e-Privredni

A+ A A-

Veliki potencijal za gospodarski razvoj

Ukupna površina šuma i šumskoga zemljišta na šumskogospodarskom području je 2.759.039,05 hektara. Od ukupne površine šuma i šumskog zemljišta u državnom je vlasništvu 2.097.318,16 hektara ili 76 posto, a 661.720,89 hektara ili 24 posto u vlasništvu je šumoposjednika. Trgovačko društvo Hrvatske šume gospodari sa 97 posto ukupne površine šuma i šumskog zemljišta u vlasništvu države, a preostalih tri posto koriste tijela državne uprave i pravne osobe čiji je osnivač Republika Hrvatska.

Od ukupne površine šuma i šumskog zemljišta šumskogospodarskog područja, različitim oblicima šumske vegetacije obraslo je 90 posto ili 2.492.676,33 hektara. Udio neobraslog zemljišta u ukupnoj površini je osam posto, s time da je neobraslog proizvodnog zemljišta 199.146,76 hektara ili sedam posto, a neobraslog neproizvodnog zemljišta 24.955,74 hektara ili jedan posto. Površina neplodnog zemljišta je 42.260,22 hektara, što čini udio od dva posto u ukupnoj površini šumskogospodarskoga područja.

Parkovi prirode na 301.949,64 hektara

Osim po vlasništvu, šume razvrstavamo i prema njihovoj namjeni. Prema Zakonu o šumama, šume se po namjeni mogu podjeliti na gospodarske, zaštitne i šume s posebnom namjenom. Gospodarske šume su one koje se, uz očuvanje i unapređenje njihovih općekorisnih funkcija, koriste za proizvodnju šumskih proizvoda. Zaštitne su šume one koje primarno služe za zaštitu zemljišta, voda, naselja, objekata i druge imovine. A kod treće vrste šuma, onih s posebnom namjenom, riječ je o zaštićenim dijelovima prirode u koje spadaju strogi rezervati, nacionalni parkovi, posebni rezervati, spomenici prirode, značajni krajobrazi te park-šume. Uz njih, u zaštitne šume pripadaju i šume te dijelovi šuma registrirani za proizvodnju šumskoga sjemena (sjemenske sastojine), šume namijenjene znanstvenim istraživanjima te šumsko zemljište kojim upravlja Ministarstvo obrane i koje se koristi za potrebe obrane države.

Od zaštićenih dijelova, najveću površinu zauzimaju parkovi prirode 60 posto ili 301.949,64 hektara, zatim nacionalni parkovi 11 posto ili 52.973,48 hektara, značajni krajobrazi 10 posto, 49.561,43 hektara, regionalni parkovi osam posto ili 41.219,29 hektara, posebni rezervati tri posto ili 16.885,47 hektara, dok park-šume sa 2217 hektara i strogi rezervat sa 1125 hektara zajedno imaju udio manji od jedan posto. Kategorija spomenika prirode zauzima simboličnih pet hektara.

Prema nacrtu Šumskogospodarske osnove koja bi trebala uskoro biti prihvaćena i vrijediti do 2026. godine utvrđeno je da je drvna zaliha u Hrvatskoj 418,6 milijuna prostornih metara drva, od čega je 315,8 milijuna prostornih metara u državnim šumama, kojima gospodare Hrvatske šume, u vlasništvu države kojima upravlja netko drugi je 19,1 milijun prostornih metara te nešto više od 83,7 milijuna prostornih metara je privatnih šumoposjednika u šumama.

Godišnji prirast drvne zalihe u Hrvatskoj procjenjuje se na 10,1 milijun prostornih metara, od čega je 7,5 milijuna prostornih metara u šumama kojima gospodare Hrvatske šume, a 2,2 milijuna prostornih metara je procijenjen rast u šumama u privatnom vlasništvu te 437 milijuna prirast u državnim šumama kojima ne upravljaju Hrvatske šume. Godišnje se u šumama kojima gospodare Hrvatske šume iskoristi manje od prirasta, čime se osigurava budućnost održivoga gospodarenja.

