Već živimo digitalno

30. studenoga 2018.

Digitalna transformacija, Industrija 4.0, Digital First strategije – korjenite promjene koje će biti značajnije od svega što smo dosad iskusili

Foto: Shutterstock

Digitalizacija i digitalna transformacija već su dugo dio našeg života i posla. Ako se želi vidjeti dokaz za ovu tvrdnju, dovoljno je pogledati koliko na društvenim mrežama kruži različitih lista poput „što ne razumiju rođeni u ovom stoljeću“, a gdje se spominju fraze tipa spustiti slušalicu ili predmeti poput kasete, VHS-a, faks-uređaja, čak i Napstera ili Winampa (iako se potonji uskoro vraća u obliku osvježene aplikacije).

Mnogi digitalni servisi i elementi Industrije 4.0 uvukli su se u naše živote i poslovna okružja bez velikih potresa ili šokova, uz određene izuzetke. Danas je već normalno, iako kod nas još ne u tolikoj mjeri kao u Americi ili najrazvijenijim državama EU, da se ne pogleda ni kroz prozor, čak ni na mobitel kako bi se saznalo kakvo nas vrijeme očekuje, već da se za tu informaciju pita virtualni pomoćnik. On nam daje servisne informacije, obavještava nas o našem kalendaru i planiranim sastancima, predlaže što ćemo slušati ili gledati, nazove prijatelja ili člana obitelji kojeg nismo dugo čuli… Štoviše, već je danas u potpunosti normalno da Google Duplex za nas nazove i naruči pizzu, dok sugovornik s druge strane i ne shvaća da je razgovarao s računalom, a ne s čovjekom.

Put u propast

Prihvatili smo ove promjene lako i brzo, ali promjene koje sada dolaze mnogo su snažnije i sveobuhvatnije. Digitalna transformacija, Industrija 4.0, Digital First strategije – svi ovi pojmovi upućuju na korjenite promjene koje će biti značajnije od onoga što smo iskusili dosad, a na njih moramo biti spremni i s osobne i s poslovne strane. Unatoč mnogim povicima o rizicima i negativnim utjecajima dolazećih promjena, one sa sobom nose brojne prilike i prednosti. Svaka promjena može biti opasnost, ali može biti i pozitivna, a kad je riječ o poslovanju, onda o svakoj tvrtki i svakom poduzetniku ovisi hoće li iskoristiti te promjene i mogućnosti ili će biti objekt njihova djelovanja.

Istraživanje Futurum Researcha 2018 Digital Transformation Indeks pokazuje da većina tvrtki ima pozitivnu perspektivu kad je riječ o tehnološkoj disrupciji, više od tri četvrtine se na nju uspješno adaptira, dok se oko četvrtine ispitanika sporo prilagođava promjenama.

Zanimljiv je i podatak da samo oko polovine tvrtki ima proaktivan pristup promjenama, dok ih čak 24,4 posto nema nikakav pristup, čime se dovode u poziciju najvećeg rizika od utjecaja digitalne transformacije na gospodarstvo.

Ništa ne jamči uspjeh

Vjerojatno je pretjerano to reći, ali rizik nečinjenja i propuštanja trendova da prođu pored nas čini nas hodajućim mrtvacima. Tvrtke mogu još jedno vrijeme preživljavati vodeći se starim načinima i modelima poslovanja, ali ako ne usvoje neke alate i tehnike koje dolaze s digitalnom transformacijom i Industrijom 4.0, ne mogu očekivati uspjeh i rast, već s velikom sigurnošću mogu očekivati pad poslovanja, konkurentnosti i uspješnosti. Vrijeme nosi svoje i izostanak tvrtke iz digitalnih kanala komuniciranja, nekorištenje alata analitike, predikcije, Big Data i sl. dovodi do toga da ona postaje manje konkurentna. Jer ako tvrtka stoji, a svi drugi trče, rezultat je i više nego predvidljiv; on je siguran.

