e-Privredni

A+ A A-

Posla ima, a radnika ni za lijek

Sektor koji je najviše na svojoj koži osjetio udar šest recesijskih godina svakako je graditeljstvo, a u prilog toj tezi govore i podaci o kretanju bruto domaćeg proizvoda prema kojima je to bila djelatnost s najvećim padom bruto dodane vrijednosti tijekom tih šest godina od čak 43,9 posto. U zadnje dvije godine polako se naziru pozitivni pomaci te se može zaključiti kako taj sektor postupno izlazi iz krize. U prilog tome govori i statistika. Tako su u prošloj godini, prema podacima Državnog zavoda za statistiku, u Hrvatskoj završene 4854 nove zgrade s više od 1,83 milijuna metara četvornih površine. Od toga broja 79 posto, odnosno 3811 zgrada bila je namijenjena stanovanju, dok ih je 21 posto ili 1013 bilo nestambenih. Kad je riječ o novim stanovima, njih je lani završeno 7809 s prosječnom korisnom površinom od 94,8 metara četvornih. Naviše je bilo završenih trosobnih stanova, njih 2131, a najmanje (samo 41) imalo je osam i više soba.

“Tek je nedavno zaustavljen drastičan ekonomski, kvalitativni i kvantitativni pad građevinskog sektora koji je trajao uzastopce skoro šest godina. Zbog odsustva investicija najveći teret recesije u Hrvatskoj podnio je sektor graditeljstva. Sada se nalazi na prekretnici jer se na temelju boljih rezultata u zadnjim kvartalima javlja nada da u Hrvatskoj još ima potencijala za pametni i održivi rast temeljen na njenim nekadašnjim prednostima i potencijalima”, rekla je potpredsjednica HGK za graditeljstvo, promet i veze Mirjana Čagalj koja ističe kako se sada građevina susreće s drugim problemima.

Traže se zidari, tesari, armirači...

“Najveći problem je nedostatak radne snage što je posljedica neadekvatne politike obrazovanja i neadekvatne plaće građevinskog radnika. Radnika nema već duže vrijeme, pa ovo postaje limitirajući faktor i jedan od gorućih problema s kojim se susreću građevinske tvrtke. Sve je više primjera gdje tvrtke odbijaju poslove jer nemaju radnika s kojima bi se odradilo ugovoreno. Zidari, tesari, armirači, keramičari, soboslikari, fasaderi i monteri suhe gradnje samo su neka od deficitarnih struka koje poslodavci traže na razne načine. Ovo je nacionalni problem koji nije vezan samo za sektor graditeljstva pa ga treba rješavati akcijom na nacionalnoj razini, u nacionalnoj radnoj politici i u školskom sustavu. Vlada je Odlukom o utvrđivanju godišnje kvote dozvola za zapošljavanje stranaca za kalendarsku godinu 2017. i Izmjenom Odluke pokušala ublažiti problem, ali on time nije otklonjen”, rekla je Mirjana Čagalj ističući kako je, s obzirom na veliki odljev kvalitetne radne snage, još neko vrijeme nužan uvoz strane radne snage, sve dok se ne uspostavi pravo tržište rada u Hrvatskoj, a potom krene s planiranim srednjoročnim mjerama kao što je proces restrukturiranja gospodarstva i unapređenja njegove konkurentnosti, sustav poticanja zaposlenika za nastavak obrazovanja i cjeloživotnog učenja, prekvalifikacija i osposobljavanje nezaposlenih, uvođenje više fleksibilnosti i slobode u obrazovni sustav.

“Uvoz strane radne snage je ‘vatrogasna’ mjera koja kratkoročno rješava problem radne snage, no ako u Hrvatsku dođu veći i značajniji projekti, za koje postoje naznake, neće biti provedivi zbog deficita kvalificiranih stručnjaka”, smatra Mirjana Čagalj.

Dugoročno rješenje problema nedostatka građevinskih radnika HGK vidi kroz dualno obrazovanje, ali i ostale obrazovne aktivnosti u suradnji s ministarstvima i državnim tijelima te u popularizaciji i afirmaciji trenutačno nepopularnih građevinskih zanimanja. Cilj dualnog obrazovanja je povezivanje samog sustava obrazovanja i gospodarstva prema uzoru na Austriju i Njemačku, a upravo je to ono što poslodavci traže. Takvo obrazovanje uključuje mlade na tržište rada još za vrijeme srednjega strukovnog školovanja i visokog obrazovanja.

Kriza pomela velike i male

Kada govorimo o nestambenim zgradama, statistika DZS-a bilježi kako je lani završeno 68 hotela, 48 uredskih zgrada, 87 zgrada koje služe za trgovinu na veliko i na malo, a također završeno je i 166 industrijskih zgrada i skladišta.

