokroviteljstvo predsjednice Republike i vrhovne zapovjednice Oružanih snaga. Konferencijom se želio istaknuti veliki značaj hrvatske vojne industrije. Hrvatska je lani izvezla proizvoda obrambene industrije u vrijednosti većoj od 224 milijuna eura što dovoljno govori kako je riječ o poslu koji ima veliki potencijal rasta. Broj zaposlenih u toj industriji je oko 3000, a izvoz u protekloj godini je dvostruko veći nego godinu dana ranije.

Potpora izlasku na ino tržišta

Hrvatske tvrtke većinom prepoznaju potencijal ove industrije kao jednog od budućih značajnijih nositelja gospodarskog rasta: hrvatsko članstvo u NATO savezu i Europskoj uniji pomaže pozicioniranju domaćih tvrtki u natječajima za takve poslove. Prošlog tjedna je, primjerice, u međunarodnu misiju u Afganistan poslan prvi kontingent naoružan i hrvatskim jurišnim puškama čime su hrvatski vojnici u potpunosti opremljeni hrvatskim naoružanjem i opremom.

Razvoj hrvatske obrambene industrije nužno se povezuje s poljem istraživanja i razvoja, kao suradnjom privatne i javne sfere, istaknuo je na konferenciji premijer Andrej Plenković. “Što više sami proizvedemo, to smo manje ovisni o krizama koje se događaju u inozemstvu. I dalje ćemo davati podršku obrambenoj industriji da izađe na strana tržišta, a ujedno smo donijeli odluku o povećanju izdvajanja u proračunu za te namjene. Lani je donesen Europski akcijski plan obrane koji želi odgovoriti na sve sigurnosne izazove vezane za Europu, i osnovan je fond koji ulaže u tehnologiju i inovaciju u području obrambene industrije s proračunom od 500 milijuna eura. Iako imamo samo jednu vojsku i nećemo razvijati dvije garniture obrambenih snaga, hrvatska obrambena industrija mora biti u interakciji s europskim trendovima i konstantno se razvijati”, naglasio je Plenković.

Kvalitetna oprema važna je za rad Ministarstva unutarnjih poslova, kaže ministar unutarnjih poslova Davor Božinović. “MUP sa 26.000 ljudi najveći je korisnik naoružanja koji koristi oružje hrvatskih tvrtki, dok je za policijske odore u sedam godina izdvojeno 296 milijuna kuna, a taj novac otišao je hrvatskim proizvođačima. Jednako tako koristimo usluge hrvatske IT industrije, građevinske i brodograditeljske industrije. Snažna obrambena industrija sastavni je dio domovinske sigurnosti, a današnji složeni međunarodni izazovi (poput terorizma) zahtijevaju da inovativno gospodarstvo bude partner države”, dodao je Božinović.

Ugovori vrijedni 230 milijuna kuna

Damir Krstičević, potpredsjednik Vlade i ministar obrane, ističe kako je hrvatska obrambena industrija po svojoj visokoj kvaliteti i međunarodnim standardima prepoznatljiva u svijetu. Ona je značajan čimbenik gospodarskog razvoja, rekao je Krstičević, jer se time razvijaju inovativna rješenja u komplementarnim industrijama. “Bez obzira na kvalitetu i brend realno je da moramo rasti i razvijati se, zbog čega je obrambeni proračun ključan kako bismo mogli odgovoriti na nove izazove današnjice. Ministarstvo kreće u nabavu višenamjenskog aviona, uvođenje novog taktičnog uređaja, razvoj korištenja dronova, a razmišlja se i o izgradnji tvornice streljiva. U prošloj godini za domaće naoružanje je izdvojeno 112 milijuna kuna, dok su u siječnju 2017. potpisani ugovori vrijedni 230 milijuna kuna sa 34 tvrtke koje će proizvesti obuću, odjeću i naoružanje za hrvatsku vojsku”, istaknuo je Krstičević.

Predsjednik Nadzornog odbora Agencije Alan Krešimir Ćosić je ocijenio da je Hrvatska spremna i odlučna modernizirati obrambenu industriju, ali da nam strategija mora biti fleksibilnija. “U tom smislu, istraživanja i inovacije morat će imati veću ulogu nego ranije, a u tome će im pomoći i brojne hrvatske tvrtke, kao i Agencija Alan. Budućnost pripada onima koji su inovativniji i zato predlažem da se u razvoj hrvatske obrambene industrije uključe i hrvatski fakulteti i njihovi znanstvenici”, zaključio je Ćosić.

MORH već surađuje sa zagrebačkim Sveučilištem i Ministarstvom znanosti, obrazovanja i sporta te je organizirao Specijalistički multidisciplinarni poslijediplomski studij koji pridonosi novim znanjima, a unutar MORH-a postoji i Institut za istraživanje i razvoj obrambenih sustava koji se bavi znanstvenim radom. Interdisciplinarni istraživački projekti imaju veliki potencijal da izrastu u nešto veliko i postanu preduvjet za jačanje konkurentnosti domaće obrambene industrije, rekao je Ćosić. Takvi su projekti pametna kaciga, razvijena uz pomoć Hrvatske akademije tehničkih znanosti, a razvijaju se i borbeni dron te bespilotna podmornica na Fakultetu elektronike i računarstva. 

Hrvatska vojna industrija je naša gospodarska perjanica 

Hrvatska obrambena industrija svjetski je brend i naša gospodarska perjanica još iz vremena Domovinskog rata, kaže predsjednik Hrvatske gospodarske komore Luka Burilović. “Nadamo se da će se pri nabavi vojne opreme, koju najavljuje hrvatski ministar obrane, voditi računa o što većem angažmanu hrvatskih tvrtki. HGK informira poduzetnike o svim poslovnim mogućnostima koje im pruža članstvo u NATO savezu i preko web stranice natonatjecaji.hr do sada je objavio više od 500 natječaja te izdao 70 stručnih mišljenja za potrebe prijava tvrtki iz registra stranice na NATO natječaje. Snažno podupiremo i promoviramo hrvatsku obrambenu industriju kroz izlaganja na najjačim sajmovima u svijetu i to ćemo činiti i dalje”, zaključio je Burilović.

Krešimir Sočković

Privredni vjesnik d.o.o. Kačićeva 9 Zagreb