U turizmu trebamo ne samo strane sobarice nego i menadžere

11. veljače 2019.

Shutterstock

Kada sletite na frankfurtski aerodrom, dođete u londonski restoran ili pozdravite recepcionara u bečkom hotelu, velike su šanse da osoba s kojom ćete zapodjenuti razgovor govori "naški", iako tim "naškim" jezikom govori možda samo tridesetak milijuna ljudi u svijetu.

Jesu li ti naši ljudi baš toliko dobri i specifično obrazovani da su toliko poželjni za rad u turizmu velikih svjetskih turističkih velesila ili je razlog zašto na njih tamo nailazimo potpuno drukčiji?

Iako iz turističkog sektora dolaze vapaji kako domaćem turizmu nedostaje 15.000 radnika, taj problem primarno, prema riječima ministra turizma Garija Cappellija, treba riješiti prekvalifikacijama onih koji su nezaposleni, a tek nakon toga povećanjima kvota dozvola za rad strancima. Iako od 150.000 nezaposlenih dio želi posao u turizmu i spreman je na prekvalifikaciju, za dobar dio poslova koji se traže nije dovoljna godina dana da se steknu sve potrebne vještine, upozoravaju vlasnici restorana i hotelijeri. Za ovu godinu kvota je iznosila 8930 dozvola samo za rad u ovom sektoru, no to je još uvijek oko 6000 manje nego što turizmu treba.

Oglasi i društvene mreže oglašavali su potrebe za radnicima cijele sezone, no kuhara koji bi uz besplatan smještaj i hranu dobio 10.000 kuna plaće nije se moglo naći. Priličan problem predstavlja i činjenica da istoga kuhara trebaju i Mađari, Austrijanci i Nijemci. A sezona, primjerice, u Austriji traje mnogo dulje, a plaće su znatno veće. Kuharu iz Donjeg Miholjca gotovo je jednako radio on svoj posao i primao plaću u Schladmingu ili Pirovcu, no nije mu svejedno koliko će novca dobiti za to.

Trebamo i menadžere, a ne samo sobarice

No, nije problem samo u kuharima, sobaricama, konobarima ili recepcionarkama. Sve je više i novih hotela koji trebaju menadžere. A podizanje kvalitete ponude, o kojoj se već godinama priča, u vezi je s novom potražnjom radne snage jer je uglavnom riječ o visokointenzivnim poslovima.

To su na zapadu shvatili još davno. Prema podacima Europske zaklade za poboljšanje životnih i radnih uvjeta (Eurofound) tripartitne agencije Europske unije koja se bavi razvojem bolje socijalne politike, politike zapošljavanja i politike rada te prenosi podatke nacionalnih statistika, još prije desetak godina Austrija je od ukupnog broja zaposlenih u svome gospodarstvu zapošljavala 16 posto stranaca. U HoReCa sektoru - dakle hotelima, restoranima, kafićima, klubovima i svemu što se bavi gastroponudom, zapošljavala je dvostruko viših 30 posto. U to nije uračunan broj zaposlenih u sivoj ekonomiji koji bi taj postotak sigurno dignuo na još višu razinu. Otvaranjem tržišta srednje Europe taj udio još se povećao.

Britanski poučak

U Velikoj Britaniji situacija je slična. U turizmu radi oko dva milijuna ljudi, a strancima se godišnje izdaje više od 200.000 dozvola koje, najvećim dijelom, završavaju upravo u turističkom sektoru. Prema podacima o kojima izvještava People 1st, ovaj sektor se u visokoj mjeri oslanja na radnike iz inozemstva kojih je više od 26 posto. Ako se gleda samo područje Londona, udio stranih radnika ogromnih je 64 posto. Istraživanje je pokazalo kako do 2024. godine trebaju oko 1,3 milijuna novih zaposlenika u tom sektoru, s time da se mnoga radna mjesta teško popunjavaju, a najviše se traže, kao i kod nas, kuhari i spremači.

S druge strane, i sami poslodavci u ovome sektoru skloniji su strancima. Kako pokazuje istraživanje, radnici iz inozemstva imaju jači i pozitivniji odnos prema poslu i snažniju radnu etiku nego Englezi, Velšani, Škoti i Irci te svi oni rođeni u Ujedinjenom Kraljevstvu.

