e-Privredni

FOTOGALERIJA: ZBF 2018

A+ A A-

U pet godina u EU izvezeno 70 posto više

Prošlo je prvih pet godina članstva Hrvatske u Europskoj uniji. Iako je nakon pet godina euforija od ulaska splasnula i dugotrajna gospodarska kriza izazvala oprez kod trošenja, i građani i tvrtke osjećaju blagu promjenu. Doduše, nema velikog zadovoljstva, no statistike ipak pokazuju kako su brojke značajno bolje.

Prilike treba iskoristiti Upravo analizom stanja i pogledom poduzetnika na prvih pet godina na zajedničkom Europskom tržištu bavila se konferencija Pet godina članstva Republike Hrvatske u Europskoj uniji koju je organizirala Hrvatska gospodarska komora.

Naše tvrtke prepoznaju pogodnosti članstva u EU i jedinstvenog tržišta, ocijenio je predsjednik Hrvatske gospodarske komore Luka Burilović. “Bescarinsko poslovanje, ukidanje necarinskih prepreka, ubrzavanje prekograničnog prometa i pružanja prekograničnih usluga - sve je to pomoglo povećanju hrvatskog izvoza u zemlje EU-a za čak 70 posto u zadnjih pet godina. Mali i srednji poduzetnici pokazuju posebno velik interes za novac iz EU fondova, ali koče ih komplicirane administrativne procedure i manjak informacija”, upozorio je Burilović.

Predsjednik Komore je podsjetio je kako je članstvom u Uniji Hrvatskoj na raspolaganje stavljeno 10,7 milijardi eura bespovratnih sredstava kroz europske strukturne i investicijske fondove. “Prema zadnjim podacima, ugovoreno je 4,834 milijarde eura projekata ili 40 posto ukupne alokacije, dok je krajnjim korisnicima isplaćena 1,1 milijarda eura, odnosno devet posto ukupne alokacije. Nakon prvih godina prilagodbe samog sustava, ali i gospodarstva, vjerujem da smo sada na pravom putu da do kraja ove financijske perspektive iskoristimo najviše dostupnih sredstava koja će nam pomoći u podizanju naše konkurentnosti i potaknuti brži i jači gospodarski rast. Upravo na tom polju mi u HGK-u možemo učiniti sve da pomognemo poduzetnicima”, naglasio je Burilović.

Dio smo kluba koji odlučuje

Premijer Andrej Plenković smatra da za konkurencijom zaostajemo zbog različite pozicije s kojom smo krenuli u europske integracije. “Za mene nema nikakve dileme - članstvo u EU je ogroman plus za našu zemlju u svakom pogledu. Sasvim je drugačije kad ste dio kluba i sudjelujete u kreiranju europskih propisa, od situacija kada u njemu niste. Kontinuirano nam raste BDP, on će i ove godine biti oko tri posto, javni dug ubrzano se smanjuje, 2015. smo bili na 85 posto, danas na 78, a cilj nam je 65 posto. Lani smo ostvarili suficit opće države, ostvarili smo višak od 2,750 milijardi kuna, izvoz smo povećali za 14 posto, povećali smo minimalne plaće, porasla je prosječna plaća za 500 kuna od 2016. do danas. Te stvari se ne događaju neovisno o članstvu u EU”, istaknuo je Plenković.

Voditelj Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj Branko Baričević smatra kako se u zadnjih nekoliko godina svijet dramatično promijenio. “Svi napredujemo, EU se kreće naprijed, a s njom i Hrvatska, ponekad možda sporo, ali kontinuirano. Napredak je tu i prema svim pokazateljima se razvijamo brže od prosjeka EU-a u zadnje tri godine. Prije ulaska u Uniju naš se rast temeljio na kreditiranju, a ne na izvozu i potrošnji, što je bitno drugačije. Fondovi EU-a su temeljno izmijenili nacionalno gospodarstvo. Ta sredstva čine 80 posto javnih ulaganja u Hrvatskoj, a potiču se i ulaganja u privatnom sektoru”, kazao je Baričević.

Ministrica regionalnog razvoja i fondova EU Gabrijela Žalac naglašava kako svake godine dobivamo više novca iz EU fondova nego što participiramo u njima svojim novcem. “Hrvatska je u plusu od 8,4 milijarde kuna što se EU fondova tiče, no postoji još prostora za napredak. Možemo i moramo puno bolje. Drago mi je da možemo reći da na petu obljetnicu našeg ulaska u EU imamo dobre pokazatelje, ali najvažniji je dijalog s vama gospodarstvenicima kako bismo stvorili nove lance vrijednosti ključne za razvoj Hrvatske”, ustvrdila je Gabrijela Žalac.

