e-Privredni

A+ A A-

Dualno obrazovanje nije čarobni štapić

Početak još jedne školske godine je iza nas i ponovno nam se dogodilo da u zanimanjima koja su potrebna gospodarstvu - u strukovnim školama - imamo samo nekoliko ili ni jednog upisanog učenika. Gospodarstvenicima godišnje nedostaje oko 20.000 radnika u deficitarnim zanimanjima, prije svega u graditeljstvu, poljoprivredi, turizmu i brodogradnji, dok je istodobno na Hrvatskom zavodu za zapošljavanje (HZZ) registrirano oko 170.000 nezaposlenih osoba, istaknuo je Luka Burilović, predsjednik Hrvatske gospodarske komore, na konferenciji Strukovno obrazovanje u cjelovitoj kurikularnoj reformi.

Dodao je kako cijelo društvo želi bolje obrazovanje, a HGK se posebice zanima za to da se dualno strukovno obrazovanje veže uz uspješan austrijski model. Burilović to pojašnjava činjenicom kako je Austrija jedna od zemalja s najnižom nezaposlenošću, pa njihov model dualnog obrazovanja može bitno pridonijeti rješavanju problema neusklađenosti sustava s potrebama tržišta rada čije se posljedice osjećaju u svakoj pori hrvatskog društva.

“Naravno, svjesni smo da dualno obrazovanje nije čarobni štapić kojim ćemo riješiti sve probleme strukovnog obrazovanja, tržišta rada i gospodarstva, no ono je sigurno prilika za usklađivanje barem jednog dijela obrazovnog sustava i potreba tvrtki”, istaknuo je Burilović podsjetivši kako je hrvatska vlada prepoznala taj model i uvrstila ga u svoj program.

Popularizirati nepopularna zanimanja

Govoreći o aktivnostima Komore oko uvođenja dualnog obrazovanju, Burilović je naglasio kako su predstavnici HGK zadnjih nekoliko mjeseci aktivno sudjelovali u izmjenama zakonodavnog okvira kojim će se regulirati strukovno obrazovanje. Pritom je apelirao, prije svega na Ministarstvo znanosti i obrazovanja, da se uvaže prijedlozi pristigli od članica HGK tj. gospodarstvenika. “Strukovno obrazovanje prije svega treba učiniti atraktivnim te smanjiti potrebu za uvozom stranih radnika. U anketi, provedenoj među malim i srednjim poduzetnicima, njih 80 posto izjasnilo se za takav model, a glas gospodarstva ne smije se ignorirati. HGK sa svojom infrastrukturom i regionalnom zastupljenošću sa svojih 20 županijskih komora može omogućiti gospodarstvenicima brzo i prihvatljivo uključivanje u sustav obrazovanja. Svim zaposlenicima možemo omogućiti da odaberu jednostavan te vremenski i financijski prihvatljiv način kako bi postali mentori učenicima”, istaknuo je Burilović. Napomenuo je kako je to omogućeno projektom Erasmus+ koji HGK provodi s drugim partnerima, a njegova vrijednost premašuje 3,5 milijuna kuna.

Predsjednik HGK smatra kako treba popularizirati strukovna zanimanja koja su potrebna gospodarstvu za što iz Europskog socijalnog fonda za to imamo sredstva u visini od milijarde eura. “Dio tog novca može se iskoristiti za promociju - uvjetno kazano - nepopularnih zanimanja. Nažalost, nitko ne mašta o tome da bude keramičar ili vodoinstalater unatoč tome što je riječ o izvrsno plaćenim poslovima. Riječ je o širem društvenom fenomenu koji moramo žurno mijenjati. To je potrebno i posebno bitno jer svi zajedno možemo osmisliti najbolji mogući sustav za najbolju kurikularnu reformu, ali ako neće biti učenika koji će upisivati ona strukovna zanimanja koja su potrebna i koja će u budućnosti biti potrebna, onda, nažalost, nismo napravili ništa”, ocijenio je Burilović. Kako bi naš sustav strukovnog obrazovanja bio učinkovitiji, fleksibilniji i atraktivniji, postoje tri razine rješavanja problema. Prva je nacionalna strateška i zakonodavna razina, druga je pomoć poslodavcima za snažnije uključivanje u taj dio obrazovanja gdje je uloga HGK vrlo bitna, a treća promocija strukovnog obrazovanja tj. privlačenje što više učenika u zanimanja koja gospodarstvenici traže.

Sanja Plješa

Privredni vjesnik d.o.o. Kačićeva 9 Zagreb