e-Privredni

A+ A A-

Hrvatska i dalje pod monitoringom

Europska komisija objavila je prošli tjedan svoju godišnju analizu ekonomskog i socijalnog stanja u državama članicama koji uključuje ocjenu preostalih neravnoteža. Hrvatska je u skupini s Bugarskom, Francuskom, Italijom, Portugalom i Ciprom, koje imaju prekomjerne makroekonomske neravnoteže. Hrvatske su slabosti povezane s visokim razinama javnog, privatnog i vanjskog duga, uvelike denominiranog u stranoj valuti, a u kontekstu niskog potencijala rasta. Komisija ističe kako se dug privatnog sektora i smanjuje, a u 2016. počeo se smanjivati i udio duga opće države, no rizici za održivost još nisu u potpunosti otklonjeni. Općenito stabilan financijski sektor temelj je kontinuirane makrofinancijske stabilnosti, a Komisija je primijetila da se i udjel loših zajmova počeo smanjivati, ali je on i dalje visok. I dalje ima nedostataka u upravljanju javnim financijama, modernizaciji javne uprave, poboljšanju poslovnog okruženja i rješavanju niske razine aktivnosti. EK je istaknuo kako je do danas provedeno tek nekoliko obećanja u pogledu politika iznesenih u Nacionalnom programu reformi za 2016. godinu.

Ministar prihvaća zamjerke EK

Ministar financija Zdravko Marić kazao je kako prihvaća zamjerke EK, dodajući da su postojali objektivni razlozi zbog kojih su neke reforme odgođene. Prema njegovim riječima, logično je da Europska komisija naglasak stavlja na javne financije i područja koja su najveći proračunski potrošači.

“U izvješću je Hrvatska prepoznata kao zemlja s određenim makroekonomskim neravnotežama u kojoj je ambiciozni program strukturnih reformi prošle godine bio započet, ali je odgođen zbog prijevremenih izbora. Vrlo smo jasno već krajem prošle godine pokazali da mislimo ozbiljno te smo proveli poreznu reformu, a trenutačno radimo na programu reformi za ovu godinu”, rekao je Marić, ne otkrivajući koje bi to nove reforme trebale biti te je istaknuo da bi Hrvatska na proljeće ipak mogla izaći i iz Procedure prekomjernog deficita.

“Konačni sud o Proceduri prekomjernog deficita znat ćemo na proljeće. U travnju moramo poslati naše podatke Eurostatu i Europskoj komisiji, tako da odluku očekujem tijekom svibnja. Mislim da imamo snažne argumente s obzirom na to da smo postigli uistinu dobre rezultate na području javnih financija jer ne samo da smo ispunili preporuke EK - čiji je ciljani deficit bio 2,6 posto BDP-a u 2016., a mi smo unutar dva posto - nego smo i prvi put uspjeli smanjiti javni dug”, rekao je ministar financija uz konstataciju da će izlazak iz Procedure prekomjernog deficita prepoznati i kreditne rejting agencije.

Restrukturirati rashodovnu stranu proračuna

Ekonomski analitičar Damir Novotny, osvrćući se na prekomjerne makroekonomske neravnoteže koje je Komisija primijetila u Hrvatskoj, smatra kako prvo treba restrukturirati rashodovnu stranu proračuna, odnosno socijalni i mirovinski sektor koji dugoročno nisu održivi. “Ni socijalni sektor, ni mirovinski, niti zdravstveni ne mogu stalno kreirati manjkove. Ti se manjkovi akumuliraju i zbog toga se stvaraju velike neravnoteže, i unutarnje i vanjske. Drugi važan aspekt su investicije jer ako ne bude strukturnih reformi, neće biti ni investicija. A vidimo da se bez investicija na dugi rok ne mogu održati stope rasta koje bismo željeli, od tri ili četiri posto”, rekao je Novotny te istaknuo kako investicije moraju biti u privatnom sektoru, ali i da privatni sektor ne može doći do potrebnih sredstava ako postoje sve ove neravnoteže u javnom sektoru.

Nadzor ovisan o stupnju i prirodi neravnoteža

Europska je komisija u studenome prošle godine započela dubinska preispitivanja za 13 država članica kako bi se analizom utvrdilo postoje li u njima makroekonomske neravnoteže te ocijenilo njihov razmjer. Od tih 13 zemalja, najnovija analiza pokazuje da ih šest bilježi prekomjerne makroekonomske neravnoteže, šest ih ima makroekonomske neravnoteže - Njemačka, Irska, Španjolska, Nizozemska, Slovenija i Švedska, dok je za Finsku ustanovljeno da više nema makroekonomskih neravnoteža. Hrvatska te ostalih 11 koje imaju makroekonomskih neravnoteža bit će pod posebnim monitoringom Europske komisije, a nadzor će biti prilagođen stupnju i prirodi neravnoteža.

“U proteklih 12 mjeseci mnoge su zemlje EU-a ostvarile dodatni, ali još uvijek nedostatan napredak u rješavanju svojih ključnih ekonomskih izazova. U današnjem okruženju prepunom neizvjesnosti jasno je jedno: ti se izazovi mogu nadići samo odlučnim djelovanjem sadašnjih i budućih vlada”, naglasio je povjerenik EK Pierre Moscovici, nadležan za ekonomske i financijske poslove, oporezivanje i carinu.

Analiza koja je predstavila Europska komisija po državama članicama pokazuje da je u većini država članica EU-a gospodarski oporavak pridonio smanjenju stopa nezaposlenosti, iako su one još uvijek veće nego u razdoblju prije krize. Neka izvješća sadrže detaljne analize koje pokazuju da je smanjen veliki deficit tekućeg računa te da pada udio duga privatnog sektora te javnog i vanjskog duga u bruto domaćem proizvodu. I dalje, međutim, postoje mnogi rizici: ograničena prilagodba velikog suficita tekućeg računa tek je započela, dok veliki iznosi loših kredita negativno utječu na financijski sektor u pojedinim državama članicama. 

Ilijana Grgić

Hitovi: 90

Privredni vjesnik d.o.o. Kačićeva 9 Zagreb