Iako smo očekivali lakši put ulaska u Europsku uniju, sve je to vrijedilo truda, smatra potpredsjednica Vlade i ministrica vanjskih i europskih poslova Marija Pejčinović Burić. “Sve što smo prošli kroz pristupne pregovore, vrijedilo je svakog atoma uložene energije jer smo naučili funkcionirati u uvjetima oštre globalne konkurencije. Hrvatska je sada sigurno prepoznatljivija i vidljivija u svjetskim razmjerima i kao članica EU-a može snažnije i bolje promicati svoje ciljeve i interese u različitim područjima”, zaključila je Marija Pejčinović Burić. 

Istraživanje HGK među članicama - Poduzetnici smatraju da je lakše poslovati u EU nego u Hrvatskoj

Hrvatska gospodarska komora je povodom pete obljetnice članstva u EU provela istraživanje među svojim članicama te analizu makroekonomske pozicije u kojoj se Hrvatska sada nalazi. Glavne prednosti jedinstvenog europskog tržišta hrvatske tvrtke vide u bescarinskom poslovanju i sniženim troškovima prekograničnog poslovanja, rekao je predstavljajući rezultate istraživanja potpredsjednik HGK za međunarodne poslove i EU Ivan Barbarić. “Više od 60 posto ispitanika smatra kako je jednostavnije poslovati na nekom drugom EU tržištu nego u Hrvatskoj, a kao najveće probleme navode previše administracije, zakonodavstvo i porezne propise. Što se tiče projekata EU-a, poduzetnike muče neodgovarajući natječaji i neinformiranost. Obeshrabruje ih komplicirana procedura i trajanje evaluacijskog postupka”, pojasnio je Barbarić dodavši kako HGK ima veliku ulogu kao jedan od glavnih izvora informiranja poduzetnika o mogućnostima sufinanciranja poslovanja putem EU fondova. “Naš sporiji oporavak djelomice se može objasniti lošom strukturnom pozicijom, po konkurentnosti smo najlošiji od država Središnje i Istočne Europe”, rekao je direktor Sektora za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize HGK Zvonimir Savić predstavljajući makroekonomsku poziciju Hrvatske nakon pet godina članstva u EU. “Ono što moram istaknuti jest to da potpunim iskorištavanjem sredstava koja su nam dostupna kroz EU fondove možemo podići rast BDP-a za čak tri postotna boda”, zaključio je Savić.

Ocjena - vrlo dobar

Zastupnica u europskom parlamentu Dubravka Šujica ističe kako se članstvo u Uniji može, ako ga blago ocjenjujemo, ocijeniti ocjenom vrlo dobar. “Članstvo je povijesni iskorak Hrvatske o kojem nemam dvojbe. U vremenima izazova Hrvatska se sama ne bi mogla oduprijeti problemima sigurnosti, obrane i migracija. Jedinstveno tržište možemo koristiti bolje, no kako ono postoji tek 25 godina a mi smo na njemu tek pet godina, sigurno će biti prilike da radimo na tome”, naglasila je Dubravka Šuica.

Manje kamate na kredite

Vedran Šošić, viceguverner Hrvatske narodne banke, smatra kako je članstvo u EU pomoglo poslovanju HNB-a. “Rast izvoza, fiskalna prilagodba pri prekomjernom manjku, priljev sredstava od rasta izvoza i turizma, sve je to olakšalo vođenje ekspanzivne monetarne politike koja je bila potrebna u prethodnom razdoblju. Premije rizika su pale za 200 baznih bodova i približile se znatno drugim članicama. Višak likvidnosti od 28 milijardi kuna iz banaka doveo je do toga da kamate padaju, država se zadužuje jeftinije nego prije, a i poduzeća se sada zadužuju upola niže nego prije pet godina”, naglasio je Šošić.

 

Infobox (jednostavan okvir): Zvonimr Viduka, direktor Altproa Sudjelujemo u kreiranju standarda

Mi smo 2004. izvozili samo u Austriju, kaže Zvonimir Viduka, direktor Altrpoa. “Od tada do danas znatno smo proširili svoj izvoz i sada izvozimo u sve države članice osim u njih šest. Ušli smo u radne grupe, sudjelujemo u kreiranju europskih standarda u našoj vrsti proizvodnje koji vrijede za cijeli svijet. Ono što Europa kreira, svijet prihvaća. EU je također brend i, primjerice, azijski kupci žele taj brend u proizvodima koje kupuju. Tek sada možemo koristiti i prednost zajedničkih nastupa na svjetskom tržištu. Osjećamo da su se barijere radikalno smanjile, iako nas još mnogi vide kao turističku i sportsku naciju”, smatra Viduka.

