e-Privredni

FOTOGALERIJA: ZBF 2018

A+ A A-

Prodaja raste, privatnih kupaca sve manje

Hrvatsko tržište novih osobnih automobila solidno se oporavlja nakon što ga je kriza opasno pokosila, barem tako pokazuje statistika. No kad se zagrebe ispod površine i golih brojki pokazuje se da ima istine u onoj izreci kako postoji laž, veća laž i statistika.

Prema podacima agencije Promocije plus, prošle godine je u Hrvatskoj prodano 50.769 novih osobnih automobila, što je 15,1 posto više nego u 2016. kada ih je bilo prodano 44.106. To je rekordan rezultat u ovom postkriznom razdoblju, ali kada se detaljnije pogledaju brojke, vidi se da su tek četvrtinu od ukupnog broja novih vozila kupile fizičke osobe, a ostalo otpada na rent-a-car tvrtke i flotne kupce. Takav disbalans na tržištu je prisutan već nekoliko godina, a za njegovo objašnjenje upitali smo Ivu Ivančevića, člana Uprave tvrtke Porsche Croatia i predsjednika Udruženja trgovine motornim vozilima i dijelovima Hrvatske gospodarske komore te Agana Begića, direktora agencije Promocije plus koja godinama istražuje i analizira domaće automobilsko tržište.

“Uočeni disbalans u omjeru poslovnih i privatnih kupaca nije novija pojava jer taj proces možemo pratiti već nekoliko godina. Prvi veći udar na taj omjer zabilježen je početkom krize, 2009. godine, a onda i ulaskom u Europsku uniju 2013. Uglavnom, dugotrajna ekonomska i društvena kriza su negativno utjecale na kupovnu moć naših građana, što se osjetilo i na ovom tržištu. Osim toga i trošarinski sustav koji je bio na snazi zadnjih pet godina izravno je utjecao na pogoršanje ovog omjera”, objašnjava Begić, a s njim se slaže i Ivančević koji dodaje kako je takvom trendu “kumovalo” i iseljavanje radno sposobnog stanovništva s jedne, te liberalizacija unosa rabljenih vozila nakon ulaska u EU s druge strane.

Nova pravila oporezivanja pri kupnji vozila

“Zadnje tri godine primjetan je oporavak ukupnog tržišta, no gotovo isključivo kroz kanale prodaje vozila rent-a-car kućama u kratkoročne najmove, a u zadnje vrijeme i iznosa novih vozila u druge zemlje članice EU-a. Porast apsolutnih brojki pojedinačnih kupaca bilo fizičkih bilo pravnih osoba primjetan je, ali daleko zaostaje za ukupnim rastom tržišta”, ističe Ivančević.

Prema najavama Ministarstva financija ,donesena je Uredba o promjeni oporezivanja nabave novih i rabljenih vozila, prema kojoj će se od posebnog poreza na motorna vozila (PPMV) po vrijednosnom kriteriju u cijelosti izuzeti vozila čija je prodajna cijena s PDV-om niža od 150.000 kuna, što predstavlja 65 posto svih novih prodanih vozila. Također će biti moguć odbitak 50 posto pretporeza pri kupnji novog automobila čija cijena ne prelazi 400.000 kuna. Veći naglasak bit će na emisiji CO2 kao kriteriju za oporezivanje te se od tih promjena očekuje niže porezno opterećenje od 350 milijuna kuna. Ministar Zdravko Marić poručuje kako je to set mjera usmjeren na pomlađivanje voznog parka u Hrvatskoj, na sigurnost prometa i zaštitu okoliša. A da tržište itekako osluškuje kakve novosti ona donosi pokazuje i podatak da je nakon najava o pojeftinjenju i pojednostavljenju procesa kupnje automobila u prosincu prošle godine prodano samo 2145 vozila što je čak 38,2 posto manje nego u istom mjesecu 2016. Dakle, kupci čekaju najavljena pojeftinjenja, a naši sugovornici imaju podijeljeno mišljenje o tome kako će promjene utjecati na tržište.

“Nova rješenja su bolja od onih koja smo imali u zadnjih pet godina. No ne dijelim optimizam predlagatelja kako će se njima značajno povećati prodaja vozila ponajprije privatnim kupcima, koji su bili najveći gubitnici prethodnog trošarinskog sustava. Jednostavno govoreći, imamo prevelika davanja na vozila i niski standard i sve dok je tako, neće biti značajnijeg organskog rasta tržišta vozila ni pomlađivanja voznog parka. Bio sam zagovornik značajnijeg zahvata i u trošarinskom sustavu i u sustavu PDV-a, za to sam se javno zalagao i argumentirao takva stajališta. I sada tvrdim da su ova rješenja premali zahvat za proklamirane ciljeve, među kojima posebno strši onaj o značajnijem pomlađivanju voznog parka”, naglašava Begić. Ivančević pak smatra kako bi moglo biti pozitivnih pomaka, iako se na pojedinačnim primjerima koji su se mogli naći u medijima ova porezna rasterećenja ne čine kao atraktivna i motivirajuća razlika za potencijalne kupce. “Iskreno vjerujem da će te mjere uistinu oživjeti tržište, posebno u segmentu poslovnih kupaca i viših, unazad nekoliko godina, gotovo zamrlih segmenata vozila. Da budemo sasvim pošteni, ovo je najbolji trenutak još od 2012. godine za kupnju novog vozila kako za privatne tako i za poslovne korisnike”, ističe Ivančević.

