e-Privredni

A+ A A-

Velika sklonost za vlastiti biznis

Građani Hrvatske pokazuju veliki interes i sklonost kad je riječ o pokretanju vlastitog biznisa, pokazuje posljednje istraživanje regionalne kompanije Valicon za Privredni vjesnik, provedeno na 314 ispitanika, koje se fokusiralo na poduzetnički duh u kojem je 65 posto ispitanih, iskazalo interes za pokretanje vlastitog biznisa. S druge strane, 52 posto njih samo razmišlja o tome bez poduzimanja konkretnih koraka, dok ih tek devet posto aktivno razvija plan i namjerava uskoro krenuti s realizacijom. Samo četiri posto ispitanika pokušalo je pokrenuti svoj biznis, ali u tome nisu bili uspješni.

Među anketiranima, njih osam posto navelo je kako trenutačno ima neku tvrtku, obrt ili start-up u svojem vlasništvu, dok je 13 posto reklo kako su nekoć imali svoj biznis, ali ga više nemaju ili nikada nisu ni razmišljali o pokretanju vlastitog poslovanja. Logično, u generaciji s najbogatijim životnim iskustvom, tzv. baby boom generaciji, više je onih koji su se već okušali u poduzetništvu te imaju ili su imali svoj biznis, dok je među najmlađom generacijom tzv. milenijalcima, više onih koji su samo razmišljali o pokretanju svog posla ili tek razvijaju plan za njegovo pokretanje. Oni koji razmišljaju, planiraju ili su pokretali vlastite biznise navode kako im je interes za okušavanje u poduzetničkim vodama najviše potakla mogućnost da kroz takav posao imaju više osobne slobode i veću mogućnost kreativnog izražavanja, što smatra 29 posto njih, dok ih je dodatnih 25 posto navelo kako pokretanje vlastitog biznisa znači i potencijal za ostvarivanje veće zarade. Oko 15 posto smatra pokretanje biznisa osobnim izazovom koji bi htjeli prihvatiti te ih je približno jednako toliko motivirano fleksibilnošću radnog vremena. Oko 11 posto gleda na pokretanje biznisa više oportunistički, u smislu da bi pokrenuli posao ili su ga pokrenuli jer se u određenom trenutku pojavila prilika koju je vrijedilo iskoristiti, dok su najmanje zastupljeni razlozi za pokretanje biznisa nesklonost autoritetima te mogućnost da sami biramo ljude s kojima ćemo raditi.

“No kada se građane pita za mišljenje o tome koliko bi jednostavno bilo pokrenuti vlastiti biznis, većina njih, 65 posto, slaže se da je pokretanje biznisa moguće, ali tek uz veće napore, te smatra da bi taj proces bio vjerojatno zahtjevan i pun izazova. Neprihvatljivo visoki porezi i financijska davanja, nepoticajan administrativni sustav s previše papirologije te nejasni i nestabilni gospodarski zakoni i propisi ističu se kao najveće prepreke poduzetničkom duhu i pokretanju vlastitog biznisa”, rekla je stručnjakinja za marketinško savjetovanje i istraživanje u Valiconu Kristina Črep, koja smatra kako bi hrvatskom gospodarstvu sigurno koristilo poticanje start-up duha.

Lakoća pokretanja biznisa

Premda u Hrvatskoj postoji znatan interes za poduzetništvo, 17 posto ispitanika smatra da je pokretanje vlastitog biznisa vrlo teško, dok četiri posto smatra to gotovo nemogućim. Tek 10 posto građana smatra da je pokretanje vlastitog biznisa relativno lagano i da na tom putu stoje tek manji izazovi, dok četiri posto ispitanika smatra kako je to vrlo lagano i ne vide nikakve prepreke koje bi mogle omesti taj pothvat. Istodobno, veći dio, čak 23 posto baby boom generacije, smatra kako je pokrenuti vlastiti posao vrlo teško, dok ih 10 posto smatra da je to gotovo nemoguće. Kao najveću potencijalnu poteškoću i prepreku pokretanju biznisa 23 posto građana vidi u neprihvatljivim porezima i drugim financijskim davanjima. Na listi potencijalnih prepreka poduzetničkim inicijativama slijede nepoticajan administrativni sustav s previše nepotrebne papirologije, zatim nestabilni i netransparentni gospodarski zakoni i propisi te općenito nepoticajna gospodarska situacija u Hrvatskoj, dok tek devet posto ispitanih građana smatra kako bi im pri pokretanju biznisa prepreku predstavljali teško dostupni izvori financiranja. I u ovom slučaju pripadnici baby boom generacije nešto više u odnosu na ostatak populacije smatraju kako su najveća prepreka pokretanju biznisa u Hrvatskoj neprihvatljivi porezi i druga financijska davanja.

