e-Privredni

A+ A A-

Izvoz raste, a Hrvatska i dalje orijentirana na uvoz

Struktura hrvatskog izvoza se ne mijenja, dok su u svijetu prisutne snažne promjene, stoga se sa sigurnošću ne može znati kakav će karakter imati hrvatski izvoz u godinama koje slijede, rečeno je na 12. konvenciji hrvatskih izvoznika koja je prošli tjedan održana u Zagrebu. Među većim izvoznim izazovima istaknuta je nestabilnost u odnosima Europske unije i SAD-a, politička nestabilnost na Bliskom istoku te trend smanjenja utjecaja banaka, a rast snage raznih fondova koja uvelike utječe na puteve međunarodne trgovine.

“Udio BDP-a Europske unije i SAD-a u globalnom BDP-u pada, a rastu Kina i Indija. Ekonomija razmjera pomaže ovim zemljama, a padaju zemlje poput Italije. O mantri da možemo funkcionirati bez vlade najbolje govori primjer Italije koja je u 20 godina pala sa 6. mjesta po BDP-u na 10.”, rekao je predsjednik udruge Hrvatski izvoznici Darinko Bago ističući da je Hrvatska u prva četiri mjeseca ove godine u odnosu na isto lanjsko razdoblje ostvarila porast izvoza od oko 15 posto, ponajviše zahvaljujući rastu izvoza energije odnosno njenoj višoj cijeni te kemijskih i farmaceutskih proizvoda.

“Nažalost, još uvijek smo jako uvozno orijentirana zemlja. Na tome treba raditi i tu nam treba Vlada koja bi smanjila taj uvozno-izvozni disbalans”, rekao je Bago pojasnivši kako Hrvatska i dalje izvozi 30 posto jednostavnije proizvode.

Lanjski izvoz povukla prerađivačka industrija

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, ukupan izvoz Hrvatske u 2016. iznosio je 92,8 milijardi kuna, što je u usporedbi s godinom prije povećanje od pet milijardi kuna ili za 5,7 posto. U istoj godini ukupan uvoz iznosio je 148,5 milijardi kuna i povećao se za 7,7 milijardi kuna, odnosno za 5,5 posto. Prema podacima Fine, u Hrvatskoj su lani zabilježene 114.483 izvozno orijentirane tvrtke. Porast izvoza u 2016. najvećim je dijelom rezultat izvoza prerađivačke industrije koja je u ukupnom izvozu sudjelovala sa 88,9 posto što je rast od 6,9 posto. Proizvodnja osnovnih farmaceutskih proizvoda i farmaceutskih pripravaka, kao dio prerađivačke industrije, sudjelovala je u ukupnom izvozu sa 7,3 posto te je dala najveći doprinos porastu izvoza, od 55,1 posto. Također, povećanju uvoza znatno je pridonijela i proizvodnja motornih vozila, prikolica i poluprikolica, s udjelom od 6,9 posto u ukupnom uvozu i porastom od 24,5 posto.

I dalje najviše izvozimo u države Europske unije - lani je ta robna razmjena činila 66,4 posto ukupnog izvoza, koji je u odnosu na prethodnu, 2015. godinu porastao 5,3 posto. S tim zemljama ostvarujemo i 77,2 posto ukupnog uvoza, koji je također porastao, i to 4,4 posto. A najveći vanjskotrgovinski partneri iz Unije su Italija, Slovenija i Njemačka.

Italija je najveća zemlja partner izvoza Republike Hrvatske u 2016., s udjelom od 13,7 posto ukupnog izvoza. S druge strane, najviše robe u prošloj godini uvezeno je iz Njemačke, čiji je udio u ukupnom hrvatskom uvozu bio 16,1 posto, uvoz iz Njemačke porastao je za 9,4 posto u prošloj godini. Od važnijih zemalja partnera u ukupnoj robnoj razmjeni Hrvatske u 2016. je i Slovenija, s udjelom od 12,5 posto ukupnog izvoza i 10,9 posto ukupnog uvoza, i s kojom je u usporedbi sa 2015. ostvaren porast izvoza od 7,4 posto i porast uvoza od osam posto. S državama nečlanicama EU-a Hrvatska je lani ostvarila 33,6 posto ukupnog izvoza, koji je također porastao 6,4 posto, i 22,8 posto ukupnog uvoza, koji također bilježi rast za 9,3 posto u usporedbi sa 2015. godinom. Najveći vanjskotrgovinski partneri izvan EU-a su Bosna i Hercegovina, Srbija te SAD. Prema privremenim podacima Eurostata, u 2016. Hrvatska sudjeluje u ukupnom izvozu EU28 sa 0,26 posto, dok u uvozu sudjeluje sa 0,41 posto. Na razini EU28 Hrvatska se nalazi na 24. mjestu u izvozu te 23. mjestu u uvozu, dok se godinu prije nalazila na 25. mjestu u izvozu te 24. mjestu u uvozu, te se tako može zaključiti da je poboljšala svoju poziciju među zemljama članicama u ukupnoj robnoj razmjeni EU28.

Potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva, poduzetništva i obrta Martina Dalić također se dotaknula pozitivnih izvoznih trendova koji su obilježili prošlu godinu.

“S jedne strane to je rezultat snage naših kompanija koje su se uspjele izboriti s krizom i restrukturirati, a s druge i s učincima članstva u Europskoj uniji. Zadatak nam je stvarati uvjete poslovanja koji će smanjivati troškove svim poduzetnicima, a naročito izvoznicima, kako bismo ih učinili konkurentnijima na međunarodnom tržištu. Upravo u tom smjeru ide program Vlade”, rekla je Martina Dalić koja se osvrnula i na situaciju u Agrokoru, ističući kako su sistemski rizici koje je uzrokovao Agrokor pod kontrolom te da su pravovremenom reakcijom spašeni deseci tisuća radnih mjesta i značajan udio BDP-a koji ostvaruje ova korporacija. Najavila je i izmjene Zakona o stečaju, u dijelu predstečajnih nagodbi.

“Prva lekcija koju smo naučili u provođenju izvanredne uprave u Agrokoru je da poduzećima koja su u predstečajnoj nagodbi treba omogućiti pristup izvorima financiranja. Radna skupina radi na dopunama stečajnoga zakona, u dijelu predstečajnoga zakona kako bi se ojačala mogućnost financiranja tijekom predstečajne nagodbe, a koje bi onda imalo status najstarije tražbine“, rekla je Martina Dalić.

Zlatni ključ najboljim izvoznicima

Najveća farmaceutska kompanija u Jugoistočnoj Europi Pliva Hrvatska sa 12. konvencije hrvatskih izvoznika otišla je punih ruku nagrade Zlatni ključ, koja se već 10. put dodjeljuje najboljim izvoznicima. Pliva je nagrađena kao najbolji izvoznik za tržište Kanade i Njemačke, a treću godine za redom proglašena je najboljim hrvatskim izvoznikom u kategoriji velikih tvrtki.

“Prošle godine sam istaknuo da sam uvjeren kako ćemo se i u 2016. godini uspješno nositi s najjačima na tržištu te sam iznimno ponosan na svih 2300 kolega u Plivi koji su omogućili ovaj veliki uspjeh i najzaslužniji su za novu nagradu. Ponosan sam da smo od početka ove godine zaposlili 90 novih djelatnika, da kontinuirano povećavamo izvoz, nastavljamo investirati, ulagati u istraživanje i razvoj te da smo izvrstan primjer drugima kako se u Hrvatskoj bez obzira na izazovnu svakodnevnicu može kvalitetno i uspješno poslovati”, istaknuo je predsjednik Uprave Plive Mihael Furjan preuzimajući nagradu. Nagrada za najinovativnijeg izvoznika pripala je tehnološkoj tvrtki Rimac Automobili koja se bavi proizvodnjom električnih vozila visokih performansi i pružanjem tehnoloških rješenja globalnim proizvođačima u automobilskoj industriji. Najboljim srednje velikim izvoznikom proglašen je proizvođač fotonaponskih modula Solvis iz Varaždina, koji zapošljava 160 radnika, dok je nagrada Zlatni ključ u kategoriji malih i mikro izvoznika dodijeljena tvrtki MCZ, koja posluje u poduzetničkoj zoni Vinež u Labinu, a bavi se proizvodnjom peći i kotlova na pelete. 

Dobitnici Zlatnoga ključa

Za rastuća tržišta:

Najbolji izvoznik Ruska federacija

- JGL, Rijeka

Za tržišta Sjeverne, Srednje i Južne Amerike:

Najbolji izvoznik u Kanadu - Pliva Hrvatska, Zagreb

Za tržište Afrike:

Najbolji izvoznik u Egipat - Končar-Energetski transformatori, Zagreb

Za tržište Azije i Pacifika:

Najbolji izvoznik u Saudijsku Arabiju - Kraš, Zagreb

Najbolji izvoznik u Francusku - LPT, Prelog

Najbolji izvoznik u Nizozemsku - ACG Lukaps, Ludbreg

Najbolji izvoznik u SAD - HS produkt, Karlovac

Najbolji izvoznik u Mađarsku - DS Smith Belišće Croatia, Belišće

Najbolji izvoznik u Srbiju - Vetropak straža tvornica stakla, Hum na Sutli

Najbolji izvoznik u Austriju - Wollfsdorf components, Jalžabet

Najbolji izvoznik u Bosnu i Hercegovinu - Podravka, Koprivnica

Najbolji izvoznik u Njemačku - Pliva Hrvatska, Zagreb

Najbolji izvoznik u Sloveniju - AD Plastik, Solin

Najbolji izvoznik u Italiju - Olimpias tekstil, Osijek

Najinovativniji izvoznik - Rimac Automobili, Sveta Nedelja

Najbolji mali & mikro izvoznik - MCZ, Labin

Najbolji srednji izvoznik - Solvis, Varaždin

Najbolji veliki izvoznik - Pliva Hrvatska, Zagreb

Ilijana Grgić

Privredni vjesnik d.o.o. Kačićeva 9 Zagreb