e-Privredni

A+ A A-

Agrokoru skok od 33 mjesta

 

Agrokorova maloprodaja narasla je za čak 33 mjesta te je najveći regionalni maloprodajni lanac zauzeo 159. mjesto među 250 najvećih maloprodajnih lanaca na svijetu. U izvještaju konzultantsko-revizorske tvrtke Deloitte Globalna snaga maloprodaje 2017. navodi se kako je vodećih 250 trgovačkih lanaca u svijetu ostvarilo u fiskalnoj godini 2015. ukupno 4,31 bilijun dolara prihoda, dostigavši na razini kompozitnog pokazatelja rast od 5,2 posto. Na prvom mjestu nalazi se američki maloprodajni lanac WalMart Stores.

“Napredak Agrokorove maloprodaje na ovoj listi sa skokom od 33 mjesta rezultat je integracije trgovačkih mreža Konzuma i Mercatora u maloprodajni lanac sa 2000 trgovina, čime smo postali liderom na regionalnom tržištu kao i na cjelokupnom maloprodajnom tržištu Jugoistočne Europe. U proteklom razdoblju započeli smo proces realizacije zajedničkih sinergija, utemeljen na usklađivanju tržišnih politika i kvalitetnijem planiranju te usmjeren prema većoj učinkovitosti poslovanja. Puno iskorištavanje poslovnih perspektiva i svih sinergijskih potencijala tek nas očekuje u narednom razdoblju, koje će za Agrokor, kao i dosada, biti obilježeno stvaranjem novih vrijednosti i standarda izvrsnosti kao naših aduta za budućnost. Bolja međunarodna pozicija Agrokorove maloprodaje ujedno je i najbolja potvrda strategije kojom se Agrokor širi i razvija od svojih početaka, s upornom orijentacijom na kvalitetu poslovanja, nove investicije, visoku produktivnost i konkurentnost, na stalno moderniziranje tehnologije, suvremenu organizaciju rada te kontinuirano ulaganje u kadrove”, izjavio je Ivica Todorić, predsjednik Agrokor koncerna.

Povoljni izgledi

Marina Tonžetić, partnerica u Deloitteovom Odjelu revizije, objašnjava kako su sporiji gospodarski rast u većini razvijenijih ekonomija, visoka razina zaduženosti zemalja u razvoju, deflacija ili niska inflacija u gospodarski jačim zemljama te ponovno posezanje za protekcionizmom u zaštiti od globalizacije neki od ključnih čimbenika s kojima se suočavaju trgovci na malo. “Unatoč svemu, ljudi nastavljaju i trebaju kupovati, tako da se sektor i dalje razvija. U određenim regijama i kod određenih skupina kupaca, trgovci mogu očekivati povoljne izglede”, dodala je Marina Tonžetić.

Već treću godinu zaredom trgovci odjevnim predmetima i galanterijom uvršteni u vodećih 250 bilježe bolje rezultate u odnosu na trgovce drugim proizvodima. Povijesno gledano, riječ je ujedno o najprofitabilnijoj kategoriji trgovaca na malo, a poslovna godina 2015. nije u tom smislu nikakva iznimka. Ipak, daleko najveći po prihodima (dvije trećine od vodećih 250) i najbrojniji prema zastupljenosti (njih 133 od ukupno 250 vodećih) su trgovci iz sektora potrošačkih dobara velikog obrtaja, uz prosječan godišnji prihod od gotovo 21,6 milijardi američkih dolara.

Razina globalizacije u trgovini na malo ne pokazuje značajne pomake u odnosu na prethodno promatrano razdoblje. Dvije trećine vodećih 250 trgovaca na malo poslovalo je izvan granica matičnih zemalja, što u prosjeku znači u više od 10 zemalja, i na razini kompozitnog pokazatelja ostvarilo je gotovo jednu četvrtinu prihoda od prodaje u inozemstvu.

U izvještaju se raspravlja i o znanosti i umjetnosti o klijentima kao doprinosu trgovcima u strukturiranju novih iskustava uz pomoć odgovarajuće tehnologije, ali i pomoći u osnaživanju vjernosti kupaca. Ono što se nekad smatralo futurizmom, sada je minimalni ulog. Inovatori u sektoru trgovine na malo svjesni su da tehnologija nije više samo modni dodatak iskustvu kupovine, već sam kamen-temeljac. Ipak, tehnologija sama za sebe nije dovoljna. Kupci su u stalnoj potrazi za novim i inovativnim proizvodima i iskustvima.

Usluga na zahtjev

Nadalje, u izvješću se ističe pet glavnih trendova, a ponajprije onaj manje je više. Naime, kupci sami sebe sve manje određuju u odnosu na to koliko stvari posjeduju, a sve više prema tome u kojoj mjeri su njihovi životi obogaćeni onime što imaju i samim iskustvima.

Zatim, trend je ekonomija praćenja. Kupci su u potrazi za iskustvom i proizvodima koji odražavaju osobni brend koji sami potrošači promiču na društvenim mrežama.

Treći trend je cjepkanje svijeta ‘na malo’. Pokret kreatora, ekonomije dijeljenja i drugi čimbenici sve više otežavaju definiranje onoga što trgovac na malo jest i čime se bavi; netradicionalni trgovci definiraju nove poslovne modele u skladu s potrebama kupaca kao što su usluge pretplate i kratkoročne akcije.

Nadalje, trend je kupovina i ispunjenje na zahtjev. Dakle, relevantnost će biti definirana kroz sposobnost trgovaca da reagiraju na mentalni sklop modernog kupca koji je usmjeren na uslugu na zahtjev.

Posljednji, peti trend je eksponencijalno življenje. Drugim riječima, eksponencijalne tehnologije, kao što su umjetna inteligencija, robotika i virtualna stvarnost, mijenjaju način življenja i kupovine.

“Zadnjih dvadesetak godina svjedočimo seizmičkim pomacima u trgovini na malo i jednako korjenitim promjenama u ponašanju kupaca. Živimo u eri u kojoj kupci sjedaju za upravljač češće nego ikada do sada i uz to još žude za autentičnošću, novinom, udobnošću, ali i kreativnošću. Živimo u gospodarstvu koje se ravna prema kupcu”, ustvrdila je Marina Tonžetić. 

Boris Odorčić

Privredni vjesnik d.o.o. Kačićeva 9 Zagreb