“Porezna politika i zakonodavstvo sasvim su posebne i kompleksne teme, a o kompleksnosti administrativnog sustava također se govori gotovo ‘oduvijek’ te se možemo samo nadati da će možda digitalizacija društva s vremenom neke stvari zaista i pojednostaviti. No unatoč tome, dodatni poticaji poduzetničkom duhu mogu se realizirati kroz razne aktivnosti: od edukacije građana - možda već kroz praktičniji sustav školstva ili dodatnih edukacijskih aktivnosti, preko jače promocije izvora investicija i poticaja, do poticanja klastera i sličnih interesnih udruženja koja bi davala potporu poduzetnicima”, kaže Kristina Črep.

Izvori financiranja pri pokretanju vlastitog biznisa

Kada bi pokretali vlastiti biznis, 33 posto građana izjasnilo se kako bi to voljeli učiniti vlastitim novcem i ušteđevinom, dok bi njih 27 posto potražilo nekog formalnog investitora u vidu fondova, sponzora ili državnih poticaja, 19 posto ispitanika bi u banci zatražilo kredit, dok bi oko 10 posto početni kapital pokušalo prikupiti pozajmicom od roditelja, prijatelja ili rodbine. Kod preferencije izvora financiranja postoje određene razlike s obzirom na regiju, pa tako građani Zagreba preferiraju pokretanje biznisa vlastitim novcem, dok bi oni s područja Dalmacije nešto češće zatražili bankovni kredit.

“Poduzetništvo treba poticati i njegovati od malih nogu, te se nadamo da će mlađe i buduće generacije biti odvažnije u pogledu gospodarskih izazova i još aktivnije ostvariti svoje ambicije. Za Hrvatsku bi svakako bilo važno da te ambicije budu ostvarene u Lijepoj našoj, a ne u iseljeništvu, u nekoj obećanoj zemlji”, smatra Kristina Črep.

Digitalizacija poslovanja i poduzetnički duh

Mogućost ugovaranja usluga online i bez papirologije, online prodajni kanali, sustavi naplate i komunikacije s korisnikom koji dovode do brzih odgovora na upite i zahtjeve korisnika ispitanici smatraju najdistinktivnijim obilježjima modernih, naprednih i digitalnih kompanija. Kao najdistinktivnija obilježja ispitanici su istaknuli i neka klasičnija i ustaljena obilježja online poslovanja poput mogućnosti ugovaranja usluga online i bez papirologije, postojanja web shopa i online prodajnih kanala te online sustave naplate i komunikacije s korisnikom koja dovodi do bržih odgovora na upite i zahtjeve korisnika.

Osim što smatraju da neki aspekti bolje razlikuju digitalne kompanije od ostalih, iste te aspekte građani smatraju i važnijima za njih kao korisnike. Tako se kao najvažnije i najkorisnije obilježje digitalnih kompanija ponovno istaknulo ukidanje papirologije i online ugovaranje usluga, što smatra 39 posto ispitanka, zatim online sustavi plaćanja što smatra 29 posto ispitanih i sustav komunikacije 25 posto ispitanih, online prodajne kanale smatra važnim 24 posto ispitanih, a 24 posto njih smatra da su to brzi odgovori na zahtjeve korisnika. Od ostalih važnijih obilježja istaknuli su se mogućnost personalizacije usluge, korištenje s raznih platformi i uređaja, veća kvaliteta usluge te postojanje mobilne aplikacije za pregled ponude i potrošnje.

