Ne ohrabruje što sektor vinarstva bilježi pad

9. svibnja 2019.

Kada biste pitali bilo kojeg vinara je li zadovoljan pozicijom na hrvatskom tržištu, vjerojatno bi rekao da nije. To je stoga što svatko od nas osjeća da bi mnogo toga na našem tržištu moglo bolje i ljepše funkcionirati, kaže Marijan Arman, ovogodišnji šampion Vinistre

Foto: Marijan Arman

Poznati istarski vinar Marijan Arman ovogodišnji je dvostruki šampion Vinistre. Njegove malvazije na Svijetu malvazije potvrdile su status najboljih; Malvazija Gran cru iz berbe 2018. proglašena je najboljom u kategoriji svježih malvazija, dok je Malvazija rezerva iz berbe 2015. dobila najviše bodova u kategoriji zrelih malvazija.

Marijan Arman peta je generacija u obitelji proizvođača vina. U posao su uključene i njegove kćeri - dakle, čak šesta generacija. Profesionalno se bavi proizvodnjom vina od 1988. godine. U trenutku dok mu nova berba izlazi na tržište, s Armanom smo razgovarali o planovima njegove vinarije, stanju na tržištu, poziciji istarskih i hrvatskih vina u svijetu te o problemima na koje nailazi u svome poslu.

Kamo sve izvozite? Jedna od zemalja je Italija.

Tako je. Izvozimo u Italiju i tamo imamo distributera. Nisu to još neke ogromne i velike količine, ali tamo nije lako plasirati vino. U Italiju plasiramo oko 5000 boca vina godišnje. Izvozimo i u Njemačku i Austriju, a bili smo dobro pozicionirani i u Poljskoj, međutim, tamo nam plasman pada jer se u posljednje vrijeme iz Hrvatske u Poljsku izvoze vina nižega cjenovnog razreda.

I prije ovog ocjenjivanja osvojili ste niz drugih nagrada. Koje su najznačajnije?

S Malvazijom berbe 1999. godine bili smo pobjednici Vinovite što je značilo da smo pobjednici u Hrvatskoj. Isto smo učinili i s teranom iz 2003. godine u kategoriji crvenih vina. Na Vinitaly u Veroni, koji je prestižna izložba najboljih svjetskih proizvođača vina i žestokih alkoholnih pića, dvije godine zaredom dobili smo Gran Menzione. Godine 2009. i 2010. dobili smo četiri Gran Menzione za Malvaziju, Chardonnay i Teran reservu. Naš Zlatna Vala Chardonnay 2008 postigao je iznimno veliki uspjeh.

Koliko vinograda imate?

Sada smo na 10 hektara, od čega 90 posto proizvodnje ide na buteljirana kvalitetna i vrhunska vina. Najviše je, sa 60 posto, zastupljena malvazija, a potom teran, muškat, chardonnay, cabernet sauvingnon, sauvignon blanc i syrah. Radimo i dvije kupaže, tako da na tržištu imamo nešto više etiketa.

U Istri se kaže da nije dobar vinar onaj tko ne napravi odličan teran. To je nekada bila podcijenjena sorta.

Teran je imao problem jer je loše dozrijevao. Kako se klima promijenila u odnosu na prije, recimo, 40 godina kada su bile niže temperature u razdoblju sazrijevanja grožđa, to je išlo na ruku teranu. Osim 2014. godine, koja je bila izuzetno kišna i jako loša za vinogradare, ne pamtim niti jednu godinu da teran nije bio pogodan za proizvodnju odličnog vina. Nekada je bio sinonim za lošu vinsku sortu jer nije imao klimatske uvjete da bi sazrio. Kasno sazrijeva, ali njemu očito klima posljednjih godina ide na ruku.

Solidno ste razvili i vinski turizam. Jeste li zadovoljni?

Jako sam zadovoljan jer iz godine u godinu imamo sve veći broj posjetitelja, i to pravih ljubitelja vina. Kontinuirano nam raste broj gostiju. Ove su godine počeli dolaziti sigurno prije više od mjesec dana i dolazit će do kraja sezone. Radi se doista o ljubiteljima vina koji k nama dolaze ciljano. Degustiraju naše vino i kupuju ga kod nas u podrumu. Imamo i wine bar i enoteku u Poreču, tako da imamo znatan udjel prodaje u vlastitim objektima. Ponavljam, dolaze nam isključivo ljudi koji cijene vino i njihov broj je iz godine u godinu sve veći.