Etat - odnosno, sječiva drvna masa koja označava količinu drvne mase koju je dopušteno iskorištavati u gospodarske svrhe, promjenjiva je svake godine i određuje se prema godišnjim planovima s obavezom da se pazi na prirast. Upravljanje šumama obavezno uključuje brigu o održivom gospodarenju kojim se neće narušiti prirodna ravnoteža niti smanjiti područja i kvaliteta šuma koje su nam na raspolaganju. Etat šumskogospodarskog područja za naredno desetogodišnje razdoblje planiran je na površini od 1,3 milijuna hektara i to od 80,4 milijuna prostornih metara. U planiranom etatu najzastupljenija vrsta drveća je obična bukva 36 posto, zatim hrast lužnjak 11 posto, hrast kitnjak devet posto, obični grab 10 posto, poljski jasen četiri posto i obična jela sedam posto, a sve ostale vrste zastupljene su 23 posto.

Godišnji etat u šumama kojima gospodare Hrvatske šume do 2026. iznosi u prosjeku 6,4 milijuna prostornih metara drva.

Princip održivosti

Pojam zaliha pokazuje koliki je ukupan volumen drvne mase u određenoj šumi, ali i pokazuje koliko je ta šuma kvalitetna. Prirast s druge strane pokazuje koliko se drvena zaliha u nekoj šumi poveća rastom drveća svake godine. Taj broj pokazuje koliko je šume moguće iskoristiti bez smanjenja šuma i šumskoga prostora.

Hrvatske šume već više stoljeća primjenjuju u svom gospodarenju princip održivosti i stoga se iz šuma iskorištava znatno manje drva nego ga priraste. U korištenju šuma za sječu se koriste uglavnom lošija stabla pa su kvalitetom, a i izgledom šume u sve boljem stanju.

Iako se mnogi čude kada prolazeći Slavonijom mogu vidjeti kako se sjeku veći dijelovi šuma pa se pretpostavlja da su šumari napravili čistinu, na tom području uvijek se nalazi mlada šuma stara tek nekoliko godina. U sjeni velikih hrastova mali ne mogu rasti, tako da rezanjem jednog velikog stabla stotine malih dobivaju priliku da narastu do veličine onoga koji je tu donedavna stajao. Ono što je važno pri tome je da se sječa koja izgleda kao rezanje šume događa na relativno malenom dijelu šume te da se na razini određene parcele ili šumske uprave ne smanjuje ukupna zaliha nego ostaje na istoj razini ili raste.

S druge strane, u šumama u gorskim područjima Hrvatske gospodari se preborno tako da se svakih nekoliko godina izdvajaju pojedinačna zrela stabla i tako otvara prostor za rast mladih stabala. Šume bukve i jele su od one vrste koja omogućava takav način gospodarenja. Takve šume izgledaju stalno slično, a iskoristivost drva u njima približno je jednaka količini drva koje se izvuče iz regularnih šuma. Stoga se šume u gorskim krajevima ne mjere godinama starosti šume nego se starost i iskoristivost procjenjuje prema debljinskim tabelama. 

Planovi jamče budućnost

Sve šume kojima gospodare Hrvatske šume podijeljene su u gospodarske jedinice, a one u odjele i odsjeke. Plan gospodarenja za neku gospodarsku jedinicu naziva se Osnova gospodarenja i donosi se za razdoblje od 10 godina. I sva mjerenja te planiranja u šumarstvu provode se svakih 10 godina, tako da je i ažurnost prikazanih informacija nužna na istoj razini. Osnova gospodarenja je "mali šumarski Ustav" za tu jedinicu.

Krešimir Sočković

Hitovi: 123

Privredni vjesnik d.o.o. Kačićeva 9 Zagreb