Stroži WLTP ciklus

Problem bi u cijeloj priči o povoljnijoj kupovini mogao stvarati i novi, stroži WLTP ciklus (globalno usklađen ispitni postupak za laka vozila) koji stupa na snagu. Spomenuli smo već da je Vlada odlučila staviti veći naglasak na emisiju CO2 pri određivanju cijene vozila, a nova pravila vjerojatno će rezultirati povećanjem deklariranih CO2 ispusta. Zanimalo nas je hoće li to poništiti pozitivne utjecaje mjera poput oslobađanja PPMV-a i odbijanja pretporeza?

“WLTP će poništiti očekivane pozitivne učinke promjene trošarina i time nas vratiti tamo gdje smo se vrtjeli prethodnih pet godina. Nadam se da će zakonodavac na vrijeme pripremiti novu odluku kojom će se amortizirati taj novi udar na kupce novih vozila. To bi mogla biti dobra prilika za značajnije pojednostavljenje sustava i za smanjenje davanja na automobile”, tvrdi Begić, a s njim se ovaj put u dobroj mjeri slaže i Ivančević.

“WLTP je tema koja intenzivno okupira autoindustriju, ali i legislativu u cijelom EU. Posebice na tržištima kao što je naše, na kojem ispust CO2 ima dominantnu ulogu u određivanju visokih nameta na vozila koja se prvi put stavljaju u promet. Točno je da će u konačnici, povrh cjelokupne iznimne kompleksnosti samog izračuna visine emisije konkretnog vozila, WLTP dovesti do osjetnog povećanja deklariranih emisija. U stalnom smo kontaktu s nadležnim institucijama i tijelima te vjerujemo da će pravodobno, u trenutku kad će širi uzorak stvarnih podataka biti poznat, zakonodavac povući adekvatne poteze, kako vozila najnovijih tehnologija pročišćavanja ispušnih plinova ne bi bila kažnjena prema današnjem načinu izračuna PPMV. Uvjereni smo da intencija zakonodavca nije ponovno povećanje nameta na nova vozila, već osiguranje trajnog poreznog rasterećenja uvedenog početkom 2018.”, naglašava Ivančević. Veliki porast turizma za sobom je povukao i razvoj rent-a-car kompanija, posebice u zadnje tri godine. Upitali smo Ivančevića kakav tržišni potencijal imaju vozila koja rent-a-car tvrtke obično vraćaju nakon samo pola godine korištenja.

“Te velike količine vozila koje se svake jeseni vraćaju isporučiteljima, nakon samo šest mjeseci najma, izazivaju nekoliko važnih posljedica. Ta vozila djelomično utječu na kanibalizaciju prodaje novih vozila, ali i značajno remete bilance autokuća kroz povećanje zaliha i njihovo financiranje. Dio tih vozila u konačnici završi i izvan naših granica, dok ih dio pronađe kupce u zemlji. No nemali dio ih dočeka i proljeće i novo razdoblje najma. Uglavnom, ova vozila traže veliki angažman sredstava bilo vlastitih ili poslovnih banaka, ali i dodatne aktivnosti zaposlenih u ponudi tih vozila u zemlji ili inozemstvu. I neki su u tome više, a neki manje uspješni. Osobno mi se čini da je potrošen sadašnji model financiranja tih vozila i njihove daljnje ponude nakon razdoblja najma. Prošla godina bila je prilično poučna i za autokuće ali i poslovne banke, tako da me ne bi iznenadilo da ovi akteri pokušaju dogovoriti neki novi model koji će biti manje opterećujući za autokuće”, smatra Ivančević, a Begić procjenjuje kako se od ukupne količine vozila u povratu čak 70 posto prodaje u inozemstvo.

Reizvoz vozila postao česta praksa

Od ulaska u EU česta je praksa na domaćem tržištu reizvoz vozila, odnosno prodaja novih, na samo jedan dan registriranih automobila. Ivančević nam je razložio što stoji iza toga.