K tome, ni trčanje ni usvajanje novosti ne jamče uspjeh. To je djelomično istina već sad, a poslije će biti u potpunosti. Ovo će biti samo preduvjeti za natjecanje, ulaznica u ring i dobivanje prilike za borbu čiji ishod ovisi o mnogim drugim elementima. Deloitte u svojem Deloitte Insights ove godine donosi prikaz četiriju paradoksa Industrije 4.0, u kojem opisuje propuste i paradokse koji se događaju u primjeni sastavnica. U istraživanju su jasno prikazane manjkavosti i propusti koji se čine pri njihovoj implementaciji te se naznačuju prilike koje često ostaju neiskorištene. A upravo iskorištavanje tih prilika daje konkurentsku prednost tvrtkama koje im pristupe proaktivno.

 

Četiri paradoksa Industrije 4.0 

 

1. Paradoks strategije

Tvrtke pokreću strategiju digitalne transformacije, ali je provode defanzivno, tj. u svrhu obrane i prevencije moguće štete sve više šireće digitalne transformacije / revolucije u okružju. Tako tvrtka ulazi u transformaciju „na pola gasa“, ne uviđajući koliko može, ako se odluči na agresivniju strategiju, ojačati svoju konkurentsku poziciju te postati predvodnik u novom gospodarstvu. Prema istraživanju Deloittea, tvrtke u prosjeku planiraju potrošiti oko 30 posto svojih IT-proračuna na digitalnu transformaciju, no s druge strane, na nju troše samo oko 11 posto proračuna za istraživanje i razvoj. To jasno pokazuje da tvrtke razmišljaju o 'danas' puno više nego o 'sutra' i tako propuštaju ono što nove promjene zaista nude. Promjena proizvoda i usluga, uz digitalnu transformaciju, uvelike omogućuje povećanje prihoda. Stoga bi se strategija tvrtke trebala proširiti na sve vidove poslovanja i njegove transformacije, a ne se samo zadržati na području podizanja razine tehničke opremljenosti. Čak 94 posto ispitanika vidi digitalnu transformaciju kao svoj primarni strateški cilj, dok samo 68 posto njih vidi mogućnost novih prihoda i veće profitabilnosti.

2. Paradoks nabavnog lanca

Nabavni lanac predstavlja važnu ulogu u digitalnoj organizaciji, ali se rijetko vidi kao dio poslovanja koji može pridonijeti i s digitalnim inovacijama, koje bi dodatno podigle i unaprijedile poslovanje. Štoviše, iako u digitalnim inovacijama opskrbnog lanca leži snažan potencijal, samo 22 posto ispitanika kaže da odgovorna osoba za opskrbni lanac sudjeluje u donošenju odluka u projektima digitalne transformacije.

3. Inovacijski paradoks

Tvrtke vide i provode digitalnu transformaciju uglavnom radi unaprjeđenja produktivnosti i postizanja operativnih ciljeva. Tvrtke, zapravo, provode transformaciju kako bi radile jedne te iste stvari, samo na drukčiji i nešto učinkovitiji način. Ovdje je primjetno kako digitalna transformacija koja je već usađena i ovisi o inovacijama ne stvara dovoljnu svijest kod tvrtki  o mogućim inovacijama unutar njihovih poslovanja koje bi bile naslonjene na nove tehnologije i koje bi dovele do novih poslovnih mogućnosti i snažnijih rezultata.

4. Paradoks ljudskih resursa

Ispitanici iskazuju uvjerenje da posjeduju dostatne i prave ljudske kapacitete za provedbu digitalne transformacije, ali i naglašavaju da su im ljudski resursi izazov i problem. Samo 15 posto njih smatra da trebaju drastično mijenjati strukturu kapaciteta i znanja svojih zaposlenika, dok s druge strane ističu zadržavanje pravih ljudi, regrutiranje i trening kao glavni izazov poslovne kulture i organizacije. Ovo upućuje na potrebu mnogo preciznijeg određivanja potreba i nedostataka u području ljudskih resursa potrebnih za učinkovitu digitalnu transformaciju poslovanja.

Cijeli tekst možete pročitati u tiskanom izdanju Privrednog.

Marko Jurčić