e-Privredni

A+ A A-

Zabrana nepoštenih trgovačkih praksi

Vlada je s prošlotjedne sjednice u saborsku proceduru uputila zakon o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi u lancu opskrbe hranom, kojim se želi urediti tržište i sankcionirati pojava nepoštenih trgovačkih praksi čijim se nametanjem iskorištava tržišna snaga otkupljivača ili prerađivača te trgovaca u odnosu na njihove uglavnom male dobavljače. Pod monitoringom bit će oni trgovci čiji godišnji prihodi prelaze 100 milijuna kuna, te otkupljivači i prerađivači s više od 50 milijuna kuna godišnjih prihoda.

“Ovakvim načinom definiranja značajne tržišne snage obuhvatili smo gotovo 95 posto sektora trgovine poljoprivrednim i prehrambenim proizvodima te isto toliko otkupljivača i prerađivača”, rekao je ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić te istaknuo kako se u Hrvatskoj o ovom zakonu govorilo dugi niz godina, ali da se nije puno toga učinilo, vjerojatno zbog raznih utjecaja da se taj zakon ne donese. Na listi zabranjenih nepoštenih trgovačkih praksi uvršteno je 25 različitih novčanih i drugih oblika naknada koje se zaračunavaju proizvođačima kako bi se otkupili njihovi proizvodi ili ih se stavilo na police dućana. Tako se između ostalog zabranjuju naknade koje bi proizvođači trebali plaćati za marketinške akcije trgovaca ili pak za širenje ili preuređenje trgovačke, distributivne ili skladišne mreže trgovaca. Isto tako više neće biti moguće ni uvjetovanje sklapanja ugovora i poslovne suradnje kompenzacijama roba i usluga.

“Nakon stupanja na snagu ovog zakona svi novi ugovori morat će biti potpisani u obliku koji poštuje njegove odredbe, dok će rok za usklađivanje postojećih ugovora biti 31. prosinca ove godine. Nakon tog roka neusklađeni ugovori bit će u apsolutnom prekršaju”, dodao je Tolušić napomenuvši kako se u zakon nije mogla uvrstiti odredba o obvezi određenog postotka domaćih proizvoda na policama trgovina jer je to protivno zakonodavstvu Europske unije.

DORH-u pet milijuna kuna za istrage o Agrokoru

Vlada je na zahtjev Državnog odvjetništva iz proračunskih zaliha odobrila pet milijuna kuna za podmirenje troškova DORH-u vezanih uz utvrđivanje mogućih nepravilnosti u Agrokoru. “Time vrlo jasno pokazujemo da je Vladi u interesu na zakonit i institucionalan način pomoći nadležnim institucijama da do kraja rasvijetle sva zbivanja u Agrokoru i tvrtkama vezanima uz Agrokor te, ako je to potrebno, pokrenu i odgovarajuće kaznene postupke. To je cilj i način postupanja odgovorne vlade i odgovornih institucija”, rekao je premijer Andrej Plenković, istaknuvši i kako se sastao s izvanrednim povjerenikom za Agrokor Antom Ramljakom koji ga je izvijestio o prvih mjesec dana izvanredne uprave.

“Ono što je važno jest to da je od aktiviranja zakona izvanredna uprava poduzela sve zakonom predviđene mjere kako bi se normalizirala situacija i poslovanje društava u okviru koncerna Agrokor”, kazao je Plenković. Premijer je istaknuo i angažiranje jedne od četiriju ključnih svjetskih revizijskih kuća, PricewaterhouseCoopers. “Njihova će izvješća dati svježi pogled na financijske izvještaje koji će u konačnici dobro doći i DORH-u”, napomenuo je Plenković ističući kako je važno da uz punu neovisnost DORH i policija nastave svoje aktivnosti i dovedu do raščišćavanja situacije s Agrokorom. 

Zdravko Marić, ministar financija: Hrvatska je ispunila uvjete za izlazak iz procedure prekomjernog deficita

Europska komisija je u proljetnim ekonomskim prognozama zbog krize u Agrokoru blago smanjila ovogodišnju procjenu rasta hrvatskog gospodarstva sa 3,1 na 2,9 posto, dok je za iduću godinu procjenu blago povećala sa 2,5 na 2,6 posto. “Te procjene pokazuju da Vlada radi vrlo odgovorno i da su njene brojke i projekcije gotovo u potpunosti kompatibilne europskima, kao i svim drugim relevantnim akterima. To nije prije bila praksa, brojke su se često napuhavale i nerealno planirale pa smo imali česte rebalanse i korekcije proračuna. Ovaj put to nije slučaj i vidimo tek male korekcije u projekcijama EK u smislu BDP-a na niže za ovu godinu i malo na više za iduću. Ali što se tiče fiskalnih brojki, možemo reći da je Komisija prepoznala ne samo projekcije i njihovu kvalitetu, nego i same rezultate”, rekao je ministar financija Zdravko Marić ističući kako je Hrvatska ispunila uvjete za izlazak iz procedure prekomjernog deficita.

Program građenja i održavanja javnih cesta Ulaganja od 17 milijuna kuna do 2020.

Vlada je usvojila Program građenja i održavanja javnih cesta za razdoblje od 2107. do 2020. godine, kojim su predviđena ukupna ulaganja od 17 milijardi kuna za poboljšanje razine kvalitete održavanja postojeće mreže cesta te za gradnju novih. Ukupna ulaganja u mrežu autocesta trebala bi biti 4,7 milijardi kuna, od toga bi milijarda kuna bila za redovno održavanje, 1,1 milijarda kuna za poboljšanje i obnovu, dok se za investicije u izgradnju autocesta planira 2,5 milijardi kuna. U državne ceste uložit će se 9,4 milijarde kuna, a za izgradnju novih planirano je 5,7 milijardi kuna.

Ilijana Grgić

Privredni vjesnik d.o.o. Kačićeva 9 Zagreb