“Reizvoz je poslovni model koji je intenzivno zaživio u svim zemljama CEE nakon pristupanja EU, te se procjenjuje da na takav način godišnje nekoliko stotina tisuća vozila ‘emigrira’ u zemlje starog EU-a. Razlozi su vrlo jednostavni: uvoznici i distributeri su pod pritiskom sve ambicioznijih ciljeva principala, a na realnim domaćim tržištima ne postoji ni približno dovoljno potencijala. S obzirom na to da je za sve članice cijeli EU jedinstveno tržište, tako se i prodavatelji, ali prije svega kupci, okreću izvorima povoljnije nabave automobila. Zemlje CEE zbog visokih državnih davanja te mahom slabije opće kupovne moći tržišta imaju nešto niže neto cijene vozila u odnosu na zapadna tržišta i u toj se razlici krije osnova uspostave ove tržišne niše. Dnevne registracije su, naravno, mehanizam kojim određeni prodavatelj u određenoj zemlji dokazuje principalu da je prodao vozilo te ostvario količinske i udjelne ciljeve”, objasnio je.

Na naše pitanje hoće li dodatan prihod od PDV-a na unos rabljenih vozila, koji se dosad većinom plaćao zemlji iz koje automobil dolazi, zbog niže stope oporezivanja imati pozitivan utjecaj na državni proračun, Begić i Ivančević imaju različite odgovore.

“Na prvu bi se takvo što moglo očekivati. Međutim, u toj bih procjeni ipak bio na oprezu. Treba pričekati prvih nekoliko mjeseci i vidjeti ponašanje naših kupaca kako bismo mogli zaključiti da je došlo do promjene njihovog ponašanja. Naravno da bi bilo dobro za naš proračun da se povećaju prihodi s ove osnove, ali mi se i dalje čini da je prihod proračuna mogao biti i puno veći da su značajnije smanjene trošarine što bi povećalo prodaju novih vozila privatnim kupcima, a time bi i prihodi od PDV-a bili izdašniji”, kazao je Begić.

“Naravno da će imati pozitivan utjecaj na proračun, ali tu je potrebno da, kako institucije, tako i registrirani trgovci rabljenih vozila, educiraju kupce o tome koje su sve prednosti takvog načina kupnje vozila”, tvrdi Ivančević.

Starenje hrvatskog voznog parka

Plod dosadašnje politike visokih nameta i sveopće neimaštine građana rapidno je starenje hrvatskog voznog parka. Porazno zvuči i brojka da se prije krize u Hrvatskoj prodavalo gotovo 100.000 novih vozila godišnje, a velik udio u toj brojci se odnosio na privatne kupce.

“Ponavljam, imamo prevelika davanja na kupovinu vozila i niski standard građana. Najnovije promjene u sustavu PDV-a i PPMV-a će dijelom povećati prodaju novih vozila, ali ne toliko značajno da možemo osjetiti naglo pomlađivanje voznog parka. Čini mi se da su ova rješenja stvorena za sprečavanje nastajanja novih bora, a nikako nekakav eliksir mladosti. Drugačije rečeno, ova će rješenja zaustaviti to da nam starost voznog parka ne padne na 14 godina, ali nam neće pomoći da se on pomladi na, recimo, 10 godina. I dalje ćemo se vrtjeti oko tog nesretnog broja 13”, zaključuje Begić. 

Što se najviše lani prodavalo?

U 2017. je najviše novih vozila u Hrvatskoj prodao Volkswagen (7116) što je udio od 14 posto. Članica istog koncerna, Škoda, nalazi se na drugom mjestu sa 4722 prodana vozila i udjelom od 9,3 posto, dok je na trećem mjestu Opel sa 4652 prodana primjerka i prodajnim udjelom od 9,2 posto. U stopu ga slijedi Renault sa 4597 vozila i udjelom od devet posto te Ford sa 3579 prodanih vozila uz udjel od sedam posto. Što se premium segmenta tiče, u srcima Hrvata posebno mjesto ima sveto njemačko trojstvo - Audi sa 1819 prodanih novih automobila, BMW sa 1326 te Mercedes sa 1221 vozilom. Od luksuznijih marki lani je također prodano i 57 Porschea, 51 Jaguar, 29 Infinitija, sedam Lexusa i četiri Tesle. Najprodavaniji modeli u prošloj godini bili su Škoda Octavia (2464), Renault Clio (2292), Ford Focus (2271), VW Golf (2074) i Opel Astra (1741). Unatoč skandalu s eko testovima domaći kupci ostali su vjerni VW-u kao brendu, ali i dizelskim motorima od kojih je lani prodan 27.831 i ostvaren udjel od 54,8 posto, dok benzinci imaju udio od 43,5 posto, a prodano je 22.075 vozila. Hrvati su i dalje vrlo skeptični prema hibridima kojih je prodano samo 502 komada, dok je udio potpuno električnih vozila zabrinjavajuće nizak, prošle godine ih je prodano tek 22.

Miro Soldić

Privredni vjesnik d.o.o. Kačićeva 9 Zagreb