e-Privredni

FOTOGALERIJA: ZBF 2018

A+ A A-

Plastično nije uvijek fantastično

 

Nedavna smrt mladog kita na jugu Tajlanda koji je u želucu imao 80 plastičnih vrećica, ukupne težine osam kilograma, tek je jedna u nizu nesreća s tragičnim posljedicama kojima je uzrok neodgovarajuće odbačen otpad u oceane i mora.

S obzirom na sve veću količinu štetnog plastičnog otpada u oceanima i morima, Europska komisija predlaže nova pravila na razini EU-a koja su usmjerena na 10 plastičnih proizvoda za jednokratnu upotrebu (slamke, plastični pribor za jelo, štapići za uši, štapovi za balone...) koji čine najveći dio otpada na europskim obalama i u morima te na izgubljen i odbačen ribolovni alat. Te dvije kategorije proizvoda zajedno čine 70 posto cjelokupnog morskog otpada.

Nova pravila razmjerna su i prilagođena kako bi se postigli najbolji rezultati. To znači da će se na različite proizvode primjenjivati različite mjere. U slučajevima u kojima postoje lako dostupne i cjenovno pristupačne alternative, na tržištu će se zabraniti jednokratni plastični proizvodi, nedavno je objavio EK. U slučaju proizvoda za koje ne postoje očite alternative, naglasak će biti na ograničavanju njihove upotrebe putem smanjenja potrošnje na nacionalnoj razini, zahtjevâ koji se odnose na dizajn i označavanje te uvođenju obveza za proizvođače povezanih s gospodarenjem i čišćenjem otpada. Zahvaljujući novim pravilima, Europa će biti korak ispred u rješavanju problema koji ima globalne implikacije.

“Plastični otpad bez daljnjega je velik problem te EU mora zajedničkim snagama raditi na njegovu rješavanju. Taj otpad dospijeva nam u zrak, tlo, more i hranu. Zahvaljujući prijedlozima, nizom mjera smanjit će se količina jednokratne plastike na policama naših supermarketa. Neke ćemo proizvode zabraniti i zamijeniti čišćim alternativama kako bi građani mogli i dalje koristiti svoje omiljene proizvode”, izjavio je prvi potpredsjednik EK zadužen za održivi razvoj Frans Timmermans.

Prilike za inovacije, konkurentnost i radna mjesta

“Plastično zna biti fantastično, no plastične proizvode moramo koristiti odgovornije. Jednokratna plastika nije pametan odabir ni s gospodarskog niti s ekološkog gledišta, a današnjim prijedlozima poduzećima i potrošačima olakšat će se prelazak na održive alternative. Za Europu je ovo prilika da preuzme vodeću ulogu i stvori proizvode za kojima će još desetljećima postojati potražnja u cijelom svijetu te da iz naših dragocjenih i ograničenih resursa izvuče veću ekonomsku vrijednost. Osim toga, određivanjem cilja za prikupljanje plastičnih boca pridonijet ćemo prikupljanju potrebnih sirovina za iznimno razvijenu djelatnost recikliranja plastike”, kazao je potpredsjednik EK zadužen za zapošljavanje, rast, ulaganja i konkurentnost Jyrki Katainen.

Na svjetskoj razini plastika čini 85 posto morskog otpada. Plastika čak dospijeva ljudima u pluća i u hranu koju jedu, a još nije poznato kakav učinak na zdravlje ima mikroplastika u zraku, vodi i hrani. Rješavanje problema plastike nije fakultativno, a može donijeti nove prilike za inovacije, konkurentnost i otvaranje radnih mjesta. Poduzeća će imati bolji položaj u odnosu na konkurenciju: ista pravila za čitavo tržište EU-a europskim će poduzećima biti odskočna daska za razvoj ekonomije razmjera i konkurentniji položaj na snažnom globalnom tržištu održivih proizvoda.

Uspostavom djelotvornih sustava ponovne uporabe (npr. programa povratne naknade) poduzeća će osigurati stabilnu opskrbu visokokvalitetnim sirovinama. U drugim slučajevima, poticaji za traženje održivijih rješenja poduzećima će olakšati postizanje tehnološke prednosti pred globalnim konkurentima, smatraju u EK.

