e-Privredni

A+ A A-

Očekuju se dobre preporuke Europske komisije

Na samom početku prošlotjedne sjednice Vlade premijer Andrej Plenković istaknuo je kako očekuje dobre preporuke Europske komisije vezane uz izlazak Hrvatske iz procedure prekomjernog deficita. Hrvatska je u postupku prekomjernog deficita od početka 2014. godine i tada joj je Vijeće Europske unije dalo rok da se proračunski deficit do kraja 2016. svede na 2,7 posto BDP-a. Podsjetimo, lani je proračunski manjak bio 0,8 posto BDP-a. Iako je hrvatski javni dug još uvijek dosta iznad 60 posto BDP-a, i on je prošle godine, prvi put nakon osam godina, zabilježio smanjenje od 2,5 postotnih bodova, na 84,2 posto BDP-a.

Enegetska obnova javnih zgrada do 2018.

“Unatoč odgodi, možemo očekivati vrlo dobre preporuke EK, a ja se nadam i odluci na razini Vijeća sredinom lipnja o izlasku Hrvatske iz procedure prekomjernog deficita koja nas je pratila proteklih godina”, rekao je premijer Plenković naglasivši kako je to potvrda izvrsnih gospodarskih trendova koji se očituju u kontinuiranom rastu BDP-a i značajnom rastu zaposlenosti. Produžava se provedba programa financiranja energetske obnove zgrada javnog sektora do kraja 2018. godine. Riječ je o 11 projekata, a neki od njih su KBC Firule Split, Kaznionica Lepoglava, Sveučilište Sjever Varaždin, Zatvorska bolnica u Zagrebu, za što se osigurava 160 milijuna kuna iz državnog proračuna i financijskoga plana Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. “Obuhvaćena je obnova 69 zgrada, a ušteda će biti veća od 30,6 milijuna kuna godišnje. Cilj nam je osiguranje značajne uštede u potrošnji energije, ali i izbjegavanje potencijalno velikih tužbi protiv države”, rekao je ministar graditeljstva i prostornoga uređenja Lovro Kuščević.

Novi zakon o životinjama

Vlada je u saborsku proceduru uputila Prijedlog zakona o životinjama u kojemu je najveća novost zabrana usmrćivanja napuštenih životinja. Zbog toga će sva skloništa u Hrvatskoj biti “no kill” skloništa. Ta se obveza odnosi na sve županije, a prema ovom zakonskom prijedlogu na području svake jedinice područne samouprave mora se osnovati najmanje jedno sklonište u kojem je osigurano najmanje 50 smještajnih mjesta za životinje.

“U Hrvatskoj 21 sklonište udomljava pse, a po sadašnjem zakonu nakon 60 dana skloništa su imala pravo ubiti pse koji se tamo nalaze a koji nisu udomljeni. Bilo je i šest no kill skloništa, no ovim prijedlogom zakona ni u jednom skloništu neće se usmrćivati životinje nakon 60 dana”, pojasnio je ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić dodajući kako skloništa do sada nisu osnovana na području Brodsko-posavske, Dubrovačko-neretvanske i Ličko-senjske županije, no i one će ih morati osigurati. Za provedbu ovoga zakona jedinice lokalne samouprave moraju u svojim proračunima osigurati na godišnjoj razini po skloništu 549.000 kuna. Riječ je o sredstvima koja će se koristiti za pružanje pomoći ozlijeđenim životinjama i za rad skloništa, a uključuju hranu za životinje, cijepljenje te liječenje. Inspekcijski nadzor zakona provodit će veterinarski odnosno poljoprivredni inspektori Ministarstva poljoprivrede te komunalni redari.

Državne potpore u 2014. i 2015.

Usvojena su i godišnja izvješća o državnim potporama za 2014. i 2015. godinu, u kojima stoji da je u Hrvatskoj 2014. dodijeljeno 8,6 milijardi kuna potpora što čini 2,61 posto BDP-a. Od toga, 63 posto potpora bilo je usmjereno u sektor industrije i usluga, a 36,9 posto za poljoprivredu i ribarstvo. Najviše je potpora dodijeljeno sektoru prometa 3,9 milijardi kuna, potom za usluge javnog radiotelevizijskog emitiranja 1,2 milijarde kuna te brodogradnju 367,6 milijuna kuna. U 2015. potpore su porasle na gotovo 9,9 milijardi kuna, odnosno 2,96 posto BDP-a. Te su godine potpore sektoru industrije i usluga činile 50,7 posto ukupnih potpora, dok su one za poljoprivredu i ribarstvo narasle za 49,3 posto. Za usluge javnog radiotelevizijskog emitiranja te godine dodijeljene su 1,2 milijarde kuna, potpore sektoru prometa bile su oko milijardu kuna, dok su potpore brodogradnji porasle na 503,2 milijuna kuna. 

Naknada za članove izbornih povjerenstava Ovisno o broju biračkih mjesta naknade od 2000 do 6000 kuna

Vlada je donijela i odluku o visini naknade predsjednicima, potpredsjednicima i članovima izbornih povjerenstava i biračkih odbora za provedbu lokalnih izbora. Naknada za članove izbornih povjerenstava u gradovima s više od 101 biračkog mjesta iznosit će po 6000 kuna, u onima sa 51 do 100 biračkih mjesta 4000 kuna, 26 do 50 biračkih mjesta 3000 kuna, a onima s manje od 25 biračkih mjesta 2000 kuna neto po osobi. Za održavanje drugog ili trećeg kruga naknada će iznositi 60 posto ukupnog iznosa za prvi krug. Predsjednici i potpredsjednici biračkih odbora dobit će po 350 kuna neto, a članovi po 300 kuna neto naknade za rad, posebno za svaki krug izbora.

Splitsko-makarska nadbiskupija Vlada darovala tri nekretnine vrijedne 13,1 milijun kuna

Splitsko-makarskoj nadbiskupiji Vlada je darovala tri nekretnine, odnosno kuću i dvije zgrade vrijednosti 13,1 milijun kuna u Splitu za otvaranje Riznice sakralne umjetnosti. Tim se darovanjem ispunjava obveza države iz Ugovora o zamjeni nekretnina između države i Srednje tehničke prometne škole u Splitu.

Rastu rodiljne naknade Novac osiguran u proračunu 

Vlada je u hitnu saborsku proceduru uputila promjene Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama, s Nacrtom konačnog prijedloga zakona. Radi se o povećanjima naknada, tako da povećanje maksimalnog iznosa naknade plaće za vrijeme rodiljnog dopusta drugih šest mjeseci za zaposlene roditelje raste sa 2660,80 na 3991,20 kuna, te za nezaposlene roditelje sa 1663 na 2028 kuna. “Primjenom ovog zakona osigurana su i dodatna sredstva u proračunu od 156,6 milijuna u 2017. godini, 313,2 milijuna kuna u 2018., te 346,5 milijuna kuna u 2019. godini”, rekla je ministrica za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku Nada Murganić koja očekuje kako će već u drugoj polovini ove godine započeti primjena ovog zakona.

Privredni vjesnik d.o.o. Kačićeva 9 Zagreb