Do izbijanja gospodarske krize u građevinarstvu je bio trend prekomjernog rasta na temelju snažnog državnog investiranja u infrastrukturne projekte te ulaganja građana u stanogradnju. Analiza koju je izradila Hrvatska gospodarska komora pokazuje da je udio bruto dodane vrijednosti građevinarstva u ukupnoj bruto dodanoj vrijednosti dosegnuo izuzetno visokih 8,5 posto u 2008. godini, nakon čega se drastično smanjio, da bi u 2016. godini iznosio 5,2 posto. Tijekom krize izostalo je investiranje države, tvrtki i stanovništva, što je rezultiralo snažnim padom građevinske aktivnosti i nerješivim problemima u znatnom dijelu građevinskih tvrtki koje nisu uspijevale pad domaće potražnje kompenzirati izlaskom na inozemno tržište. Stoga je kriza u građevinarstvu bila dugotrajna i vjerojatno najsnažnije izražena od svih djelatnosti, što ocrtava činjenica da je u 2016. u odnosu na pretkriznu 2008. godinu u građevinarstvu izgubljeno 546.000 radnih mjesta, dok je obujam građevinskih radova bio 45,6 posto niži nego prije krize, broj izdanih građevinskih dozvola manji za 34,7 posto, pri čemu je broj izdanih dozvola za stanove smanjen za 61,8 posto. Sve to rezultiralo je nestankom s tržišta velikih građevinskih tvrtki, a i one koje su preostale osjećaju posljedice serije loših poslovnih godina.

“Kriza koja je trajala punih šest godina bila je dublja i dugotrajnija nego u ostalim djelatnostima i dugotrajnija nego kod građevinara u drugim europskim zemljama, što nam je smanjilo konkurentnost. Kriza u građevinarstvu dijelom je povezana sa zaduživanjem države, s predimenzioniranim građevinskim sektorom prije nastupanja krize formiranim na temeljima vođenja pogrešnih razvojnih politika, kako u Hrvatskoj tako i u Europskoj uniji, prekomjernim ulaganjem u izgradnju infrastrukture i prekomjernom stambenom izgradnjom. Stoga ni ne čudi što je većina velikih i puno manjih tvrtki otišlo u stečaj”, rekao je Zlatko Sirovec, glavni direktor Tehnike i predsjednik Udruženja graditeljstva pri HGK-u.

Sirovec ističe kako u Hrvatskoj ima mnogo građevinskih tvrtki koje se bore za svoje mjesto na tržištu rada, a veliki problem i ograničavajući faktor stvara im nedostatak kvalificiranih radnika jer teško planiraju i ispunjavaju ugovorene poslove.

Ipak svjetlo na kraju tunela

“S ovim se problemom nosimo na razne načine, imamo stalno otvorene natječaje za radnike, u puno većoj mjeri koristimo podizvođače, ponekad i lošije kvalitete, pa za njima popravljamo, uvozimo radnike - i to ako ih uspijemo pronaći u trećim zemljama, stipendiramo učenike koji upišu građevinske škole. No i dalje su prisutni problemi niskih cijena, likvidnosti, naplate naših potraživanja i nelojalne konkurencije”, istaknuo je Sirovec navodeći kako su tvrtke oslabljene krizom sada u situaciji da se moraju prilagoditi novim izazovima i mogućnostima na tržištu, kako bi stvorile kapital i osigurale perspektivu.

“To se prvenstveno odnosi na poslove koji proizlaze iz razvojnih prioriteta Europske unije, njenih investicijskih planova i mogućnosti financiranja iz europskih kohezijskih i strukturnih fondova kao i kreativnosti i sposobnosti tvrtki samih u privlačenju sredstava iz EU fondova. Svakako se nadamo da su krizne godine iza nas jer je pretkrizni rast bio stihijski i na račun zaduženja, a sada je baziran na rastu BDP-a”, rekao je Sirovec te dodao kako se nazire svjetlo na kraju tunela, ali još je dug put do izlaska iz njega.

Pozitivni trendovi koji su se stabilizirali u prošloj godini, nastavljeni i u ovoj. Tako obrađeni podaci HGK pokazuju da je u prvoj polovini ove godine u odnosu na isto lanjsko razdoblje obujam građevinskih radova povećan za 1,7 posto, vrijednost obavljenih građevinskih radova za 4,2 posto, broj izdanih građevinskih dozvola za 27,7 posto. Osim toga, vrijednost predviđenih radova povećana je za 49,8 posto, a vrijednost novih narudžbi za 17,4 posto uz rast broja izdanih dozvola za stanove od 41,9 posto. Stoga je zaključak kako je oporavak građevinarstva potaknut ukupnim gospodarskim rastom i jačanjem investicijske aktivnosti privatnog i javnog sektora pri visokim raspoloživim sredstvima iz fondova Europske unije, ali je s druge strane sama dinamika oporavka opterećena niskom cijenom ugovorenih poslova i nedostatkom stručnih radnika. 

Ilijana Grgić

Hitovi: 210

Privredni vjesnik d.o.o. Kačićeva 9 Zagreb