e-Privredni

FOTOGALERIJA: ZBF 2018

A+ A A-

Računalno programiranje sustiže telekom

Hrvatska je konačno počela bilježiti pozitivan pomak u digitalizaciji. Naime, prema analizi razvoja digitalizacije Hrvatske te rezultatima poslovanja hrvatskog ICT sektora u prethodnoj godini, koje je predstavila Hrvatska udruga poslodavaca-Udruga informatičke i komunikacijske djelatnosti, ICT sektor u nas zapošljava više od 36.000 ljudi i ostvaruje prihod veći od 36 milijardi kuna.

Boris Drilo, predsjednik HUP-ICT Udruge, kaže kako Hrvatska u nekim segmentima bilježi napredak koji je veći od prosjeka Europske unije. “Dakle, došli smo do toga da je brzina napretka dobra, ali još uvijek nedovoljno”, kaže on dodajući kako bi Hrvatska trebala zacrtati ambiciozniji cilj od trenutačnog 22. mjesta u Europi koje je zauzela prema Indeksu gospodarske i društvene digitalizacije (DESI), a koji objavljuje Europska komisija. “Hrvatska bi definitivno trebala biti negdje oko sredine ljestvice i ako bismo to htjeli postići, trebamo ubrzati napredak za još 45 posto. Hrvatska je sada skočila za oko tri boda, a trebali bismo rasti pet bodova godišnje kako bismo u četverogodišnjem razdoblju došli na, recimo, 15. mjesto u Europi što bi trebao biti neki realni cilj”, objašnjava on.

Razlozi rasta digitalizacije leže u činjenici da je Hrvatska ostvarila napredak u dvije ključne komponente tog indeksa. “Kada se promatra DESI indeks, njegove dvije najvažnije sastavnice su povezivost i ljudski kapital. Hrvatska je u te dvije sastavnice ostvarila veći rast od EU prosjeka. To je posebice značajno u onome dijelu koji je vezan za ljudski kapital, a koji se odnosi na broj digitalnih profesionalaca i ICT stručnjaka”, naglašava.

Redukcija cijena radiofrekvencijskog spektra

Treća važna sastavnica DESI indeksa je i integracija digitalnih tehnologija. “Povezivost je važna komponenta, dakle, širokopojasni internet, mobilne tehnologije... Država u tome dijelu može pomoći kroz daljnju redukciju cijena radiofrekvencijskog spektra koji je i dalje najskuplji u regiji i u odnosu na druge države kao što su Slovačka, Mađarska i Slovenija. Zatim, može pomoći na način da se maknu ostala neporezna davanja poput prava puta koje ne postoji nigdje u Europi, a naknade za to iznose 10 posto fiksnog telekomunikacijskog tržišta. K tomu, država može pomoći tako da se smanji stopa poreza na dohodak. Točnije, ona je u Hrvatskoj zaista najveća u onom najvišem razredu u kojem se nalaze ICT profesionalci i ta stopa bi trebala biti dvostruko niža ako se uspoređujemo s onim državama u kojima se bilježi značajniji rast u ICT-u”, napominje Drilo dodajući kako valja više raditi i na integraciji digitalnih tehnologija i digitalne ekonomije. “To je jedino područje gdje smo zabilježili usporavanje rasta i gdje rastemo manje negoli EU”, kaže Drilo rekavši kako je danas digitalizacija sveprisutna te da valja snažnije razmišljati o tome da primjena digitalnih i naprednih tehnologija postane dio poslovnih strategija u tvrtkama. “Dakle, da svaka tvrtka vrlo jasno odgovori kako može primijeniti napredna tehnološka rješenja u svojim sadašnjim proizvodnim i uslužnim procesima”, kaže.

Hrvoje Josip Balen, dopredsjednik HUP-ICT Udruge, ocjenjuje kako je 2017. bila rekordna u nekoliko područja. “U njoj je primjetno narastao ICT sektor u prihodima, sa 33 milijarde na 36 milijardi kuna. Ovaj rast vodi prema cilju da taj prihod u 2025. iznosi 55 milijardi kuna”, ističe on i dodaje kako je u 2017. narastao broj radnih mjesta za gotovo 3000. “Izvoz i dalje stabilno raste i on je sada negdje oko 32 posto u nekim granama poput računalnog programiranja. Općenito, u ICT-u izvoz se kreće oko 20 posto”, objašnjava Balen.

Posebice veseli rast prihoda po zaposleniku. “To otkriva kako uspijevamo ili više naplatiti neke usluge ili raditi možda neke složenije usluge koje se mogu bolje naplatiti na domaćem i globalnom tržištu”, pojašnjava.

Najveći skok računalnog programiranja

Telekom je i dalje prva podskupina unutar ICT-a s gotovo 13 milijardi kuna prihoda. “No snažno mu se približio sektor računalnog programiranja s gotovo 10 milijardi kuna prihoda i on je postigao najveći skok. Dakle, računalno programiranje bilježi najveće stope rasta zapošljavanja, izvoza, dodane vrijednosti, i to je jako pohvalno. Očekujemo da će taj sektor kroz par godina u prihodima čak preskočiti i telekom. Jer, kada se promatra ukupan broj radnih mjesta koja su stvorena u 2017. godini, gotovo 2500 je u računalnom programiranju, razvoju softvera i servisima”, napominje.

Kako bi se nastavio rast sektora, nastavlja Balen, treba stvoriti nove ljude i okruženje koje će ih zadržati u Hrvatskoj. “Unatoč tome što je u proteklom razdoblju bio veliki odljev ljudi, ipak se uspjelo stvoriti, podsjećam, 3000 radnih mjesta. Razlog tomu je i činjenica da je ICT atraktivan sektor koji pruža jako dobre prilike pojedincima pa zbog toga, možda, više ljudi ulazi u njega nego odlazi iz Hrvatske. To se pokazuje isto tako na jednom parametru koji kaže da je trošak plaća u tome segmentu prilično visok. Kada ga se uspoređuje s ključnim pokretačkim industrijama, taj trošak je odmah ispod farmaceutike, dakle drugi po redu po zaposleniku. Međutim, i dodana vrijednost koja se stvara u ICT-u je druga po redu među svim ključnim industrijskim sektorima”, kaže on dodajući kako je prošle godine prema prihodima ICT sektor preskočio farmaceutiku. “Tako da se slobodno može reći kako dobivamo jedan novi, značajni i snažni sektor koji mora ostaviti trag. Njegova posebnost jest u tome što se on ‘tuče’ na globalnoj razini te iako su u njemu iznadprosječne plaće i prilike, on i dalje zahtijeva jako velike porezne i druge poticaje kako bi se mogao nositi na globalnoj razini te razvijati se”, ističe.

Osim smanjenja poreza na rad, ponajprije zbog toga da ljudima ostane što više od njihova bruto primanja, država bi ovaj sektor mogla potaknuti na način da pojedina davanja postanu neporezna. “Tako bi, također, ljudima ostalo više novca”, ističe Balen dodajući kako je jedan od izazova i dovođenje novih ljudi iz raznih obrazovnih sektora na tržište rada. 

Boris Odorčić

Hitovi: 217

Privredni vjesnik d.o.o. Kačićeva 9 Zagreb