Ulazak u EU nam je bio blagodat

Darinko Bago, predsjednik Uprave Končara, smatra kako je Hrvatska kao mala zemlja nužno orijentirana na izvoz. “Ako želimo rast BDP-a, ne možemo računati na to da će građani povećavati vlastitu potrošnju, nego nam je suđen izvoz. Ulazak u EU nam je bio blagodat. Dobili smo prostor na kojemu po puno jednostavnijim modelima možemo plasirati svoje proizvode. Mi kao granična zemlja Europske unije moramo koristiti i tu prednost. Tržište EU-a nam nije jedino tržište. Udio tržišta EU-a u svijetu pada, a brzo rastu neka druga tržišta. Odgađanje rješavanja nekih problema u nas smanjivalo je našu konkurentnost, a zemlje poput Kine i Koreje kreću se brzo prema složenim proizvodima. Zbog dezindustrijalizacije u proteklim desetljećima sada imamo priliku ubrzano se digitalizirati i na taj način napraviti iskorak”, kaže Bago.

Nismo dovoljno prepoznati na radarima investitora 

Marko Jurčić, savjetnik predsjednika HGK, kaže kako Komora ima priliku unaprijediti gospodarsku diplomaciju. “Kroz perspektivu nastupa svih naših institucija na stranim tržištima vidimo kako je gospodarska diplomacija bila nedostatna. Države članice drugog kruga proširenja svoj su napredak ostvarile stranim ulaganjima, otvaranjem novih radnih mjesta i stvaranjem industrije orijentirane na izvoz, a vidimo poziciju Hrvatske koja nije tu učinila dovoljno. Hrvatska nije prepoznata na radarima investitora i tu se pojavljujemo tek sada i to skromno. HGK je tu da otvori predstavništva koja će biti snažan partner Ministarstvu vanjskih poslova. Ona će biti vrlo komercijalna i operativna i usmjerena na postizanje jasnih ciljeva usporedivih s drugima”, ističe Jurčić.

Olakšati poduzetnicima pristup europskom novcu

Nataša Mikuš Žigman, državna tajnica u Ministarstvu gospodarstva, poduzetništva i obrta, ističe kako su upravo poduzetnici, iako su imali najmanje prilike pripremati se za projekte financirane iz EU-a, pokazali najveću spretnost pri tome. “Trebamo raditi na administratvinom rastrećenju i olakšati poduzetnicima pristup europskom novcu. Moramo digitalizacijom učiniti postupak bržim i upravo zato činimo napore s kolegama iz Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije kako bismo omogućili poduzetnicima kvalitetniji pristup”, smatra Nataša Mikuš Žigman.

Pokušati povećati alokacije za naše poduzetnike 

Ariana Vela iz EU projekata ističe kako prilikom uvođenja financijskih instrumenata Hrvatska kao najmlađa korisnica ovih sredstava treba imati malo drugačiji status. “Ozbiljne grantove počeli smo primati tek 2013. godine i zbog toga nas se ne treba tretirati kao druge članice. Pozivam stoga Europsku komisiju, Vladu i Ministarstvo gospodarstva da se dogovore da se alokacije za naše poduzetnike pokušaju učiniti većim uz korištenje centraliziranih sredstava. Sustav upravljanja i kontrole također je sklon promjenama u skladu s rezultatima političkih izbora. Sustav je sve bolji i dobro je da se nastavi s edukacijama kako bi to bilo sve bolje i kako bi bilo sve manje grešaka koje se događaju”, naglašava Ariana Vela.

Prilike za razvoj

Ulazak u EU je otvorio priliku da hrvatsko gospodarstvo lakše ostvari svoje ciljeve, smatra Đuro Horvat, direktor Tehnixa. “Europa je asocijacija u kojoj se događaju gospodarski procesi koji u Hrvatskoj nisu prisutni. U EU se, primjerice, plaćaju računi, dok kod nas to baš i nije slučaj, plaćaju se porezi i prilika se daje onima koji uredno posluju. U proteklih pet godina izvoz nam je rastao udjelom sa 20 na 80 posto, a sam izvoz nam je rastao godišnje po stopi od 20 posto i dosegnut će 50 milijuna eura. Predvidjeli smo krizu odlaska radne snage i dignuli plaće i druge benefite, pa nam se javljaju ljudi koji žele raditi za nas. Jednako tako pomažemo i našim suradnicima u Hrvatskoj kako bi i oni nas pratili i osigurali budućnost i sebi i nama”, istaknuo je Horvat.

Uz EU fondove postoje i drugi izvori novca

Hrvatska ima probleme koje su imale i druge članice u pristupu i prilagodbi, ističe Manica Hauptmann iz predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj. “Hrvatskoj nedostaje iskustva u korištenju EU fondova i to treba napraviti kombiniranjem s centralnim sredstvima, kao što se to čini s LNG terminalom ili velikim infrastrukturnim projektima. Postoje i kompleksnija sredstva poput garancija i investicija koje idu kroz Europsku investicijsku banku ili Europski investicijski fond. U sljedećoj financijskoj perspektivi sva centralna sredstva bit će jedan instrument. Hrvatska mora imati instituciju koja će to moći provesti, pa se HBOR mora certificirati za provođenje tih projekata”, smatra Manica Hauptmann.

Krešimir Sočković

Privredni vjesnik d.o.o. Kačićeva 9 Zagreb