Premda ukupno najvažnija karakteristika, ukidanje papirologije nešto je manje važan aspekt digitalnog poslovanja babyboomerima te se u ukupnom poretku po važnosti kod njih nalazi tek na 4. mjestu, iza online komunikacijskih kanala, korištenja s raznih platformi i uređaja te veće kvalitete usluge.

Stav prema digitalnom poslovanju

Većina ispitanih građana ima pozitivan stav prema digitalizaciji te smatra kako takav način poslovanja ima više pozitivnih nego negativnih strana i donosi više koristi. Samo tri posto građana smatra kako je prelazak na digitalno poslovanje nešto negativno i proizvodi više prepreka nego koristi, dok ih 30 posto ima neutralan stav spram digitalizacije, a četiri posto smatra kako o tome ne zna dovoljno da bi mogli procijeniti.

“U pogledu stavova prema digitalizaciji ne postoji mnogo razlika među populacijskim segmentima, međutim neke od naznaka su da pripadnici baby boom generacije u manjoj mjeri smatraju važnim ukidanje papirologije kao prednost uvođenja digitalnog poslovanja, dok milenijalci više vide gubitak privatnosti i radnih mjesta kao prepreku korištenja digitalnih usluga”, istaknula je Kristina Črep. U skladu s dominantno pozitivnim stavom prema digitalizaciji poslovanja, čak 45 posto građana smatra kako ne postoje neke posebne prepreke koje bi ih mogle spriječiti u korištenju online i digitalnih ponuda, a od potencijalnih prepreka korištenju digitalnih usluga građani najčešće navode gubitak privatnosti prouzročen davanjem svojih osobnih podataka, gubitak osobnog odnosa, komunikacije i kontakta, gubitak radnih mjesta prouzročenih kompjutorizacijom i digitalizacijom te nedostatak povjerenja u takav tip usluge i preferenciju prema tradicionalnom poslovanju kao i nerazumijevanje i nedovoljno poznavanje digitalnih usluga i procesa.

Digitalizacija u biznisu

Zanimljivo, milenijalci vide gubitak privatnosti, njih čak 44 posto, i radnih mjesta, 29 posto, kao veće prepreke korištenju digitalnih usluga u odnosu na ostatak populacije, dok u manjoj mjeri vide nerazumijevanje i nepoznavanje digitalnih usluga kao prepreku korištenja. Osim što imaju pozitivan stav prema digitalizaciji, građani uglavnom smatraju kako je okretanje digitalnom načinu poslovanja većinom važno za hrvatske kompanije te da to pomaže i korisnicima i kompaniji, dok dodatnih 45 posto smatra kako je ono u potpunosti važno i ključno za opstanak kompanija na tržištima budućnosti. No kad ih se pita kako vide trenutačno stanje vodećih hrvatskih kompanija u pogledu digitalizacije, dojam građana je uglavnom takav da su domaće kompanije započele taj proces u nekim segmentima, ali imaju još puno toga za poboljšati. Građani Zagreba u većoj mjeri smatraju kako su domaće kompanije tek započele proces digitalizacije u nekim aspektima, i to smatra 50 posto ispitanih. U skladu s pozitivnim stavom prema korištenju digitalnih usluga te važnosti koju pridaju digitalnom poslovanju, građani smatraju da bi i pri pokretanju vlastitog posla uzeli u obzir digitalni aspekt poslovanja te bi 40 posto njih vlastito poslovanje postavilo na način da bude većinom digitalizirano, dok bi 15 posto u potpunosti digitaliziralo poslovanje u svom novom biznisu. Dodatnih 38 posto ispitanika bi pri pokretanju biznisa barem djelomično digitalizirali poslovanje, dok je najmanje onih koji se uopće ne bi bavili digitalizacijom poslovanja ili bi tako nešto tek ostavili za neko buduće razdoblje razvoja kompanije. 

Ilijana Grgić

Hitovi: 183

Privredni vjesnik d.o.o. Kačićeva 9 Zagreb