Voditi računa o eko dizajnu

Gordana Pehnec Pavlović, pomoćnica direktorice Sektora za industriju i IT Hrvatske gopodarske komore i poslovna tajnica Udruženja industrije plastike i gume HGK

, smatra kako će se prijedlog EK negativno odraziti na našu industriju. “Za sada nemamo podatke o kojim se sve tvrtkama radi, pa je nemoguće procijeniti štetu, ali u svakom slučaju očekuje se smanjenje prihoda, izvoza i zaposlenih. Problem otpada od plastike može se riješiti odvojenim prikupljanjem otpada, kvalitetnim sortiranjem i vraćanjem natrag u pogon za proizvodnju novih proizvoda. Ovaj postupak zahtijeva suradnju svih dionika u lancu, na čemu radimo, budući da industrija plastike želi biti partner i dio rješenja ovog problema. Također, industrija želi i može preuzeti dio otpada natrag u svoje pogone na daljnju preradu i poslovati u skladu s kružnim gospodarstvom. Osim toga, kod dizajniranja proizvoda iznimno je važno voditi računa o materijalima koji se koriste za proizvodnju proizvoda te o mogućnosti njegova zbrinjavanja kad jednom postane otpad, tj. voditi računa o eko dizajnu”, ističe ona.

Prema raspoloživim statističkim podacima za 2016., proizvodnja plastike i gume u Hrvatskoj zapošljava 7994 djelatnika u 698 tvrtki. Iste godine ova djelatnost je ostvarila ukupan prihod od 5306 milijuna kuna. “Proizvodnja primarnih materijala nakon prestanka proizvodnje tvrtke Dioki vrlo je mala i iznosi tek 58.981 tonu u odnosu na proizvodnju od 215.900 tona ostvarenu 2010. godine. Proizvodnja polugotovih i gotovih proizvoda od plastike i gume bilježi kontinuirani rast od 2005. U 2017. proizvodnja je dosegla 212.900 tona što je u odnosu na predratnu 1990. povećanje veće od 50 posto što nema ni jedna druga djelatnost. Ako pogledamo strukturu proizvodnje, vidjet ćemo da 50,3 posto ukupne proizvodnje čine ploče, listovi cijevi i profili, 27,4 posto plastična ambalaža, 12,7 posto proizvodi za građevinarstvo te 9,6 posto ostali proizvodi od plastike. Izvoz proizvoda od plastike i gume također kontinuirano raste i u 2017. iznosio je 437,1 milijun dolara, dok je u istoj godini ostvaren uvoz u vrijednosti od 953,3 milijuna dolara”, navodi Gordana Pehnec Pavlović.

Tržišna kretanja su, nastavlja Gordana Pehnec Pavlović, dobra. “Kontinuirano raste proizvodnja, izvoz, broj tvrtki te broj zaposlenih. Razlog tome leži u činjenici da su proizvodi od plastike danas prisutni u svim gospodarskim djelatnostima zbog svoje fleksibilnosti u dizajniranju i oblikovanju te odličnih mehaničkih i kemijskih svojstava”, pojašnjava ona dodajući kako domaća industrija prati trendove, tvrtke imaju kvalitetne i cjenovno konkurentne proizvode, a najveći udio proizvodnje odlazi na proizvodnju plastičnih cijevi, ambalaže i proizvoda za građevinsku industriju (izolacijskih materijala, sanitarnih proizvoda, kada i umivaonika...).

Zastupanje nacionalnih interesa

U Ministarstvu zaštite okoliša i energetike ističu kako se u radnoj verziji direktive Europskog parlamenta i Vijeća navode odredbe koje se odnose na poduzimanje potrebnih mjera u svezi sa zabranom stavljanja na tržište i smanjenjem potrošnje određenih plastičnih proizvoda te posebnim zahtjevima za dizajniranje i proizvodnju određenih plastičnih proizvoda. “Tek nakon usuglašavanja ove radne verzije sa svim državama članicama slijedi prijedlog direktive. Nakon donošenja direktive te njenog stupanja na snagu i nakon objave u Službenom listu EU-a, Republika Hrvatska će imati dvije godine za njenu transpoziciju u nacionalno zakonodavstvo. Predstavnici Hrvatske aktivno će sudjelovati u prihvaćanju i donošenju ove direktive, te će zastupati nacionalne gospodarske interese. Tek nakon usvajanja konačnog teksta direktive i donošenja nacionalnog zakonodavnog okvira za njenu transpoziciju, bit će moguće utvrditi koje će se prekršajne odredbe primijeniti vezano za nju, a Republika Hrvatska će se zalagati da utjecaj koji će ova direktiva imati na hrvatsko gospodarstvo bude minimalan”, naglašavaju u Ministarstvu.