Problem nedostatka radne snage nije zahvatio samo Hrvatsku već i cijelu Europu i ne odnosi se samo na turizam već i na građevinski sektor, IT, i druge sektore, kaže predsjednica Udruženja hotelijera HGK i direktorica društva Zagreb City Hotels Josipa Jutt Ferlan. "To je, nažalost, prirodni slijed koji ide uz demografsko starenje kontinenta. No ako konkretno govorimo o Hrvatskoj, to se nije dogodilo zato što su radnici bili slabo plaćeni, jer u sređenim turističkim i hotelskim tvrtkama minimalne plaće bile su i veće od onih propisanih zakonom, nego zato što su se odjednom otvorile mogućnosti zapošljavanja u zemljama EU, a to nam je uvijek bila tiha patnja. I to će sada biti neko vrijeme trend, ali i to će se regulirati. Uostalom, ekonomski motivirane migracije prirodna su pojava. Tome se još samo mi čudimo jer smo u tome vrlo razmažena nacija. Nama je problem, radi posla, preseliti se iz jednog dijela Hrvatske u drugi. U Europi je sasvim normalno da se ljudi sele tamo gdje pronađu bolji posao. Čak i mi, kad dođemo živjeti u te zemlje, bez problema poprimimo taj obrazac ponašanja. Zbog tih istih ekonomskih pobuda događat će se i imigracije u našu zemlju. To se već događa u građevinskom sektoru, a naravno, i u turizmu. Doduše, novi zakon koji propisuje kvote treba doraditi kako bi se te iste kvote odnosile ne samo na hotele koji posluju sezonski već i na one cjelogodišnjeg poslovanja. Jednom riječju, treba pratiti kako funkcioniraju ponuda i potražnja te, ako govorimo o pomoći države turističkom sektoru, jednostavno zakone i uredbe treba prilagođavati brže i svrsishodnije tako da dugoročno budu strateški održivi", zaključuje Josipa Jutt Ferlan.

Malim hotelima nedostaju stručnjaci za održavanje

S druge strane, vlasnici malih objekata u turizmu nemaju problema s radnom snagom jer uglavnom sami pružaju primarne usluge. Martina Nimac Kalcina, predsjednica Zajednice za obiteljski turizam HGK i vlasnica splitskih Apartmana Vana, ističe kako u obiteljskom turizmu nedostaju radnici stručnih zanimanja za potrebe održavanja obiteljskog smještaja, poput vodoinstalatera, majstora za klimu, električara itd., što je posebno problematično tijekom sezone.

Slovenski poučak

Slovenija ne spava. Nedavno su predstavili svoju strategiju kojom prošlogodišnjih 2,5 milijardi eura prihoda od turizma žele povećati na četiri milijarde. Kako od 4,9 milijuna gostiju koji su posjetili tu zemlju većina provede dvije i pol noći u toj zemlji, cijelu Deželu žele pretvoriti u resort s četiri i pet zvjezdica, a to neće moći ako u njoj budu radili samo Slovenci te pokoji Bosanac, Srbin i Hrvat. Potpisivanjem međunarodnih ugovora s Ukrajinom i Gruzijom planiraju osigurati dovoljan broj radnika i riješiti sličan problem koji ima Hrvatska - destimulativan sustav za nezaposlene i umirovljenike koji bi željeli dodatno raditi u toj gospodarskoj grani.

Inače od turizma ovisimo sve više. Prema statistikama World Data Atlasa od 2000. do 2017. godine udio turizma u našem bruto domaćem proizvodu porastao je s 14,7 na 25 posto. Taj rast je sličan onome Islanda koji je s 18,7 posto porastao udjelom na 34,6 posto, a zanimljivo je da su turistički Maldivi s 33,8 posto u istom razdoblju povećali udio turističkih prihoda u BDP-u na velikih 76,6 posto. Rast udjela bilježe i naši susjedi Crnogorci s udjelom turizma u BDP-u koji je s 9,3 povećan na 23,7 posto. No zanimljivo je da je turistički Cipar s 31 posto udjela turizma u cijelom gospodarstvu pao na 22,3 posto, Grčka je porasla s 15 na 19,7 posto, a Slovenci su pali s 12,9 na na 11,9 post. U istom razdoblju Portugalci su povećali udio s 11,9 na 19,7, Španjolci su neznatno rasli s 14,5 na 14,9, a Talijani spali s 13,3 na 13 posto udjela turizma u Bruto domaćoj proizvodnji.

Krešimir Sočković