Jesu li se vinari izvukli iz svih kriza koje su ih pratile? Poslujete li mirnije?

U ovom poslu uvijek je nešto stresno. Ili ste pod stresom zbog situacije u vinogradu, ili na tržištu, ili zbog otežane berbe, zbog situacije u podrumu ili zbog financija i financijskih obveza... Dugo radim ovaj posao i ne pamtim ležernu godinu. Ne mogu se sjetiti da je neka godina prošla bez problema. Mogu reći da uspijevamo raditi, živjeti, ulagati i donekle održivo poslovati, ali da je situacija idealna, to ne mogu reći.

Koliko surađujete s velikim hotelskim kućama?

Situacija je zadovoljavajuća, iako vjerujemo da može biti i mnogo bolje. Plasirani smo u nekoliko hotelskih kuća, ali još uvijek ima prostora za širenje. Da je naše tržište funkcionalno i uređeno, bilo bi jednostavnije. Da se sve hotelske kuće vode kvalitetom hrvatskih vina, onda hrvatski vinari ne bi uopće imali problema s plasmanom hrvatskih vina na domaćem tržištu jer naša proizvodnja nije tolika da je hrvatsko tržište ne bi moglo potrošiti.

Je li Vinistra i nadalje vodeća manifestacija? Kakve su ostale manifestacije?

Mislim da je to točno i da je Vinistra još uvijek vodeća vinska manifestacija. Postoji prostor za poboljšanje, ali je manifestacija uspješna. Uz Vinistru ističe se i izložba vina u hotelu Esplanade. Svakako nam je bitno sudjelovati na manifestacijama i biti vidljiv.

Jeste li zadovoljni pozicijom istarskih i hrvatskih vina na tržištu?

Kada biste pitali bilo kojeg vinara je li zadovoljan pozicijom na hrvatskom tržištu, vjerojatno bi rekao da nije. To je stoga što svatko od nas osjeća da bi mnogo toga na našem tržištu moglo bolje i ljepše funkcionirati.

Koji su razlozi da to ne funkcionira dobro?

Maloprije smo neke spomenuli, ali razloga je mnogo. Hoće li se to promjeniti, ne znam. Svjesni smo toga da ima iznimno mnogo situacija u Hrvatskoj, da se zbog nekog razloga smanjuju površine pod vinogradima. To je siguran znak da nešto nije u redu. Kada bi bilo sve u redu, povećavale bi se površine pod vinogradima, a suprotno. Nije baš ohrabrujuće to da nakon donedavne euforije u razvoju vinogradarstva i vinarstva, on sada bilježi pad. Valjda ta činjenica nešto govorim o trenutačnom stanju u sektoru.

Možda je to težak posao?

Nije to tako težak posao. Ima mnogo težih poslova i to nikako nije razlog pada površina pod vinogradima. Sve što se danas radi, radi se za tržište. Ako se nešto uspješno plasira na tržište, vjerujte da nitko neće odustati od tog uspješnog proizvoda. U naravi je poduzetnika da mora raditi, planirati, ali i zarađivati od svoga rada. Ako to nije u mogućnosti, odustaje od toga posla.

Je li Hrvatska vinska zemlja?

Mislim da Hrvatska kao takva još nije u potpunosti prepoznata u svijetu, ali da smo na dobrom putu. Postoje razne marketinške strategije. Vjerujem da ćemo zajedništvom i sinergijom za nekoliko godina biti u mnogo boljoj poziciji.

Gdje se najviše griješi?

Sve je u ljudskom faktoru. Kod nas vladaju pravila prema kojima ne mogu svi funkcionirati. A u postojećem kolaču trebao bi svatko pronaći svoje mjesto i planirati daljni rast i razvoj, ali to nije tako. Uporedo s tim, rasla bi i Hrvatska kao vinska zemlja. Činjenica je da na osnovi mjerodavnih i relevantnih podataka, u ovom sektoru padamo. To je sada realna slika stanja.

Planirate li neka ulaganja?

Vinar i vinogradar stalno ulažu. Dovršili smo velika ulaganja u podrum, a sada planiramo ulagati u opremu i strojni park koji je povezan s obradom vinograda. U planu nam je i otkup zemljišta, ako uvjeti kupnje budu zadovoljavajući.

Jozo Vrdoljak