Zastupnik u Europskom parlamentu i član Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane Davor Škrlec kaže kako nas zagušuje količina plastike koja se nalazi u našem okruženju. “Bez promjene politike, procjenjuje se kako će 2050. godine u našim oceanima i morima biti više plastike nego ribe. EK mora iskoristiti ovu priliku za jačanje zakonodavstva kako bi se smanjio utjecaj plastike na okoliš i naše zdravlje. Potrebno je bez odgađanja zabraniti plastiku za jednokratnu upotrebu i ubrzati provedbu sveobuhvatne strategije EU-a za smanjenje ove vrste otpada”, smatra on podsjećajući kako dosad nije postojao odgovarajući holistički pristup plastičnoj proizvodnji, potrošnji i odlaganju, a posljedice toga su itekako vidljive. “Stoga pozdravljam prijedlog za zabranu upotrebe jednokratnih plastičnih proizvoda kao što su slamke i pribor za jelo, kao i ciljeve za smanjenje korištenja plastičnih posuda i čaša. Komisija bi trebala postrožiti pravila kako bismo iz proizvodnje u potpunosti izbacili opasne kemikalije poput Bisphenola A i drugih endokrinih disruptora koji se nalaze u mnogim plastičnim proizvodima. Potrebno je izbaciti toksine iz plastike koji ugrožavaju naše zdravlje i zamijeniti ih lako dostupnim alternativama. Važnije od prikupljanja i recikliranja je izbjegavanje plastičnog otpada. Ako želimo potaknuti proizvođače na inovacije, potrebno je osigurati financijske poticaje, a uvođenje poreza na plastiku svakako bi potaknulo taj zaokret”, naglašava Škrlec.

Prijelaz na kružnu ekonomiju

Potreba za inicijativom ovakve vrste, dodaje Škrlec, još je jasnija ako se uzme u obzir da takvi predmeti za jednokratnu upotrebu koji su najčešće pronađeni na našim plažama čine istodobno 86 posto predmeta za jednokratnu upotrebu. “Drugi plastični proizvodi su također obuhvaćeni istim prijedlogom, no nešto blažim mjerama od samog ograničavanja na tržištu. To su, primjerice, sanitarni ručnici, tamponi te vlažne maramice, čija će pakiranja sadržavati oznaku s informacijama o odgovarajućem postupcima zbrinjavanja otpada koji nastaje njihovim korištenjem ili o načinima za izbjegavanje stvaranja otpada od njih, o negativnom utjecaju na okoliš ako ti proizvodi završe nezbrinuti u okolišu, te o prisutnosti plastike u njima”, pojašnjava Škrlec.

Činjenica je da ovakvu vrstu plastike za jednokratnu upotrebu Hrvatska najčešće uvozi, a ovaj prijedlog Komisije predstavlja priliku za hrvatsko gospodarstvo. “Riječ je o zamjeni postojećih materijala njihovim održivijim alternativama. Dakle, ne samo da će se zadržati radna mjesta, nego će se i otvarati nova. Ovaj prijedlog treba se promatrati u širem kontekstu prijelaza Europske unije na kružnu ekonomiju koja pridonosi očuvanju resursa i produžuje vijek trajanja proizvoda. Problemi koje je detektirala Komisija ovom direktivom, kao i sveukupnom Strategijom o plastici, područja su rastućeg globalnog interesa - inovativnost u samom dizajnu proizvoda kako bi se izbjeglo akumuliranje otpada u okolišu i moru, ulaganje u održive alternativne materijale, proizvode i poslovne modele što će dovesti do stvaranja novih konkurentnih industrija koje su neizbježna budućnost”, zaključuje Davor Škrlec. 

Boris Odorčić

Hitovi: 159

Privredni vjesnik d.o.o. Kačićeva 9 Zagreb